Va'ai lenei itulau i gagana eseese e 103!

Faʻasologa o Aʻoga:
  1. faʻatomuaga

  2. Faʻamatalaina o le "lalolagi" ma le "paneta"

  3. Fausiaina o le lalolagi e aunoa ma se mamanu ma le faalēaogāina solia le tele o tusitusiga paia ma mataupu faavae

  4. Salamo 19

  5. O le talitonuga o le eleele mafolafola e pa'ū mafolafola, nutimomoia e le afioga a le Atua!

  6. O se suesuega o le upu Eperu hayah, faaliliuina "ua avea"

  7. Aʻo le 5 eseʻese taʻiala e lagolagoina ai le faʻaleagaina ma le toe faʻaleleia o le lagi ma le lalolagi

  8. Suesuega Isaia 45: 18 faʻatasi ai ma le Hebrew Lexicon

  9. Pepa o 4 faʻamatalaga eseese i le Isaia 45: 18 faʻaalia le faaliliuga sao o Kenese 1: 2 - na avea

  10. Vaavaai i le Kenese 1: 2 i le Eperu Old Testament Interlinear!

  11. Suʻe le uiga o le Tusi Paia o le numera 2

  12. O le a le uiga o le numera 3?

  13. I le fuaiupu 2, e le o se mea na tupu, pe a leai se foliga o le lalolagi, e fesootaʻi foi ma le pogisa. O a mea e mafai e le feagaiga fou ona faʻaalia ia i tatou e uiga i lena mea?

  14. Talu ai o loʻo aʻoaʻo mai e le Tusi Paia o loʻo i ai le 3 lagi ma lalolagi, o le lalolagi na faʻaumatia ma toe fausia i le Kenese 1: 2 ma mulimuli ane na avea ma lagi lona lua ma lalolagi

  15. Na taʻu atu e le Atua ia Atamu ma Eva e toe tumu le lalolagi, o lea na i ai se isi ituaiga o olaga i luga o se lalolagi ua mavae atu io latou luma

  16. Sa i ai se taua i le lagi ina ua mavae le fouvale a Lusifelo i le Atua ao le i faamaumauina talafaasolopito. O lenei mea o loʻo faʻamatalaina ai le faʻafanoga o le lagi muamua ma le lalolagi i le Kenese 1: 2

  17. O le faʻasalalauga o le Kenese 1: 2 o loʻo natia le galuega a Satani

  18. O le lalolagi muamua ua mavae na faaleagaina e le vai, o le lalolagi lona lua o le a faaumatia e le afi

  19. Pe na faaleagaina e Lusifelo le lagi ma le lalolagi e puipuia ai le fanau mai o lona fili o Iesu Keriso, o ai na valoia e faaumatia o ia?

  20. E le o le tusitusiga paia o le foafoaga e feteenai ma le radiomarbon 14 dating?

  21. Evolution ma le talitonuga na foafoaina e le Atua le uluai lagi ma le lalolagi e aunoa ma se foliga ma e le mafai ona feteenaʻi ma le tulafono lona lua o le vevela!

  22. O nei uiga 3 o tautalaga e taua tele!

  23. Faʻamatalaina o le faailoga

  24. 23 faʻasino otootoga

1. FOLASAGA

O le gap theory o le foafoaga o le manatu lea e iai se va i le va o le Kenese 1:1 ma le Kenese 1:2. E toatele Kerisiano fai mai e leai se lagolago faatusipaia mo lenei manatu ma o le mea moni o se talitonuga e le faale-Tusi Paia e le mafai ona faamaonia. E ta'ua fo'i o le fa'aleagaina & toe fa'aleleia.

O manatu uma lava, i le faauigaina, e le faʻamaonia.

O le mea lena e sau ai Satani, o lo tatou fili lava ia e ala i le faaitiitia o le atoatoaga ma le faavavau o le upu moni a le Atua i lalo se mafaufauga o le tagata.

E ala i le taʻua o le afioga a le Atua o se talitonuga, e mafua ai ona masalosalo tagata i le faamaoni ma le sa'o o le afioga a le Atua.

O le mea muamua lava lea na faia e le Gata ia Eva ina ia talepe ai lona talitonuga ina ia mafai ai ona ia faaseseina o ia ma iu ai ina gaoia le pule, pule ma le pulega o le lalolagi mai ia Atamu ia te ia lava.

Ua faaalia i lenei mataupu e 22,000 suʻesuʻega upu e lē itiiti ifo i le 22 auala eseese e faamaonia ai le faaliliuga saʻo o le Kenese 1:2, e faamaonia ai i se faasologa o taimi, e 3 lagi ma lalolagi!

O lenei faʻamatalaga fou suʻesuʻega i le vitio o loʻo i lalo o loʻo faʻamaonia ai e tatau ona faia e le Atua le atulaulau, e ese mai i le o mai faatasi i se avanoa aunoa ma se faʻamoemoe.

E oʻo mai ia Oketopa 2016, NASA faʻatatau e le itiiti ifo i le 2 miliona aniva!

Ou te masalosalo e mafai e se tagata ona malamalama atoatoa i le tele o lenei numera:

o le tasi miliona o le afe fa 1 le afe;
e tasi le piliona e faafesili i le miliona;
o le tasi tiliona e afe faafesili i le piliona.

Afai e te faitauina le numera 1 i sekone taʻitasi ae e te leʻi taofia, e tusa ma le 32 tausaga ma le 8 masina e te faitau ai i le na o le 1 piliona.

I lena lava fua faatatau, e 31,688 tausaga e te faitau ai i le *na'o* 1 tiliona.

Faalua lena ma e 63,376 tausaga e te faitauina ai le fua faatatau o iai nei o le aofaʻi o aniva i le atulaulau.

Ma e faitau selau piliona fetu ma paneta i na aniva taitasi e 2 tiliona...

O le James Webb space telescope o loʻo faʻaogaina atoatoa i le taimi nei ma o loʻo maua ai ata mataʻina o paneta, galaxies ma faia le tele o isi suʻesuʻega sili i le matata o le vateatea!

O le James Webb space telescope e faʻamaonia ai le aʻoaʻoga tele!

E foliga mai, o le numera o galaxies e tatau ona faʻafouina ma toe faʻateleina ...




2: o le faʻamatalaga o upu "lalolagi" ma "paneta"

Kenese 1
1 I le amataga na foafoaina ai e le Atua le lagi ma le lalolagi.
2 Ma sa leai se tino o le lalolagi, ma ua le aoga; ma le pogisa sa i luga o le fogaeleele. Ma sa feosofi le Agaga o le Atua i luga o vai.

I le Kenese 1: 1 & 2, o le upu Eperu mo le "lalolagi" o loʻo faʻavaeina [Strong's #776] i itu uma e lua ma faʻaaogaina i le uiga o le lalolagi atoa, (teteʻe i se vaega).

FESOASOANI Upu-su'esu'e
[O le upu OT Hebrew, 776 / asitía ("lalolagi"), e faatatau foi i le lalolagi faaletino o le "lalolagi a le Atua" - "le tafaoga o le tino" lea e saoloto ai lo tatou faasinomaga e faavavau.]

Taiala a Peretania mo le lalolagi
nauna
1. (o nisi taimi o tupe faavae) lona tolu pilaneti mai le la, na pau lava le paneta e iloa ai le ola. E le faigofie, e faʻamafolaina i pou, ma e aofia ai vaega e tolu o le eleele, o le taua, o le ofutalaloa, ma le pito i fafo. O le fogaeleele, e ufitia i le tele o vai vai, o loʻo ufitia e se atemosifia e masani lava i le nitrogen (78 pasene), oxygen (21 pasene), ma nisi vaimusu.

O le tausaga ua fuafua i le sili atu ma le fa afe miliona tausaga.

Vaitaimi mai le la: 149.6 miliona km;
Equatorial diameter: 12 756 km;
Masima: 5.976 × 10 24 kg;
Faʻasalalau faʻasolosolo o le suiga o le axial: 23 itula 56 minute 4 sekone;
Faʻasologa o taimi o le fouvale e uiga i le la: aso 365.256

Uiga tutusa: terrestrial, tellurian, telluric, terrene.

British Dictionary faauigaga mo le paneta
nauna
1. Ua taua foi o se paneta tetele. soo se tasi o le valu vaega faaselesitila, Mercury, Venus, Earth, Mars, Jupiter, Saturn, Uranus, ma Neptune, lea e siosiomia le la i vaeluaga o le gataifale ma e susulu mai i le malamalama mai le la.

2. Ua taʻua foi o se paneta faaopoopo. soo se isi lava tino faaselesitila o loo siomia faataamilo i se fetu, e faamalamalamaina e le malamalama mai lena fetu.

NASA's definition of planet
  1. E tatau ona taamilo i se fetu (i lo tatou pito vateatea, le La).
  2. E tatau ona lava lona lapo'a ia lava le kalave e fa'amalosi ai i se foliga lapotopoto.
  3. E tatau ona lava lona lapo'a e fa'amama ai e lona kalave so'o se mea e tutusa lona lapopo'a e latalata i lona ta'amilosaga faataamilo i le La.
Sea & Sky definition o planeta
"O se tino faaselesitila e faatauanau se fetu po o se vaega totoe e totoe e lava lona mamafa, e le lava lona malosi e mafua ai le tuufaatasia o le vevela, ma ua faamamaina lona tuaoi tuaoi o paneta".

"Fuafuagatasi:
O se mea maʻaleʻale lea e talitonu o loʻo i ai i disoplanetary disks and in disris disks. O ata o le lalolagi e fai mai i le pefu o le pefu lea e feosofi ma pipii faʻatasi ma o poloka faufale lea e iu lava ina faia ni paneta i faiga fou paneta ".

O ata uma, i le faauigaga, ei ai ni uiga masani i le taatele. Na o ni nai vaega oi latou nei:
  1. Faʻasalaga
  2. taiamita
  3. ala
  4. Matafaioi po o le faʻamoemoega
  5. nofoaga
  6. Mass
  7. Taamilomilo faataamilo i se fetu e mafai ona mātauina, fuaina, ma fuafua i le matematika ma le matuā saʻo lelei [a itiiti mai o fetu i la tatou lava la. O isi atonu e mamao tele e le iloa pe mafai ai ona fuafua lo latou taamilosaga].
  8. fōliga
  9. saosaoa
  10. fua


O le paneta o le lalolagi e pei ona vaaia mai le Apollo 8 ua ta'ua o le earthrise

O a faamoemoega faale-Tusi Paia & faaleagaga o paneta [e ese mai le lalolagi] i la tatou faiga o le la?

E le itiiti ifo ma le 3:
  1. E faalua ona fetalai mai le Atua o le faamoemoega o paneta ma isi mea faalelagi ina ia aumaia le malamalama i le lalolagi.

    Kenese 1
    14 Ona fetalai mai lea o le Atua, Ia i ai moli i le vanimonimo o le lagi e va ai le ao ma le po; ia avea foi ma faailoga, ma tau, ma aso, ma tausaga;
    15 Ma ia tuu i latou mo moli i le vanimonimo o le lagi e avatu ai māmā i luga o le lalolagi: ma sa faapea lava.
    16 Na faia foi e le Atua ni tagata tetele se toalua moli; o le sili atu māmā e pule i le aso, ma le itiiti māmā e pule i le po: na ia faia foi fetu.
    17 Ona tuu lea e le Atua i latou i le vanimonimo o le lagi e avatu ai māmā i luga o le fogaeleele, [o le upu faavae malamalama e 7 taimi e faaaoga ai i na o le 4 fuaiupu!]
  2. ... "Ia avea i latou ma faailoga, ma tau, ma aso, ma tausaga:" [Kenese 1: 14]
  3. O le aʻoaʻoina o le afioga a le Atua i tagata e ala i le paneta o uiga o latou igoa, faaputuga fetu, avanoa i le lagi i le po, ma isi [Salamo 19].
Kenese 1
1 I le amataga na foafoaina ai e le Atua le lagi ma le lalolagi.
2 Ma sa leai se tino o le lalolagi, ma ua le aoga; ma le pogisa sa i luga o le fogaeleele. Ma sa feosofi le Agaga o le Atua i luga o vai.

I le faʻamatalaga o upu o loʻo faʻaaogaina i le Kenese 1: 1 & 2, ua manino lava o le Kenese 1: 1 o loʻo teteʻe faʻasese i le vaega muamua o le Kenese 1: 2 i tatou uma po nei Tusi aua o le lalolagi e le mafai ona aunoa ma se foliga ma faalēaogā MA ua i ai uiga 10 o paneta o loo lisi atu i luga i le taimi e tasi.


Salamo 12: 6
O afioga a le Alii o upu mama ia: e pei o le ario na tofotofoina i le ogaumu o le eleele, ua faamamaina faafitu [7 o le aofai o le atoatoa faaleagaga!]

John 10: 35
... ma e le mafai ona motusia le mau;

Roma 12: 2
Ma 'aua neʻi faʻatusaina' outou i lenei lalolagi; a 'ia liua i le faʻafouina o le mafaufau,' ina 'ia' outou tofotofoina le mea lelei, ma le lelei, ma le lelei, o le finagalo o le Atua.

O le uluai Tusi Paia, o le upu faaalia ma le finagalo o le Atua, na atoatoa i soo se auala e mafai ona mafaufauina.

Ou Peter 1
23 Ua toe fanauina outou, e le o le fatu pala, a o le fua e le pala, i le afioga a le Atua, o loo soifua ma tumau e faavavau.
24 Auā o tagata uma e pei o le mutia, ma o le mamalu uma o tagata e pei o le fuga o le mutia. E magumagu le mutia, e toʻulu foʻi ona fuga;
25 A o le afioga a le Alii e tumau e faavavau. O le upu foi lenei ua talaiina atu ia te outou e ala i le talalelei.

Afai e le atoatoa le afioga a le Atua, o lona uiga e le mafai ona tumau e faavavau.



E taua tele le iloa e le i taunuu mai i lenei faaiuga i se tasi o mea nei:
  1. Manatu faaletagata lava ia
  2. Faʻasalaga faʻaleaganuʻu
  3. Faigata, fenumia'i ma fete'ena'i a'oa'oga fa'alelotu

O mea uma na tatou faia i le taimi nei ua naʻo le faitauina o mea ua tusia ma saili i luga o faʻamatalaga o upu e faaiu ai o loʻo i ai se feteenaʻiga manino i le Kenese 1: 1 & Genesis 1: 2.

O le vaega o totoe o lenei tusiga o le a faʻaali atu ia te oe le auala e mafai ai ona e foia lenei eseesega ma faʻamaonia mai le tele o pulega faʻamoemoega le 3 lagi ma le lalolagi ina ia mafai ai ona tatou toe foʻi i le uluaʻi ma le atoatoa ma le faʻavavau afioga a le Atua.

3: Faʻatuina o le lalolagi e aunoa ma se mamanu ma faʻalēaogaina solia le tele o tusitusiga paia ma mataupu faavae

O uputuu a tagata [lea e feteenai ma le afioga a le Atua] O le tala o le foafoaga o loo faapea mai na faia e le Atua le lalolagi e aunoa ma se foliga ma gaogao, i se tulaga atoatoa o le faaumatiaga, i le pogisa ma le malaia i le Kenese 1:1 & 2.

Afai o le tulaga lea, ona o lona uiga, o le lalolagi o le a le toe avea ma lalolagi.

A lē o le foafoaina e le Atua o le lagi ma le lalolagi e aunoa ma se foliga ma gaogao, i le matuā faaleagaina ma le pogisa, pe na ia foafoaina i latou i le atamai, matagofie, ma le faatulagaga lelei, o se faatulagaga autasi atoatoa, o se teuteuga mamalu ma mautū na faamamaluina ai o ia.

E le mafai ona lua ona e faafeagai. O a latou faauigaga e matua fete'ena'i lava le tasi ma le isi.

Mafaufau i mau ma mataupu faavae nei:

Teuteronome 32
3 Auā o le a ou lolomiina le suafa o le Alii; ia outou vivii atu i le silisili ese o lo tatou Atua.
4 O Ia o le Papa, o lana galuega e atoatoa: auā o ona ala uma lava o le faʻamasinoga; o le Atua o le mea moni, e aunoa ma le amioletonu, e tonu ma tonu.

I le fuaiupu 4, vaai i le uiga o le upu "atoatoa":



screenshot o le faʻauigaina o le upu atoatoa i le Teuteronome 32: 4.



O le lagi ma le lalolagi o le galuega lea a le Atua. Na Ia faia i latou ia atoatoa, atoatoa, atoatoa, ma leai se pona, lea e feteʻenaʻi ma le feteenai le tulaga o le lalolagi i le Kenese 1: 2, ae le o le Kenese 1: 1.

Isaia 33: 6
Ma o le poto ma le poto o le a mausali ia i ou aso, ma le malosi o le olataga; o le matataʻui le Aliʻi o lana 'oloa ia.

O le tulaga o le atulaulau i le Kenese 1: 2 o se mea e le o tumau, o le poto ma le poto.

Efeso 4: 1
O lea, o aʻu o le pagota a le Alii, ou te aioi atu ia te outou ina ia outou savavali agavaa mo le galuega lea ua valaauina ai outou,

Uiga o le agavaa:
Malosi malosi #514
axios: o le mamafa, aoga, agavaa
Vaega o le Tautalaga: Fa'amatalaga
Sipelaga Faʻapitoa: (ax'-ee-os)
Faʻamatalaga: agavaa, agavaʻa mo, talafeagai, faʻatusatusa, talafeagai.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
514 arksios (o se igoa e mafua mai i le aksō, "ia mamafa") - lelei, ia fua i le, atofaina le tau faʻatusatusa ("taua-le-aoga"); agavaa, e pei o le iloiloga e ogatasi ma le faʻaaogaina o se mea "mamafa" i le paleni paleni a le Atua.

514 / áksios ("fuatia-i") "o lona uiga, 'tusia i lalo le fua' mai i lea mea 'mamafa, pei o le taua, aoga,' talafeagai, agavaʻa, tutusa" (J. Thayer).

[514 (arksios) o le aʻa o le upu Peretania, "axis." O lenei mea e faasino i le paleni paleni, faʻaogaina e ala i le mamafa o le mamafa.]

E tusa ai ma le Efeso 4: 1, o loo i ai ia i tatou le Atua paleni, agamalu ma le talafeagai.

O le mea lea, e le mafai e le Atua ona mafua le vevesi, pogisa, ma le faaleagaina i le Kenese 1: 2.


II Samuel 22: 31
A o le Atua, e sao lava lona ala; ua tofotofoina le afioga a Ieova: o ia o le talipupuni [talita; o se leoleo] ia i latou uma o e faatuatua ia te ia.

Salamo 111
2 O galuega a le Alii e sili, saili mai ia i latou uma oe fiafia i ai.
3 O lana galuega e viʻia ma mamalu; o lana amiotonu foʻie faʻavavau lava ia.

Failauga 3: 11
Na ia faia mea uma lava i lona taimi; na ia tuʻuina foʻi le lalolagi io latou loto, 'ina neʻi iloa e se tasi le galuega na faia e le Atua mai le amataga e oʻo i le gataʻaga.

II Peter 3 [Ua faaopoopo le Tusi Paia]
5 Auā ‘ua galo ‘iā te i latou o le lagi na i ai anamua i le afioga a le Atua, na faia fo‘i le lalolagi i le vai ma le vai;
6 lea na fa‘aumatia ai le lalolagi i ia ona po i le lolo i le vai.

I le fuaiupu 6, o le upu "lalolagi" e sau mai le upu Eleni kosmos:
FESOASOANI Upu-su'esu'e
2889 kósmos (o le mea moni, "o se mea na faʻatonuina") - lelei, o se "faatulagaga faatulagaina" (pei o le atulaulau, foafoaga); le lalolagi.

[O le faaupuga Peretania o le "cosmetic" e maua mai i le 2889 / kósmos, o lona uiga o le poloaiga ("seti") e faaaoga i le togafitia o foliga atoa.]

Fuaiupu 6 e le o faatatau i le lalolagi aʻo lolovaia Noa, ae o le lalolagi muamua lea na foafoaina e le Atua i le Kenese 1: 1.

[O isi vaega o lenei vaega o mau o loo taulimaina mulimuli ane].

Thayer's Greek Lexicon
1. i tusitusiga Eleni mai Homer i lalo, o se fetuutuunaiga talafeagai ma le fetaui lelei poʻo se tulafono, poloaiga.
2. e pei o tusitusiga Eleni mai Homer i lalo, teuteuga, teuteuga, teuteuga:

Malosiaga Faʻateleina Lelei
teuteu, lalolagi.
Masalo mai le faavae o komizo; faatulagaga lelei, e pei o le teuteuga; e ala i le taua, o le lalolagi (i se lautele pe vaapiapi foi, e aofia ai tagata o loo nonofo ai, moni pe faafaatusa (amio)) - teuteu, lalolagi.

I Korinito 14: 40 [Ua faaopoopo le Tusi Paia]
Ae o mea uma lava e tatau ona faia ma le tatau ma i se faasologa tatau.

E ui o le tala o le mataupu 14 o loʻo faʻaaogaina le 9 faʻaaliga o le agaga paia i totonu o le ekalesia, e mautinoa lava e le solia e le Atua mataupu faavae lautele o le talafeagai ma le faʻatonuga i le foafoaina o le lagi ma le lalolagi.

Ieremia 10: 12 [Ua faaopoopo le Tusi Paia]
Na faia e le Atua le lalolagi e ala i Lona mana; Na Ia faavaeina le lalolagi e ala i Lona poto Ma e ala i Lona malamalama ma tomai na Ia faaloaloa atu ai le lagi.

I le vavalalata o le tautala, e le tele se manatu, atamai, malosi poʻo tomai e faia ai se mea tele, le mautonu, ma le faaleagaina i le pogisa pe a faʻatusatusa i le mafaufau loloto ma le faʻataunuʻuina o le vateatea atoa, mai le telelalalalo laʻitiiti i lalo i le auiliiliga o le atotu.

Fai nisi o upu nei:
  1. Talafeagai
  2. Tausiga
  3. Paleni
  4. Aulelei
  5. Faatumu
  6. Faʻafiafia
  7. teuteuga
  8. tumu
  9. Mamalu
  10. Matagofie
  11. Faiga Faʻapitoa
  12. Mamalu
  13. faamaoni
  14. Faʻasologa o le Auala
  15. atoatoa
  16. mana
  17. leo
  18. Tausiga
  19. Le ponā
  20. malamalama
  21. Atoatoa
  22. le poto
  23. A aunoa ma se pona
  24. E aunoa ma se ila
faamatala saʻo le lalolagi na foafoaina e aunoa ma se foliga ma le faalēaogāina, faaumatia atoa ma le le mautonu ma le malaia na ufitia i le pogisa?

I John 1: 5
O le feʻau lenei na matou faʻalogo ai 'iā te ia, ma taʻutino atu' iā te oe O le Atua o le malamalama, ma o ia e leai se pouliuli.

O le mea lea, e le mafai ona faia e avea ma se gasegase tele.

I le Kenese 1:2 , o le lalolagi o se faatafunaga pogisa, tele ma le vevesi e leai se matagofie, foliga, aoga, po o se faamoemoega.

O lea na le faamamaluina ai le Atua ma feteenai ma lana afioga ma lona natura.


Salamo 147: 4
Na ia fai atu ia te le aofai o fetu; ua valaau i latou uma o latou igoa.

Vaavaai i le saʻo, auiliiliga ma le tausiga na faia e le Atua i lana foafoaga.

Na te silafia le fuainumera o fetu i le atulaulau ma e tofu le tagata ma se igoa uiga ese!

Aisea?

Ona e taua ia te ia ma o loo i ai se faamoemoega sili atu mo i latou - ia viia le Atua ma aoao atu lana afioga.

Fausiaina o se lalolagi e aunoa ma se fausaga ma faalēaogāina i le Kenese 1: 2:
  1. E le ogatusa ma le natura o le Atua
  2. E feteenaʻi le tele o fuaiupu i le Tusi Paia
  3. E feteʻenaʻi le uiga o upu
  4. Faalēaogāina soʻo se foliga, galuega poʻo se faʻamoemoe o le lalolagi
  5. O le vevesi, faatafunaga ma le pogisa e atagia ai lava le natura o le fili o le Atua le tiapolo. Faʻatasi?
John 10: 10
E lē sau le gaoi, a 'ia gaoi, ma fasi, ma fa'aumatia; o a'u o Iesu Keriso na' ou sau, 'ina' ia latou maua le ola, ma latou maua atili.

4: Salamo 19

Aisea o le a faia ai e le Atua le lagi ma le lalolagi o se faatafunaga tele, vevesi, leai ni foliga, leai se aoga ma mataga i le pogisa, ona faaalu loa lea o le 6 aso e toe fausia ai?

E leai se aoga, ae o le manatu malepe lena o poloaiga, aoaoga faavae ma uputuu a tagata ia e soloia ai pea le lelei ma le faamaoni o le afioga a le Atua.

E le gata i lea, sei o tatou toe mafaufau i le isi itu i lenei mea.

Salamo 19 [Ua faaopoopo le Tusi Paia]
1 Ua taʻu mai e le lagi le mamalu o le Atua; Ma o le vanimonimo [o le lagi] o loo folafola mai le galuega a Ona aao.
2 O lea aso ma lea aso e sasaa ai le tautala, Ma o le po i le po e faaalia ai le malamalama.

3 E leai se tautala, e leai foi ni upu [mai fetu]; E le faʻalogoina o latou leo.
4 Ae o lo latou leo ​​[i se molimau filemu] ua o atu i le lalolagi uma, oa latou upu i le iuga o le lalolagi. I totonu oi latou ma i le lagi ua Ia faia se faleie mo le la,

5 E pei o se faatoafaiava o loʻo sau i fafo o lona potu; E fiafia e pei o se tagata malosi e tamoe i lana ala.
6 O le oso ae o le la mai le tasi tulimanu o le lagi, Ma lona matagaluega i le isi pito o latou; Ma e leai se mea lilo mai lona vevela.

Fuaiupu 1 - 4 o loʻo taʻu mai ai ia i tatou o le lagi o loʻo aʻoaʻoina i tatou i lana afioga e ala i faʻaputuga fetu ma paneta ma o le atulaulau uma o loʻo folafola atu ma viia le Atua o Lē na faia mea.

E le mafai e se faatafunaga pogisa ma le vevesi ona aoao atu le afioga a le Atua. O lea la, e le mafai e le Atua ona faia faapea ona e feteenai ma lana lava afioga [Salamo 19].


Mataʻituina le faʻamalama o loʻo i lalo ole EW Bullinger's Witness of the stars, itulau 27 o le folasaga o loʻo faʻamatalaina ai se manatu autu e uiga i le sphinx ma le zodiac:

faʻamalama o le faʻamatalaga o le sphinx




O le faʻamalama o le EW Bullinger's Companion reference bible o loʻo faʻaalia ai le tutusa tutusa, paleni ma le atoatoa o le afioga a le Atua.


Ua na o le malamalama o le afioga a le Atua ua tusia i le lagi i le po e ala i paneta ma faaputuga fetu. E leai se isi tusi faalelotu e mafai ona faapea mai.

O le su'esu'ega o fetu o le faafoliga pepelo lea a le lalolagi o su'esu'ega moni o le Tusi Paia, o se faasaienisi moni.



faʻamalama o le fausaga o le Salamo 19


O le zodiac ma isi faaputuga fetu o loo taʻua i le tusi o Iopu, le uluaʻi tusi o le Tusi Paia na tusia i le faasologa o taimi.

Job 38 [American Standard Version]
31 Pe e mafai ea ona e fusifusia le fuifui fuifui o Pleiades, pe tatala fusi o Orion?
32 Pe e mafai ea ona e taʻitaʻia le Masaraota [faailoga o le faailoga o le manu] i o latou lava tausaga? Pe e te mafaia ea ona taʻitaʻia le Urosa ma ona atalii?
33 Ua e iloa ea i sauniga o le lagi? E te mafaia ea ona faatumauina lona malo i le lalolagi?

Kenese 1: 14
Ma sa fetalai mai le Atua, Ia i ai malamalama i le vanimonimo o le lagi e vavae ai le ao mai le po; ma ia avea i latou ma faailoga, ma mo vaitau, ma mo aso, ma tausaga:

O le upu faailoga e sau mai le upu Eperu upu avah, o lona uiga "faailoga" ma e faʻaaogaina le faailogaina o se tagata taua e sau.

E aunoa ma se fesili, o le tagata sili ona taua ua savalia le lalolagi o Iesu Keriso, LE Alo o le Atua.

Afai e te fai mai ma le le mautonu e 400 piliona fetu & paneta i aniva taitasi, & e 2 tiliona aniva, ona i ai lea o le 800,000,000,000,000,000,000,000 [800 sextillion = 823] tino faalelagi i le vateatea!

Peitaʻi na taʻua e le Atua le paneta e tasi i lana afioga: o le lalolagi

O le malamalama o le afioga a le Atua na tusia i le lagi i le po e na o le lalolagi e vaaia.

Faʻatasi?



  1. O le taulaiga o le atulaulau o le lalolagi.
  2. Na faia le lalolagi mo tagata.
  3. Na faia le tagata ina ia iloa, alofa ma vivii i le Atua, o lē na foafoaina ma na faia le atulaulau.
  4. Li'o o le olaga ua mae'a.


E PA'U FA'ATASI LE FA'ATA'IGA O LE LALOLAGI FA'ATASI, NU'IA I LE AFIOGA A LE ATUA!

O lenei vaega ua vaevaeina i ni vaega se 4:
  1. O le faamaoni ma le sa'o o le afioga a le Atua e tatau ona faavaeina muamua
  2. Fuaiupu o le Tusi Paia mo se lalolagi lapotopoto
  3. O fuaiupu o le Tusi Paia e lagolagoina ai le talitonuga o le lalolagi mafolafola
  4. Faamatalaga faasaienisi

E TATAU ONA FAATUMU MUAMUA LE FAAMAONI MA LE SA'O O LE AFIOGA A LE ATUA!
Ae paga lea, o le talitonuga o le eleele mafolafola e foliga mai o loʻo mauaina le taliaina i lo tatou lalolagi, faʻafetai i se vaega i le vitio i Netflix.

1 John 5: 9
Afai tatou te maua le molimau a tagata, o le molimau a le Atua e sili atu: aua o le molimau lenei a le Atua na ia molimau mai ai i lona Alo.

John 5: 36
A ‘ua ‘iā te a‘u le molimau e sili ‘iā Ioane;

Galuega 1: 3
Na faʻaali mai foʻie ia o ia 'iā te ia lava i le ola, e ala i le tele o faʻamaoniga, na iloa e ia i aso e fasefulu, ma talatala i mea e uiga i le malo o le Atua.

Vaʻai ile faʻauiga o "infallible proofs"!

Malosiaga Faʻatasiga # 5039
tekeri: o se faʻamaoniga mautinoa
Vaega o le Tautalaga: Noun, Neuter
Sipelaina o sipelaga: (tek-may'-ree-on)
Faʻamatalaga: o se faʻailoga, o se faʻamaoniga.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
5039 tekmerion - lelei, o se faʻailoga (faʻailoga-pou) tuʻuina mai le le mafaamatalaina faʻamatalaga, "makaina o se mea ese" e le mafaaseseina (le mafai ona faʻafitia). “O le upu e tai tutusa ma le tekmor o le 'tuaoi tumau, sini, faaiuga'; o lea ua mautu ma mautinoa ”(WS, 221).

O Thayer's Greek Lexicon
o lena mea e mautinoa ma manino le iloa; se molimau e le mafaamatalaina, o se faamaoniga.

Faʻaletino uiga o lona uiga: “e le mafai ona masalosalo; manino le mautinoa pe mautinoa; le fesiligia ”.

E finagalo le Atua ia tatou maua le mautinoa atoatoa e uiga i le faatuatuaina o lana upu.

Luka 1
1 Talu ai ona o le toatele ua latou o mai e faatulaga lelei se tautinoga o mea na e mautinoa e talitonuina i totonu ia i tatou,
2 E pei lava ona latou tu'uina mai ia i matou, o ē na va'ai i le amataga, ma faife'au o le afioga;

3 O le mea lea na lelei ia te a'u, 'ina' ia 'ou iloa lelei mea uma mai le amataga, e sili' ona tusi atu 'iā te oe, Tiofilu sili ona lelei,

4 Ina ia mafai ona e iloa le mautinoa o na mea, lea na a'oa'oina ai oe.


O le fa'amatalaga lea o le mautinoa:
Malosi malosi #804
asphalés: mautinoa, malupuipuia
Vaega o le Tautalaga: Fa'amatalaga
Sipelaga Fa'aleo: (as-fal-ace')
Fa'aoga: (fa'amaoni: le fa'aletonu), saogalemu, fa'atuatuaina, fa'atuatuaina, mautinoa, mautinoa.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
804 asphalḗs (mai le 1 /A "leai" ma sphallō, "tetee, lafo i lalo") – lelei, malupuipuia aua i luga o le faavae mautu, o lona uiga, fausia i luga o le mea e le maluelue (pa'ū, see); o le mea lea, "le mafai, saogalemu, faatuatuaina, faatuatuaina" (Souter).

O lea la, o le uiga o le “mautinoa” e faamaonia ai le mea o fai mai ai le Galuega 1:3 e faatatau i le tele o faamaoniga lē masesē!

A e tautala i gagana eseese o se tasi lea o le tele o faamaoniga le sese o le mautinoa atoatoa o le afioga a le Atua ma e ave ai lou faatuatuaga ma le talitonu i le Atua i luga o le isi tulaga.

FUAIGA O LE TUSI PAIA MO SE LALOLAGI FAALETO
FESILI: PE O SE TULAGA A LE TUSI PAIA E UIGA I LE LALOLAGI O LE MAFALAPO PO O LE GLOBE?

TALI: IOE!

Isaia 40: 22
O ia lea e ti'eti'e i luga o le liʻo o le lalolagi, ma o e o nonofo ai e pei o sē; o lē folasia le lagi e pei o se ‘ie puipui, ma fofola e pei o se fale ‘ie e mau ai;

O le faauigaga lenei o le "li'o" mai le New Wilson's Old Testament Word Studies, itulau 77:


fa'amalama o le fa'amatalaga o le li'o



O li'o e mafai ona i ai i le 2 fua po'o le 3 fua = o se polo pe afai e te viliina i luga o lona axis. Fai mai le fa'amatalaga o lona "solifi", o lea e fa'amalieina ai!

Ae ui i lea, e mafai e se tasi ona fesiligia ma le tatau le aoga o lenei faaliliuga ona o le tele o tusitusiga eseese, faaliliuga, faʻaliliuga, faʻamatalaga, ma isi.

O le mafuaaga lena e taua ai le faʻaaogaina o le faʻavae o le tele o pulega faʻamoemoe. O lona fa'avae tutusa e pei o le fa'aogaina o tapasa fa'atasi e 2 e fa'amautinoa ai le sa'o o le meafaigaluega.

O lo'o i lalo le fa'amalama o le St. Jerome's Latin Vulgate mai le 390A.D. - 405T.A.

fa'amalama o le St. Jerome's Latin Vulgate mai le 390A.D. - 405A.D. faia ile 3-21-2024

Sadly, but not unexpectedly, this site has gone out for some unknown reason. That has happened several times over the years for various and great biblical texts online. Glad I took a screenshot before they went down!!! However, I did find another one! Its still the same St. Jerome's Latin Vulgate from 390A.D. - 405A.D., but it just looks a bit different. Take a look.


fa'amalama o le St. Jerome's Latin Vulgate mai le 390A.D. - 405A.D. faia ile 4-24-2024



The screenshot below is from the 1909 version of the spanish Reina Valera text which was originally from 1569 and that has its roots from the Masoretic text.


screenshot of RVR09 the spanish version Reina Valera from 1909 and translated in 1569 and that was based upon the Masoretic text.


So now there are at least 3 totally different ancient sources that confirm a biblical global earth. But there is more evidence that the flat earth aʻoaʻoga e sese ona e feteenai ma isi fuaiupu o le Tusi Paia.

SALAMO 103

Salamo 103
11 Auā e pei ona maualuga le lagi i luga aʻe o le lalolagi, e matuā tele lava lona alofa tunoa i ē matataʻu ia te ia.
12 E pei o le sasa'e mai sisifo, e faapena foi ona ia aveesea a tatou solitulafono mai ia i tatou.

Hypothetically, if the earth was flat, regardless of the shape [round, rectangle, etc], then no matter what direction you go in, you will eventually reach the edge and fall off, float away or hit the imaginary gigantic ice wall that supposedly surrounds the earth that nobody has any proof of whatsoever.

Therefore, whether you're going north, south, east or west would be totally irrelevant, making a mockery of the word of God.

Ae o loo faasino faapitoa le Tusi Paia i sasaʻe ma sisifo ae le o matu ma saute.

E na'o le talafeagai lea pe afai o le lalolagi o se kelope ae le mafolafola.

Afai oe i luga o le ekueta ma alu i matu po o saute, e iu lava ina e oo i se tasi o pou. O le taimi lava e te laasia ai, ona e otometi lava lea e te alu i le isi itu.

I se isi faaupuga, ua toe togi i ou foliga au agasala ua mavae, ae afai e te toe faia, amata i le ekueta, e tusa lava pe e te alu i sasaʻe po o sisifo, e mafai ona e liʻo le lalolagi i se numera e le gata, ae o le a e faia. o lo'o alu pea i le itu e tasi.

E te le toe fetaiai lava ma au agasala.

O le sa'o atoatoa lena o le afioga a le Atua ma o lea ua talafeagai.

KENESE 7

Kenese 7
17 Ma sa i ai le lolo i luga o le lalolagi i aso e fagafulu; ‘ua fa‘ateleina fo‘i le vai, ‘ua fa‘aeaina ai le ‘atola‘au, ‘ua fa‘aeaina a‘e i luga o le lalolagi.
18 Ma sa manumalo le vai, ma sa faateleina tele i luga o le lalolagi; ona alu ai lea o le vaa i luga o le vai.

19 Ma sa malosi tele lava le vai i luga o le lalolagi; ‘ua ufitia fo‘i mauga maualuluga uma sa i lalo o le lagi uma.
20 E sefulu lima kupita le maualuga le maualuga o vai; ma na ufitia mauga.

21 Ona feoti lea o mea ola uma e fetolofi i luga o le eleele, o manufelelei, o povi, o manu vaefa, ma mea fetolofi uma e fetolofi i le eleele, atoa ma tagata uma;
22 O i latou uma sa i ai le mānava ola i ona pogaiisu, o mea uma sa i le eleele matutu, ua oti.

23 Ma sa faaumatia mea ola uma sa i luga o le eleele, o tagata, ma manu vaefa, ma mea fetolofi, ma manu felelei o le lagi; ‘ua fa‘aumatia fo‘i i latou a‘i le lalolagi, a ‘ua totoe na o Noa ma ē sa ‘iā te ia i le va‘a.
24 Ma sa malosi le vai i luga o le lalolagi i aso e selau ma le limagafulu.

Afai e mafolafola le lalolagi, o le a le uiga o le lolovaia i le vai?! O le tele o vai e tafe i luga o le pito ma mou atu.

O le lolovaia o le eleele e faʻaumatia ai e naʻo le talafeagai pe afai o se faiga e pulea e ia lava, o lea afai o le lalolagi e mafolafola, e tatau ona i ai ni pa puipui i le 100% o le pito e maualuga atu nai lo le mauga maualuga i le lalolagi, [lea e mauga Everest i le 29,000 futu] auā o loo taʻua i le fuaiupu e 19 ma le 20 sa ufitia le lalolagi atoa ma o le vai e 15 kupita i luga aʻe o le mea maualuga = pe tusa ma le 22 futu.

E ui lava i le faitau afe ma afe o satelite tutoatasi ma vaalele vateatea mai le lalolagi atoa i le 6 sefulu tausaga ua tuanaʻi, e leai lava se ata e tasi poʻo se faʻamaoniga o soʻo se pa puipui poʻo ni puipui aisa tetele i le pito o le lalolagi!


Peitaʻi, afai o le lalolagi o se kelope, lea e ōgatusa ma isi fuaiupu ma faamaoniga uma, o lona uiga o le kalave o le a taofia ai le vai i le eleele ma o lea ua leai se faafitauli.

E tutusa ma le mea moni o le toʻatele o tagata e popole i le vevela o le lalolagi, aemaise lava pe a oʻo mai i le faʻafefeteina uma o glaciers.

Fai mai tala fou ma luga o le initaneti, afai e liusuavai i lalo le aisa, o lona uiga o le a matua maualuga ai le maualuga o le suasami, ma lolovaia ai le faitau miliona o tagata o loʻo nonofo i motu ma gataifale.

Ae afai o le lalolagi o se polo ma o le vai o loʻo taofiofia e le kalave, o lona uiga o le liusuavai aisa e ono mafua ai se faʻafitauli.

FUAIGA O LE TUSI PAIA E LAGOLAGO AI LE FAʻAALIGA O LE LALOLAGI FLAT
E faapefea ona iai tulimanu o le kelope??

Faʻaaliga 7: 1
‘Ua mavae ia mea, ‘ona ‘ou iloa atu lea o agelu e to‘afa o tutū mai i tulimanu e fa o le lalolagi, o lo‘o taofi i matagi e fa o le lalolagi, ‘ina ‘ia lē agi mai le matagi i le lalolagi, po o le sami, po o se la‘au.

Uiga o tulimanu:
Malosi malosi #1137
Uiga o le upu Eleni gónia: se tulimanu, se tulimanu
Vaega o le Tautalaga: Noun, Fafine
Sipelaga Fa'aleo: (go-nee'-ah)
Fa'aoga: se tulimanu; fa'atusa: se nofoaga lilo.

O tulimanu o le lalolagi e faasino i nofoaga faalilolilo ae le o tulimanu moni, lea e tutusa ma le faauigaina o le lalolagi o se polo, o lona uiga e le lagolagoina e le Tusi Paia se eleele mafolafola.


O fuaiupu uma o le Tusi Paia na ou vaʻaia e fai mai se tasi e lagolagoina se lalolagi mafolafola e aofia ai pea le valea, aʻoaʻoga sese, faʻamatalaga misi ma tulaga ogaoga o faʻamatalaga a se tasi e faʻalauteleina ai le mea moni.

FESILI: O fea e sau ai le talitonuga o le eleele mafolafola ma aisea ua i ai iinei?

TALI:
I John 4
1 Le au pele e, 'aua tou te talitonu i agaga uma, a' ia tofotofo i agaga pe mai le Atua i latou; auā e toʻatele perofeta pepelo na ō atu i le lalolagi.
Lenei, ia outou iloa le Agaga o le Atua; O agaga uma ua taʻutino o Iesu Keriso na afio mai i le tino, e mai le Atua ia:

3 Ma o agaga uma e le taʻutino o Iesu Keriso ua sau i la le tino, e le mai le Atua ia; ma o le agaga lea o anetikeriso, na outou faalogo ai o le a oʻo mai; ma e oʻo mai lava i le lalolagi.
4 O outou o le fānauga a le Atua, ma 'ua faʻatoʻilaloina i latou; auā e sili o ia i totonu' iā te 'outou, nai lo lē o loʻo i le lalolagi.

5 O tagata o le lalolagi i latou;
6 O i matou o le Atua; o lē iloa le Atua, e faʻalogo mai o ia 'iā te i matou; o lē e le mai le Atua e lē faʻalogo mai ia 'iā te i matou. O le mea lea tatou te iloa ai le agaga o le upu moni, ma le agaga o mea sese.

O le laina pito i lalo e faapea na musuia e agaga leaga e lulu le masalosalo, fenumiai ma feeseeseaiga i le au uso.

O lona fa'avasegaina o se fa'alavelave fa'alavelave, o se tasi o ituaiga e 3 o le leaga i le lalolagi. O le a faia e Satani pe fai atu soo se mea e taofia ai oe mai le Atua ma lana afioga atoatoa.

E tasi lava le mea o le suʻesuʻeina o se mea ma faʻatusatusa i le afioga a le Atua ona faia lea o se filifiliga, ae o le talitonu tauaso i se mea e aunoa ma se faʻamaoniga mautu ma le faʻaaogaina o manatu faʻaletonu e mafai ona avea ma faatosinaga a agaga leaga o mea sese e mafai ona mafua ai le faʻafefe o se tagata. tuuto atu i se mea ae le iloa lava le sese o latou ala.
FAAMATALAGA FAASAIENISI
FAʻAVAE

Fa'amatalaga ole malosi ole Coriolis
nauna
o se malosi e foliga mai o se taunuuga o le taamilosaga o le lalolagi e faaseseina ai mea o lo o fealuai (e pei o ni vili po o galu o le ea) i le itu taumatau i le itu i matu ma agai i le agavale i le itu i saute.

Uiga o le Ekueta
nauna
1 le li'o tele i luga o se polo po o se tino faalelagi o lona vaalele e sa'o i le itu, e tutusa i soo se mea mai pou e lua o le polo po o se tino faalelagi.
2 o le li'o tele o le lalolagi e tutusa lona mamao ma le Pole i Matu ma le Pole i Saute.
3 o se li'o e vaelua ai se fa'afanua i ni vaega tutusa se lua.

Uiga o le Equinox
nauna
1 le taimi e sopoia ai e le la le vaalele o le ekueta o le lalolagi, ma faia ai le po ma le ao e tusa ma le tutusa le umi i le lalolagi atoa ma e tupu pe tusa o Mati 21 (vernal equinox, po o le spring equinox ) ma Setema 22 (autumnal equinox ).
2 le tasi o le equinoctical points.

Uiga o le Itulagi
nauna
1 tasi le afa o le polo
2 afa o le kelope tele, ua vaevaeina i itulagi i matu ma saute e le ekueta poʻo i sasaʻe ma sisifo e nisi meridian, e masani lava 0° ma 180°

Uiga o le Hydrosphere
nauna
le vai i luga po'o si'osi'omia le fogāeleele, e aofia ai le vai o le sami ma le vai i le atemosifia.

Uiga o le Latitu
nauna
1 le mamao fa'ata'ita'i i matu po'o saute mai le ekueta o se pito i luga o le fogaeleele, e fuaina i le meridian o le mata'itusi.
2 se nofoaga po o se itulagi e pei ona faailogaina i lenei mamao.
3 sa'oloto mai tapula'a vaapiapi; sa'olotoga e fai ai, manatu, ma isi.: Na ia fa'atagaina lana fanau i se latitu talafeagai.

4 Vaitafe.

latitu faaselesitila.

latitu galactic.

5 Ata pue. le gafatia o se emulsion e faamaumau ai le malamalama o se mataupu i lo latou tulaga moni o le tasi i le isi, ua faaalia o le fua faatatau o le aofaʻi o le susulu i le pogisa sili ona aoga i le aofaʻi o le susulu i le sili ona malamalama: o le latitude o le 1 i le 128 .

Uiga o le Longitude
nauna
1 Fa'afanua. mamao fa'ata'ita'i i sasa'e po'o sisifo i luga o le fogāeleele, e fuaina i le tulimanu o lo'o i ai i le va o le meridian o se nofoaga patino ma se meridian sili, e pei o Greenwich, Egelani, ma fa'aalia i tikeri po'o se eseesega tutusa i le taimi.
2 Vaitafe.

longitude selesitila.
galactic longitude.

Uiga o le Orbit
nauna
astronomy le ala pi'opi'o, e masani lava elliptical, sosoo ai ma se paneta, satelite, kometa, ma isi, i lona gaoioi faataamilo i se isi tino selesitila i lalo o le aafiaga o le kalave.

Uiga ole Solstice
nauna
1 Vaitafe. a) Po o le taʻilua taimi i le tausaga pe a oo atu le lā i le mamao e sili ona mamao mai le ekueta faaselesitila: pe tusa o Iuni 21, pe a oo atu le lā i lona pito i mātū i le lalolagi faaselesitila, po o Tesema 22, pe a oo atu i lona pito i saute. : Faatusatusa solstice o le taumafanafana, solstice taumalulu.

e) Poo se tasi o vaega e lua i le ecliptic e sili ona mamao mai le ekueta.

2 O se pito sili ona mamao po o se mea taualuga; o se tulaga liliu. Afai o le lalolagi sa mafolafola i taimi uma, aisea la ua i ai nei upu i lomifefiloi i le faitau selau o gagana i le lalolagi atoa?




O Felix Baumgartner o le tagata folau muamua lea na talepe le pa leo e ala i le faia o se oso fou o le lalolagi mai le 24.50 maila le maualuga!

faʻamalama o Felix Baumgartner i le 107,205 futu ina ua ia talepeina le pa leo e faʻaalia ai le piʻo o le lalolagi.


I le itu taumatau o le faʻamalama, e mafai ona e vaʻaia manino le curvature o le lalolagi!

O lo'o i ai le tele o isi na tu'uina atu mea pu'e pu'e fa'apipi'i i paluni o le tau maualuga e mafai ai ona e va'ai manino i le pi'o o le lalolagi.

Fa'afefea le tele o vitio LIVE na faia i nofoaga eseese i le salafa o le lalolagi e va'aia uma se paneta lapotopoto pe a mafola?!

E mafai faapefea ona faafoliga uma na mea?

O paneta uma i la tatou faiga o le la e lapotopoto foi...


E oʻo mai i le 03.28.2024, e 5,599 spherical exoplanets na maua ma faʻamaonia, faʻatasi ai ma le 10,157 o loʻo faʻatali i le paipa e faʻamaonia ... ma 4,163 faʻamaonia faiga paneta ma e leai foi se mafolafola.

Ole aofaiga tele lena ole 19,919 paneta ma paneta ma e LEAI ua faʻamaonia e mafolafola!!!

100% o fetu uma ma paneta uma e maua i le atulaulau e lapotopoto.


E le gata i lea, o se fuafuaga faʻavaomalo e faʻafanua uma fola o le sami o loʻo faʻagasolo lelei, ma faʻafanua 20% o le fogafale o le sami i le 2021.

Google, MSN, Apple, ma isi kamupani tetele o lo'o i ai a latou lava fa'afanua o le lalolagi ma fa'amaonia ma le mautinoa o se lalolagi lapotopoto.

Ma le isi, o lo'o fa'agasolo lelei se fuafuaga fa'ava-o-malo e fa'afanua uma fola o le sami.

E le o se mea e ofo ai, o faʻamaumauga uma o le bathymetric na aoina mai mamao mai punaoa eseese i le lalolagi atoa e fetaui lelei ma faʻamaumauga mai faiga faʻafanua o le lalolagi.

Faatoa ou siakiina le upega tafaʻilagi a le NOAA i aso nei [3.28.2024] ma maua ai le faʻafouga lenei: "E oʻo mai i le 2023, 24.9% o le fola o le sami ua faʻafanua.

Fa'amatalaga o le Bathymetry: [ta'u buh-thim-i-laau]
1. o le fuaina o le loloto o sami, sami, po o isi vai tetele.
2. o fa'amaumauga e maua mai i ia fua, aemaise e pei ona tu'ufa'atasia i se fa'afanua fa'afanua.

"I se osofaʻiga faʻapitoa, ua faʻafanua nei e le au suʻesuʻe le tusa ma le tasi vae lima o le fogafale o le lalolagi. Ina ua oʻo atu i le 2030 le faʻafanua o le sami atoa i le 2017, na o le 6 pasene na faʻafanua i tulaga faʻaonaponei.

O le poloketi, e taʻua o le Seabed 2030, o se galulue faʻatasi i le va o le Nippon faʻavae Iapani faʻavae ma le faʻalapotopotoga faʻavaomalo o le General Bathymetric Chart of the Ocean (GEBCO)".

O fa'afanua ma fa'amaumauga ua aoina i le taimi nei o lo'o avanoa mo tagata lautele.

O fa'afanua uma o le fogātai e lagolagoina ai le lalolagi atoa!

Siaki faʻamatalaga mai le San Francisco Maritime National Park Association!

O le talitonuga o le eleele mafolafola e feteenai foi ma le faasaienisi o ballistics mamao e tatau ona fetuunai mo le curvature o le lalolagi ma le saoasaoa ma le itu o le taamilosaga o le lalolagi!



faʻamalama o le fisiki o ballistics mamao


I se isi faaupuga, afai e mafolafola le lalolagi, o lona uiga e feteenai:
  1. Astronomy: fa'amaumauga na aoina mai le lalolagi atoa mai i le tele o seneturi mai le faitau afe o puna'oa tuto'atasi
  2. Ballistics: e fa'alagolago le ballistic mamao i fa'amatalaga sa'o i luga o le saoasaoa ma le itu o le taamilosaga o le lalolagi ma le curvature o le lalolagi ina ia fa'aumatia ai sini mamao.
  3. Bathymetry: fa'afanua fa'amaumauga na aoina e uiga i fola o le sami mai le tele o fa'apogai tuto'atasi i le lalolagi atoa i le tele o tausaga ua tuana'i.
  4. Tusi Paia: e le itiiti ifo ma le 3 vaega o tusitusiga paia e faʻamaonia ai se lalolagi lapotopoto
  5. Lomifefiloi: o lo'o fa'atupula'ia le lisi o upu i lomifefiloi e le mafaitaulia ma gagana i le lalolagi atoa e fa'amaonia ai se lalolagi lapotopoto. Afai o le lalolagi e mafolafola lava, o lona uiga la o le tulaga sili lea ona mataʻutia o faiga taufaasesē i le lalolagi atoa ma le pepelo ua iloa e le lalolagi, e ono umi atu i le 4 afe tausaga [le tele o aganuu anamua e talitonu i se lalolagi lapotopoto].
  6. Satelite: le faitau afe o satelite mai le anoanoai o punaoa tutoatasi i le tele o tausaga ua tuanaʻi ua i ai i le 100% maliliega o le lalolagi e lapotopoto.
E i ai se mamanu iinei?

O lo'o i ai mauga o fa'amaumauga i luga o lenei 'upega tafa'ilagi e fa'asaga i mea fa'aletonu uma o le lalolagi:

Fai mai nisi tagata na faaseseina e le NASA a latou faʻamatalaga uma.

Moni?

O ata uma o se lalolagi lapotopoto na fa'apolopoloina i le tele o tausaga a'o le'i iai le photoshop? [o le lomiga muamua o le Adobe photoshop na sau i le 1988, toeitiiti atoa le 2 sefulu tausaga talu ona taunuu le masina muamua.]

O a latou vitio uma ua suia, e aofia ai le LIVE VIDEO a Neil Armstrong o savali i luga o le masina mo le taimi muamua i le tala faasolopito i tua ia Iulai 1969? [Na ou vaai ia te aʻu lava o se tamaitiiti]

E le ta'ua uma isi vitio fa'asalalau ola, toe mai le tele o punaoa tuto'atasi i le lalolagi atoa i le tele o tausaga o taimi.

Sei o tatou vaʻai pe o le a le faigata o le nanaina ma / pe suia le tele o faʻamaumauga mai le faitau afe o punaoa tutoʻatasi i le lalolagi atoa i le tele o seneturi o taimi...
  1. O le faigata i le nanaina o le 1 taupulepulega e tutusa ma le aofaʻi o faʻalapotopotoga o loʻo aʻafia ai [tagata, faʻalapotopotoga, faʻalapotopotoga e leai ni tupe mama, ma isi].
  2. Ona fa'ateleina lea o le tulaga faigata pe a fa'atupula'ia le numera o nofoaga fa'afanua.
  3. Ona toe faateleina lea o lena tulaga faigata pe a aafia ai ni taimi uumi, aemaise lava pe a sili atu i le olaga atoa o se tagata [ma e toetoe lava a le mafai pe afai o loo e feagai ma ni nai seneturi po o le afe foi o tausaga].
  4. Ona toe fa'ateleina lea o le tulaga faigata pe a mana'omia ona tu'ufa'atasia le tele o alamanuia i se fe'au faifai pea.
  5. Ma le mea mulimuli, o na faamatalaga uma mai le faitau afe o punaoa tutoatasi, i nofoaga faafanua i le kelope atoa, i le afe ma afe o tausaga, i le tele o alamanuia, e tatau lava ona ogatasi ma le afioga a le Atua, lea e atoatoa ma faavavau.
LEAI ALU.

E LE MAFAI.

Faatoa ou mauaina le ata muamua mai le vanimonimo [o loo faaalia ai le curvature o le lalolagi], na ave i tua ia Oketopa 24, 1946, 12 tausaga a o lei faavaeina le NASA ia Aperila 2nd, 1958!

Ma sa iai foʻi se ata na puʻeina mai se paluni o le tau e 13.7 maila i luga aʻe o le lalolagi i le 1935 na faaalia ai se lalolagi piʻo, 23 tausaga a o lumanaʻi le NASA!

Ma e peiseai e le lava lena faʻamaoniga, siaki lenei pepa e uiga i le 200 taʻaloga o le lalolagi e tatau ona i ai i totonu o se vaapiapi "goldilocks" vaʻaia ina ia mafai ai ona ola le ola i luga o le fogaeleele...

La'i mai le pepa lenei e uiga i le 200 vaega o le lalolagi ina ia ola ai.

I ni nai tausaga ua mavae na ou faalogo ai i se saienitisi o talanoa e uiga i le evolusione ma le foafoaga o lē na fai mai ua uma 1050 ua manatu e le mafai ona fa'afuainumera, o lea na ou fa'apipi'iina ai le numera 200 i luga ole laiga tupe i luga ole laiga ma fai mai e tusa ma le 1.6 x. 1060 avanoa e maua ai le 200 ulu i se laina [10 malosiaga o le 10 i tua atu o le mea e le mafaia!], o le avanoa lena o le evolusione e mafua ai le 200 vaega o le lalolagi e manaʻomia mo le ola ... e faamaonia ai na foafoaina e le Atua le atulaulau.


Ata o avanoa fa'afuainumera o le 200 pito o le lalolagi e tupu fa'afuase'i


O lo'o i lalo na'o ni nai vaega e 200 e tatau ona i ai i totonu o se vaapiapi ina ia mafai ai ona fa'aolaola le olaga alualu i luma:

Axial fa'asaga
• pe a sili atu: o le a matua tele naua le eseesega o le vevela o luga
• pe a itiiti: o le a matua tele naua le eseesega o le vevela o luga

Vaitaimi
• pe a umi: ole eseesega ole vevela ole aso ole a matua tele
• pe a puupuu: o le a matua tele naua le saosaoa o savili

Fuafuaga o suiga ile vaitaimi fa'asolo
• pe a umi: e le mafai ona fa'atumauina le maualuga ole vevela ole la'asaga e mana'omia mo le olaga
• pe a puupuu: e le mafai ona fa'atumauina le maualuga ole vevela ole la'asaga e mana'omia mo le olaga

Fanua maneta
• pe a malosi: o afa faaeletonika o le a matua ogaoga; e itiiti naua protons ave o le vanimonimo e o'o atu i le troposphere o le paneta lea o le a taofia ai le fa'atupuina lelei o ao.
• pe a vaivai: ole talita ole osone ole a le lelei ona puipuia mai fetu malolosi ma le susulu ole la

Mafiafia o le pa'u
• pe a mafiafia: o le a tele naua le okesene o le a siitia mai le ea i le pa'u
• pe a manifinifi: o le a matua tele naua gaioiga o mauga mu ma tectonic

Lau'ele'ele kalave (saosaoa sola)
• pe a malosi: o le atemosifia o le paneta o le a taofiofia le tele o ammonia ma methane
• pe a vaivai: o le atemosifia o le paneta o le a tele naua vai

Mamao mai matua fetu
• pe a mamao: paneta o le a malulu tele mo se taamilosaga vai mautu
• pe a latalata: ole paneta ole a mafanafana tele mo se taamilosaga vai mautu

O le avanoa la o le 200 taʻiala e manaʻomia mo le ola alualu i luma i luga o le fogaeleele e tupu i se avanoa faʻafuaseʻi e le mafai, ma e le amanaʻia ai le tele o isi mea...

5: O se suʻesuʻega i le upu Eperu hayah, faaliliuina "ua avea"

Kenese 2: 7
Ma o le Alii le Atua na faia le tagata mai le efuefu o le eleele, ma manava i ona pogaiisu le mānava o le ola; ma le tagata avea se agaga ola.

Hebrew lexicon o le Kenese 2: 7 [alu i le koluma malosi o le Strong, link #1961]

Faʻamatalaga o le avea ma ona faʻaaogaina
Malosi malosi #1961
Hayah: ia paʻu'ū, taunuʻu, avea, ia
Vaega o le Tautalaga: Verb
Sipelaga Faʻapitoa: (haw-yaw)
Pupuu Faamatala: sau

Afai e te alu i le ogatotonu o le itulau lea e fai mai ai "Strong's Concordance", alu i le itu taumatau ma o le a e vaʻai i le Faʻasinomaga Concordance o le Igilisi. Ona tusi lea i lalo sina mea, na o le tuanai atu o le laina o sootaga lanumoana, ma o le ae vaaia le faaaogaina muamua o le upu "avea" i le Kenese 1: 2 [ua sese ona faaliliuina ", lea o le a tatou maua mulimuli ane].

O le upu Eperu mistranslated "sa" i le Kenese 1: 2 o le upu tonu lava lea i le gagana Eperu mo le upu "upu" i le Kenese 2: 7!


O lenei upu Eperu hayah ua faaliliuina "avea" i le Kenese: 4: 3, 9: 15 & 19: 26; Esoto 32: 1; Teuteronome 27: 9; II Samuel 7: 24 ma isi fuaiupu i le Tusi Paia.

Lenei la, Kenese 1: 1 & 2 faitau faʻapea:

Kenese 1
1 I le amataga na foafoaina ai e le Atua le lagi ma le lalolagi.
2 Ma le lalolagi avea e aunoa ma se fausaga, ma faalēaogā; ma le pogisa sa i luga o le fogaeleele. Ma sa feosofi le Agaga o le Atua i luga o vai.

O lenei mea e mafua ai le toe fausia e le Atua o le lagi ma le lalolagi mai le Kenese 1: 3 i le Kenese 2: 4, aua na leai se foliga ma faalēaogāina i le fuaiupu 2. E le i faia lena auala.

I le King James Version, o le upu "foafoaina" o loʻo faʻaaogaina le 5 taimi i le Kenese mataupu 1 e faʻasino i le 3 faʻavae eseese ma le manino o le foafoaga.

Na o le Atua lava na faia le foafoaga [fatuina o se mea fou mai se mea e lei i ai muamua] 3 taimi i le tusi a Kenese:
  1. Kenese 1:1 --- le uluai lagi ma le lalolagi [lea e aofia ai agaga, e pei o agelu ma kerupi]
  2. Kenese 1: 21 - ola ola muamua
  3. Kenese 1:27 - o le meaalofa muamua o le agaga paia, o se meaalofa ua faapolopolo mo na o tagata ae lē o se isi lava foafoaga.
Kenese 1: 21
Ma sa faia e le Atua faga tetele, ma mea ola uma e fegaoioai, lea na tele ina aumai e vai, e tusa ma o latou ituaiga, ma manu felelei uma e tusa ma lona ituaiga; ma sa silasila le Atua ua lelei.

O le upu "foafoaga" o le upu Eperu nephesh [Strong's #5315] o lona uiga "agaga". Na foafoaina e le Atua le ola ola ina ia mafai e manu ma tagata ona manava ma avea ma tagata ola ma le ola faaletino.

[Soo se taumafaiga a le tagata e faia ai le atamai faʻapitoa po o le faʻaogaina o le ola, o se mea le lelei i mea na faia e le Atua i le Kenese 1: 21].

Kenese 1: 27
O le mea lea na foafoa ai e le Atua le tagata i lona faʻatusa, na faia o ia e ia i le faʻatusa o le Atua; o le tane ma le fafine na ia faia ai.

O le a le faatusa o le Atua?

John 4: 24
O le Atua o le Agaga; oi latou foi e tapuai ia te ia, e tatau ona ifo ia te ia i le agaga ma le upu moni.

O le faatusa o le Atua e faaleagaga, ae le faaletino.


1 Timothy 1: 17
O lenei i le Tupu e faavavau, ola pea, e le o vaaia, na o le Atua poto, ia avea ma viiga ma mamalu e faʻavavau faʻavavau lava. Amene.

E le vaaia le Atua aua o ia o se tagata faaleagaga.

E le mafai ona e faalogo, vaai, sogisogi, tofo pe pai atu i le Agaga Paia. I se isi faaupuga, e le mafai ona e iloa tagata faaleagaga e ala i soʻo se tasi o ou sane e lima ona o le malo 5-senses ma le malo faaleagaga e lua vaega mavaevae ma eseese.

John 3: 6
O le mea e fānau mai i la le tino, o le tino lea; ma o le mea na fanau mai e le Agaga o le agaga lea.

O le taimi nei ua maeʻa Atamu ma Eva. Sa ia i latou le tino, agaga, ma le meaalofa o le agaga paia i luga oi latou ina ia latou fesootai ma le Atua, o le Agaga Paia lea.

Fai mai nisi o faitioga o le vavau o le vavalalata e feteenai ma le tala faamaumau o Mareko aua sa i ai Atamu ma Eva i le amataga o le foafoaga.

O le taimi lenei, o le faafitauli e le o se faaliliuga le lelei o le tusitusiga paia, ae o lo tatou malamalamaaga i le foafoaga o le 3 a le Atua i le mataupu muamua o le Kenese.

Mareko 10
2 A o le au Faresaio 'ua ō ane' iā te ia, 'ua fesili mai, "Pe tatau ea' ona faʻateʻa e le tane lana avā? faaosooso ia te ia.
3 'Ua tali atu o ia,' ua faʻapea atu 'iā te i latou, "Se a le mea na fai atu ai Mose' iā te 'outou?

4 Ma sa latou fai mai, na faatagaina Mose e [faatagaina] e tusi se pili o le tetea, ma tuʻu ese.
5 'Ona tali atu lea o Iesu,' ua faʻapea atu 'iā te i latou, "O le faʻamaʻaʻa o' outou loto na ia tusi atu ai lenei poloaʻiga 'iā te' outou.

6 Ae mai le amataga o le foafoaga na faia i laua e le Atua tane ma fafine.
7 Mo lenei mea e tatau ai i le tane ona tuua lona tama ma lona tina, ma pipii atu i lana ava;

8 Ma o le a avea i laʻua ma tino e tasi: o le mea lea la e le toe lua [lua], ae o le tino e tasi.

Fuaiupu 6 o loʻo i ai le fenumiai.

6 Ae mai le amataga o le foafoaga na faia i laua e le Atua tane ma fafine.

Fuaiupu 6 o se upusii mai le Kenese 1: 27.

Kenese 1: 27 [kvv]
O le mea lea na foafoa ai e le Atua le tagata i lona faʻatusa, na faia o ia e ia i le faʻatusa o le Atua; o le tane ma le fafine na ia faia ai.

Fuaiupu 27 e le mafai ona faatatau i le foafoaina o le lagi muamua ma le lalolagi aua ua uma ona tupu i le Kenese 1: 1.

E tatau ona tatou manatua o le foafoaga o loʻo faatatau lea i le faia o se mea fou e leʻi i ai muamua mai se mea. Afai na faia mai i mea o loʻo i ai nei, ona leʻo se mea moni lea o le foafoaga. I se isi faaupuga, i le faauigaga, e le mafai ona e fausiaina se mea e tasi tutusa.

Fuaiupu 27 e le mafai ona faatatau i le foafoaina o le ola ola aua ua uma ona tupu i le Kenese 1: 21.

Fuaiupu 27 o loo faatatau i le foafoaina o le meaalofa o le agaga paia i luga o Atamu ma Eva, o le faatinoga lona tolu a le Atua o le foafoaga i le lisi 3-points o loo i luga.

I le aluga o le alofa tunoa [28AD seia oo i le toe afio mai o Keriso], pe a toe fanauina se tagata lē talitonu, ua faia e le Atua se meaalofa fou o le agaga paia mo lena tagata. O lenei fatu faaleagaga e le mafai ona faʻaolaina [I Peter 1: 23].

I le tulaga masani, e leʻi toe fanauina Atamu ma Eva aua e manaʻomia ai le fatu faaleagaga lea e leʻi maua seia oo i le aso o le Penetekoso i 28AD.

E na o le 2 auala e avea ai ma tama: e ala i le vaetamaina pe fanau mai. Talu ai ona o le avea ma se atalii o le Atua i le fanau mai na le maua, o Atamu ma Eva o ni atalii o le Atua e ala i le vaetamaina aua o le meaalofa o le agaga paia na i luga ia i latou i se tulaga.

E le o se tulaga le faatuaoia le fanau mai.

Efeso 4: 24
Ma 'ia' outou 'ofu i le tagata fou, o le mea lea na foafoaina e le Atua i le amiotonu ma le faʻamaoni moni.

O le tagata fou o se fuaitau lea e faatatau i le Keriso ia te oe, o le meaalofa o le agaga paia, e ese mai i le toeaina, o loo i totonu o le tino ma le tino agaga.

Kolose 1
26 E oo lava i le mealilo na natia mai i augatupulaga ma lea augatupulaga, ao lenei ua faʻaalia nei i ana au paia:
27 O lē o le a faʻaalia e le Atua le oa o le mamalu o lenei mealilo i totonu o Nuu Ese; o Keriso lea 'iā te' outou, o le faʻamoemoe o le mamalu.

O lea, o le Mareko 10:6 o se upusii mai le Kenese 1:27 o loo faasino atu i le gaoioiga lona tolu a le Atua o le foafoaga: o le taimi muamua lava na foafoaina ai le meaalofa o le agaga paia. O le amataga faaleagaga o le tagata.

6: E sili atu 5 eseese tusitusiga faʻavae e lagolagoina le faʻaleagaina ma le toe faʻaleleia o le lagi ma le lalolagi

O se lisi lenei o tusi suʻesuʻe suʻesuʻega e lagolagoina ai le faʻaleagaina ma le toe faʻaleleia o le lagi ma le lalolagi:
  1. Tusitusiga Paia Faʻamatalaina a Dake
  2. EW Bullinger's Companion Reference Bible
  3. Nelson Suesue Tusi Paia
  4. Tusi Taʻitaʻitusi Tusi Tele
  5. Scofield Reference Bible
Vaʻavaʻai i se faʻamalamalamaga o faʻamatalaga i le Kenese 1: 2 mai le Tafaoga Taʻutaʻu Tusi [itulau 15 ma sosoʻo] ma le faʻatusatusaga faʻatusa #7.


faʻapipiʻiina o faʻamatalaga i le Kenese 1: 2 mai le Companion Reference Bible mai ia EW Bullinger.



Vaavaai i le faʻaopoopoga #7 o le Tusi Paia faʻasalalauga e saili ai aisea na suia le tusitusiga, pe aisea ua leaga ai i le fiafia o Satani [i le fuaiupu lona lua, laina muamua, o loo i ai se typo: o le upu "matuai" e tatau ona avea ma "upu"].


faʻamatalaga o faʻamatalaga i luga o le Kenese 1: 2 mai le faʻaopoopoga #7 o le Suiga Reference Bible mai ia EW Bullinger.



7: Suʻesuʻega Isaia 45: 18 faʻatasi ma le Hebrew Lexicon

Isaia 45: 18
Ona ua faapea ona fetalai mai o le Alii o lē na foafoaina le lagi; O le Atua na foafoaina le lalolagi ma faia; na ia faʻatūina, e leʻi faia fua e ia, na faia e ia ina ia 'aināina; o aʻu o le ALIʻI; ma e leai se isi mea.

I le Kenese 1: 2, o le upu faa-Peretania "aunoa ma se foliga" o le upu Eperu o le upu [Strong's #8414], o lona uiga o le le atoatoa, otaota, leai se avanoa, le mautonu, ma le fenumiai.

I le Isaia 45: 18, o le upu "upu le aoga" o le upu Eperu o le faailoga [Strong's #8414]!

I le Isaia 45: 18, o loʻo manino mai le Atua, manino ma taʻu manino mai na ia faia foafoa le lagi ma le lalolagi e aunoa ma se foliga!


Talu ai ona e leʻi foafoaina e le Atua le lagi ma le lalolagi e aunoa ma se foliga, ona tatau ai lea avea ma se auala mai se punavai e ese mai le Atua.

Ae aua nei e uuina laʻu upu - faamaonia oe lava mai se pule le tolu-pule.

sikolasipi o se fetalaiga Eperu a Isaia 45: 18 ma faʻamatalaga i le Kenese 1: 2



Afai e te taʻalo i luga i le tutusa le itulau e tasi, e mafai ona e iloa o le upu Eperu "faailoga" o loʻo faʻaaogaina foi i le Kenese 1: 2 i le screenshot i lalo:


sikolasipi o se fetalaiga Eperu a Isaia 45: 18 ma faʻamatalaga i le Kenese 1: 2



O se tasi o tusiga na ou faitauina i luga o le initaneti na fai mai ai o Isaia 45: 18 o loo i totonu, faatatau ia Isaraelu ma le fuafuaga a le Atua o le foafoaga ae le o le amataga o le foafoaga. O le mea lena o loʻo fai mai ai?

E naʻo 2 auala taua e faʻamatalaina ai e le Tusi Paia ia lava: i le fuaiupu poʻo le faʻaliliuga. O iinei e faauigaina ai ia lava i le fuaiupu. O le gagana e matua faigofie ma tuusao e le mafai ona e misia sei vagana ua e filifili ma le loto i ai e le malamalama i le afioga a le Atua ma e te manao e taofimau i aoaoga faavae, poloaiga ma tu masani a tagata e faaleaogaina ai aafiaga lelei o le afioga a le Atua .

Sei o tatou faatagaina le mau e tautala mo ia lava.

O le faʻavae o Isaia 45: 18:

Isaia 45: 18
"Aua o loo faapea ona fetalai mai o le Alii na faia le lagi"; [na faia e le Alii le lagi! E le o fai mai Pasila, Iapani, poʻo Isaraelu ua faia?]

"O le Atua na faia le lalolagi ma faia"; [O taʻua Isaraelu? Nope. O le uiga o le fetalaiga a le Atua ma fai mai lana tala. A leai, o le gagana e leai se aoga e avea o se auala saʻo saʻo. O lenei fuaiupu e uiga i le Atua na foafoaina ma faia le lalolagi].

"ua ia faatuina"; [Faatuina mea? O tulafono masani o le kalama o loʻo faʻaoga iinei: o lona uiga o loʻo faatatau i le faʻamatalaga i luma atu - o le eleele].

"na ia le faia fua fua"; [E le mafai e le Atua ona faamanino pe sili atu ona mamafa. Na te lei foafoaina e aunoa ma se foliga. O anafea na ia faia ai? I le Kenese 1: 1].

“na ia faia ina ia ʻaināina”: [E leai se tasi e mafai ona ola i luga o se paneta ua lē toe avea moni lava o se paneta ona ua leai se tino ma ua matuā gaogao, mai le faaaloaloga a Lusifelo [le tiapolo, le tarako] ma le taua i le lagi lea. NA IA na amata].

"O aʻu o le ALIʻI, e leai lava se tasi."

E le mafai ona e faigofie, manino pe sili atu le faʻamalosi. O oe o le a talitonu i le mea moni e taʻu mai e le Atua po o mea foi e fai mai ai tagata e uiga i ai.

8: Pepa o 4 faʻamatalaga eseese i le Isaia 45: 18 faʻaalia le faaliliuga sao o le Kenese 1: 2 - na avea

Ellicott's Commentary mo Tagata Faitautusi Peretania
"E le o se faailoga poʻo se faʻalavelave (Kenese 1: 2; Isaia 24: 10) ..."

Cambridge Bible mo Aoga ma Kolisi
"na ia le faia i se mea valea] le malamalama ae le o se vevesi. O le taua o le faaupuga e vaaia mai le eseesega lea e mulimuli mai".

Faamatalaga Faʻamatalaga
Fuaiupu 18. - Ua faapea ona fetalai mai o le Alii, ma isi faaliliuga, Ua faapea ona fetalai mai o le Alii o lē na faia le lagi-o ia o le Atua-na foafoaina le lalolagi ma faia; na ia faavaeina; na ia le faia se mea e vevela ai, a na ia faia ina ia 'aina ai: O Aʻu o le Alii, ma e leai se isi. Talu ai ona e lei foafoaina e le Atua le lalolagi ina ia avea o se mea matautia faaletino, peitai na ia tuuina atu i totonu o le faatulagaga ma faatulagaga, o lea na ia manao ai ina ia toe maua mai lona foafoaga faaleagaga mai le le mautonu lea na pauu ai, ma ia faatuina i le amiotonu.

George Haydock's Catholic Bible Commentary
E leai se aoga. Eperu, "ia avea ma se vevesi," Kenese viii. 2.

9: Vaavaai i le Kenese 1: 2 i le Eperu Old Testament Interlinear

Faʻafanua o le gagana Eperu Interlinear: Kenese 1: 1 & 2



Eperu Old Testament vavalalata o le Kenese 1: 2 "ma le lalolagi o ia avea le mautonu ma le avanoa ma le pogisa i luga aʻe o le abyss ma le agaga o Elohima o loo sosolo i luga o vai "

O lea la, o loʻo i ai, o le tele, ma le faʻamoemoe o pulega e tolu e faʻamaonia ma ogatasi ma le afioga a le Atua.

10: Suʻe le uiga o le Tusi Paia o le numera 2

Muamua, o lona taua tele le vavaeeseina o le upu moni mai mea sese; le uluai kopi mai le taufaasese.

Numerology o le pepelo a le lalolagi i le faʻaaogaina o le Tusi Paia ma le uiga o fuainumera.

O le numera 2 o loʻo faʻaalia le vaevaega i le Tusi Paia!

O nisi nei o upusii filifilia mai le: Numera i totonu o tusitusiga paia: O lona Mamalu Faaleagaga ma le Faʻaleagaga Faaleagaga e EW Bullinger - le numera 2

"O le numera muamua lea e mafai ai ona tatou vaevaeina le isi, ma o lona uiga o mea uma lava e mafai ona tatou maua ai lenei manatu taua o le vaevaega poʻo le eseesega.

Atonu e lua, e ui lava e eseese uiga, ae tasi e tusa ma le molimau ma le faauoga. O le Lua lea e sau i totonu atonu e mo le fesoasoani ma le faʻaolaina. Ae, ala! pe a mafaufau i ai le tagata, o lenei numera e molimau i lona pa'ū, aua o le tele o taimi e taʻu mai ai le eseesega lea e mafua ai le faʻafeagai, ita, ma le sauāina.

Ina ua taoto le lalolagi i le vevesi lea na lofituina ai (Gen 1: 2), o lona tulaga o le faaleagaina ma le pouliuli lautele. Le tulaga lua mea na faamaumauina i le fesootaiga ma le Foafoaga, o le folasaga lea o se mea lona lua-Malamalama; ma i le taimi lava lena na i ai le eseesega ma le vaevaega, aua na vavaeeseina e le Atua le malamalama mai le pogisa.

le tulaga lua o soo se numera o mea e masani ona i ai i luga o le faailoga o eseesega, ma le tele o le feitagaʻi. faamatalaga lona lua i totonu o le Tusi Paia. Muamua o le - Gen 1: 1: "I le amataga na faia ai e le Atua le lagi ma le lalolagi."

le tulaga lua o le, "Ma o [le] eleele na [pe na avea] e aunoa ma se foliga ma ua le aoga."

O iinei e talanoa muamua ai i le atoatoa ma le faatulagaga. Le tulaga lua o le malaia ma le faatafunaga, lea na tupu i sina taimi, ma i nisi itu, ma mo nisi mafuaaga e le o faaalia mai. "

O lenei faʻamatalaga i le uiga o le Tusi Paia o le numera 2 e faʻatasi ma faʻamatalaga muamua, faʻamalosia.

11: Suʻe le uiga o le Tusi Paia o le numera 3

O le uiga faatusi paia o le numera 3 o le atoaga

O nisi nei o upusii filifilia:

"I lenei fuainumera o loo i ai se seti fou o mea fou, matou te o mai i le ata muamua o le geometric. E lua laina saʻo e le mafai ona pipiʻi soʻo se avanoa, pe fai foi se vaalele, e le mafai foi e luga o se vaalele se lua. O le tolu o le faailoga o le pusa - o le faigofie pito sili ona faigofie. O le lua o le faailoga o le sikuea, poʻo le vaʻaiga o vaalele (x2), o lona uiga o le tolu o le faʻaaliga o le pusa, poʻo mea faʻasaʻo (x3).

Tolu, o le mea lea, e tu mo le mea e mausali, moni, tele, maeʻa, ma atoatoa.

O mea uma ua maeʻa faʻapitoa ua faailogaina i le numera tolu.

Tolu o le muamua o le fa atoa (numera 23).
  1. Tolu o lona uiga o le atoatoa o le Atua;
  2. E fitu o loo atagia ai le atoatoa faaleagaga;
  3. O le sefulu o lona uiga o le atoatoa atoatoa; ma
  4. O le toʻasefulu lua o loʻo faʻamatalaina le atoatoa o le malo
O le mea lea o le numera tolu e faasino ai i tatou i le mea moni, taua, atoatoa, tele, atoatoa, ma le paia. E leai se mea moni i le tagata po o le tagata. O mea uma "i lalo o le la" ma vavaeeseina mai le Atua o "mea faatauvaa." "O tagata uma lava i lona tulaga sili ona lelei o le faatauvaa atoa lava lea" (Psa 139: 5,11: 62; XML 9: 144, 4: 1, 2,4: 2, 11,17,26: 3, 19: 4, 4: 11; Rom 8: 12) ".

Talu ai o 3 o le numera o le atoatoa, o le lagi ma le lalolagi 3 o se faasologa atoa o galuega a le Atua lea e fetaui tonu ma isi faʻamatalaga uma.

12: I le fuaiupu 2, e le o se mea faʻafuaseʻi, pe a oʻo i le lalolagi leai se foliga, e fesootaʻi foi ma le pogisa.
O a mea e mafai e le feagaiga fou ona faʻaalia ia i tatou e uiga i lena mea?

E naʻo 2 ituaiga o le pogisa: faaletino ma le faaleagaga.

Kenese 1: 3
Ma sa fetalai mai le Atua, Ia i ai le malamalama; ma sa i ai le malamalama.

E manino lava, sa leai se malamalama faaletino i le Kenese 1: 2. O le mafuaaga lena na faʻaalia ai e le Atua le malamalama i totonu o le tulaga.

Talu ai o le pogisa faaletino ma le faʻaumatiaga o le ofoofogia matagofie a le Atua [le vanimonimo], na faia ma le iloa e Satani, e tatau foi ona i ai foi le pogisa faaleagaga.

John 3: 19
Ma o le tausalaga lenei, ina ua oo mai le malamalama i le lalolagi, ma alii e pele i le pouliuli nai lo le malamalama, aua e leaga a latou amio.

O le pogisa eo faatasi ma amioga leaga i le talalelei a Ioane.

II Corinthians 6: 14
'Aua tou te amo faʻatasi ma ē lē faʻatuatua; auā o le a le faʻatasi ma le amiotonu ma le amioletonu? ma o le a le mafutaga faʻatasi ma le pouliuli?

I le avea ai ma Kerisiano, e leai so tatou mea e fai ma le pouliuli.

Efeso 6: 12
Aua tatou te le tau ma tagata, ae sili, e faasaga i mana, e faasaga i le alii o le pouliuli o lenei lalolagi, ma agaga leaga i mea maualuluga.

O pule o le pogisa o lenei lalolagi o agaga leaga ia e tatau ona tatou tetee atu io tatou aso ma taimi.

Kolose 1: 13
O lē na laveaʻiina i tatou mai le mana o le pogisa, ma na ia faʻaliliuina i tatou i le malo o lona Alo pele;

O le pogisa ei ai le mana faʻaumatia [e pei ona faaalia e le Kenese 1: 2], ae talu ai ona ua "faaliliuina" i tatou mai le mana o le pogisa, o lona uiga e tatau ona sili atu lo tatou malosi faaola nai lo le pogisa.

I John 1: 5
savali le o lea o lenei ua matou faalogo ia te ia, ma talai atu ia te outou, o le malamalama lava le Atua, ma ia te ia e leai se pogisa i uma.

talu Atua le mafai ma fai mai moni na te leʻi foafoaina le lagi ma le lalolagi i le vevesi ma le faaleagaina, o se isi lava mafuaaga na mafua ai le faatafunaga o le uluai lagi ma le lalolagi.

Talu ai e na o 2 malosiaga sili faaleagaga i le vanimonimo, o le Atua ma le tiapolo, e tatau ona avea ma tiapolo, o le mana o le pogisa, lea na faʻaumatia le uluai lagi ma le lalolagi.

13: Talu mai le aʻoaʻoga a le Tusi Paia o loʻo i ai le 3 lagi ma lalolagi, o le lalolagi na faʻaumatia ma toe fausia i le Kenese 1: 2 ma le mulimuli ane na avea ma lagi lona lua ma le lalolagi

O se otootoga lenei o le 3 lagi ma lalolagi, ona tele faʻamatalaga mulimuli ane e faamaufaailogaina ai le mea moni.

1. PAST - 1st lagi ma le lalolagi - Kenese 1: 1; Faʻaaliga 21: 1
2. TUSI - 2nd lagi ma le lalolagi - Kenese 1: 2 - Kenese 2: 4; II Peter 3: 7
3. FUA - 3rd lagi ma le lalolagi - II Korinito 12: 2; II Peter 3: 13; Faʻaaliga 21: 1


O iinei o le Aposetolo o Ioane ua toetoe a uma ona tusia le tusi mulimuli o le Tusi Paia, le tusi o Faaaliga. O le toʻatele o tagata atamamai e talitonu na tusia i se mea i le vaipanoa o 96A.D.

Ma o le lalolagi o loo i luga o ia lava lea e tasi o loo tatou ola ai nei.

Na tuuina atu e le Atua ia te ia se faaaliga o le lagi fou ma le lalolagi, lea sa i ai, ma o loo i ai, i le lumanai.

Faaaliga 21
1 Ma na ou vaaia se lagi fou ma se lalolagi fou: mo le muamua lagi ma le muamua lalolagi ua mavae; ma e leai se isi sami.
2 Ma o aʻu Ioane na iloa le aai paia, le Ierusalema fou, o alu ifo mai le Atua mai le lagi, ua saunia e pei o se faato'āfaiava teuteu mo lana tane.

Afai e te mafaufau i ai, o le fuaiupu muamua e taulimaina uma lava 3 lagi ma lalolagi. O lagi ma lalolagi fou o le lumanaʻi. "o le lagi muamua ma le lalolagi muamua na mavae atu" o le tasi lea i le Kenese 1: 1, lea e manino mai i le taimi ua tuanai. O le mea lea na ola ai le lalolagi o Ioane na avea ma lalolagi lona lua o loʻo i ai nei.

II Corinthians 12: 2
Sa ou iloa se tagata ia Keriso i luga atu o le sefulufa tausaga talu ai, (tusa lava pe i totonu o le tino, e le mafai ona ou iloa, pe mai fafo o le tino, ou te le mafai ona iloa: silafia e le Atua;) o se tasi na maua i le tolu lagi.

E le mafai ona e maua se tolu lagi seivagana ua e maua le muamua ma le lua i luma ole tolu. O lenei faamaufaailogaina le moni aʻiaʻi o loʻo aʻoaʻo mai e le Tusi Paia e uiga i le lagi ma lalolagi eseese o le 3 i le faasologa o faasologa taimi.

O le Tusi Paia ua i ai se faiga o "siaki ma paleni" ina ia tatou le misia le moni o le afioga a le Atua.

O lea la, o lagi ma lalolagi e tolu e le o iai uma i le taimi lava lea e tasi, faʻaputuina i luga o le tasi ma le isi e pei o pancakes, ae o loʻo tuʻuina atu i luga o se laina umi. Ua faatulagaina i se faasologa faasologa o taimi.

II Peter 3
4 'Ua faʻapea ane, "O ifea le folafolaga o lona afio mai? talu mai ona momoe tama, o mea uma lava e faʻaauau pea talu mai le amataga o le foafoaga.
5 Mo lenei mea latou te naunau e le iloa, o le afioga a le Atua ua leva le lagi, ma o le lalolagi o loo tu mai le vai ma le vai:
6 O le mea lea o le lalolagi i lena taimi, i le tumu i le vai, na fano:

Fuaiupu 6 e le o talanoa e uiga i le lolo i le olaga o Noa, ae o le faatafunaina o le uluai lagi ma le lalolagi i le Kenese 1: 2.

7 Ae o le lagi ma le lalolagi, o nei [e ese mai i le Eseese lagi ma le lalolagi sa i ai aʻo leʻi lenei tasi, lea o le mea lea ua avea ai lenei mea ma le tulaga lua lagi ma le lalolagi], e ala i le upu lava e tasi ua teuina, faasao mo le afi e oo i le aso o le faamasinoga ma le malaia o tagata le amioatua.
10 Ae o le a afio mai le aso o le Alii e pei o se gaoi i le po; lea o le a mavae atu ai le lagi ma le leo tele, ma o le a liusuavai ia elemene i le vevela tele, o le eleele foi ma galuega oi ai o le a susunuina.

11 O le mea lea, o le a faʻaumatia nei mea uma, o le a le ituaiga o tagata e tatau 'ona i ai i le amio paʻia uma ma le amioatua,
12 O le vaavaai ma faanatinati atu i le afio mai o le aso o le Atua, lea o le a mou ese ai le lagi, ma o le a liusuavai elemene i le vevela tele?
13 E ui i lea, e tusa ai ma lana folafolaga, tatou te vaavaai mo le lagi fou ma le lalolagi fou, lea e tumau ai le amiotonu.

O lea la o loʻo i ai sau faʻamaumauga faʻamaufaʻailogaina atoatoa o le 3 lagi uma ma lalolagi ile faasologa o taimi.

Ina ia toe faamaufaailogaina lenei mea moni, vaai i le tonu o le faʻamatalaga o le upu "fou" i le fuaiupu 13.

Gagana Eleni le II Peter 3: 13 [Alu i le koluma malosi, 4th link down, #2537].

Faʻamatalaga fou
Malosi malosi #2537
Kainos: fou, fou
Vaega o le Tautalaga: Fa'amatalaga
Sipelaga Faanatura: (kahee-nos ')
Faʻamatalaga: fou, fou, faʻaaoga, tusi.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
2537 kainós - lelei, fou i le lelei (faʻafouina), fou i le atinaʻe poʻo le avanoa - aua "e le o maua muamua pei o lenei muamua."

Afai na "le maua i le taimi muamua lenei.", Ona tatau ai lea i le lumanaʻi, ma faʻamaonia le mea o loʻo taʻua e le Peter chapter 3.

O le upu lava lea e tasi [Kainos] o loʻo faʻaaogaina foi i le Faaaliga 21: 1 faalua, sili atu faʻamaufaʻailogaina le moni o 3 lagi ma lalolagi.

Faʻaaliga 21: 1
Ma sa ou vaai i fou lagi ma a fou lalolagi ...

O le mea lea, e tatau ona i ai 3 lagi ma lalolagi i se faasologa o faasologa o taimi, lea e faʻamatalaina ai le faaliliuga sao o le Kenese 1: 2 "ua avea" e aunoa ma se fausaga ma ua faalēaogā.

14: Na taʻu atu e le Atua ia Atamu ma Eva e tumu le lalolagi, o lea la e tatau ona i ai se isi ituaiga o olaga i se talu ai eleele io latou luma

Kenese 1: 28
Ma sa faamanuiaina i latou e le Atua, ma sa fetalai mai le Atua ia te i latou, Ia fanafanau ia, ma uluola, ma toe faatumu le lalolagi, ma faatoilalo ai; ia pule foʻii iʻa o le sami, ma manu felelei, ma manu uma e ola i le lalolagi.

Matau le faʻaaogaina o le upu "faʻatumu". E matua saʻo lava. Sa mafai e Atamu & Eva ona toe faʻafouina le lalolagi aua sa iai ituaiga-ola i le talu ai eleele io latou luma.

Faʻapipiʻi o le faʻamatalaga o le toe faʻatumu i le Kenese 1: 28



E pei o le 7-16-18, i le www.biblegateway.com, o loʻo i ai 59 ituaiga eseese o Tusi Tusi ua lisiina i le Igilisi. O i latou, o le 51 o loʻo i ai le tusi a Kenese. O nei 51, e fitu [13%] ia i ai le upu "faʻatumu" poʻo le uiga manino o se mea tutusa i le Kenese 1: 28.

E ui i lea, o nei 7, e fa o le kjv po o se fesuiaiga o [57%], o le mea moni, e na o le 4 o le 51 ituaiga eseese o le Tusi Paia o loʻo fai mai "toe faʻatumu" poʻo se mea e talitutusa ma lea, lea ua i ai nei naʻo le 7% o le aofaʻi nai lo le 13% muamua, faʻaitiitia lona lagolago.

O tusitusiga anamua, o le Tusi a Armenia mai le 411 Syriac, le Septuagint [faaliliuga faaEleni o le Old Testament] ma le Tusi Paia, mai le 5th century Aramaic, fai mai "faatumu" nai lo le "toe faatumu".

Ua taʻua foi e le Tusi Paia le upu "faatumu" o lona uiga "faatumu".

O lea la o le talitonuga o molimau e faasino i le upu "faatumu" o le faaliliuga sao.

Tusa lava pe o le a le faaliliuga sili ona saʻo, e le o se tagata e faʻaaogaina soo se auala. O loʻo i ai pea le 20 auala eseese e faʻamaonia ai le saʻo o aʻoaʻoga ma le saʻo saʻoga o le Kenese 1: 2.

Talu ai ua tatou iloa nei e 3 eseʻese lagi ma lalolagi ua taʻua i le Tusi Paʻia, o le olaga o loʻo faʻasino mai iinei o le olaga sa i luga o le lalolagi i le Kenese 1: 1. Lenei o mea uma fossil o tainasoa, tagata anamua, tagata ese & meaola, ma isi sau mai.

O fea oi ai le ola ola i manu ma tagata?

Levitiko 17: 11
Auā o le ola o le tino 'ua i totonu o le toto;' ua 'ou tuʻuina atu foʻi' iā te 'outou i luga o le fatafaitaulaga e faia ai le togiola mo o' outou agaga; auā o le toto lea na te faia le togiola mo le agaga.

O le upu "ola" e mai le upu Eperu nephesh [Strong's #5315] ma o lona uiga o le agaga. O le agaga o le tagata ma manu o loo i totonu o le toto.

E tele mea e faamalamalama ai. Talu mai le pa'ū o le tagata, ina ua avea le tiapolo ma atua o lenei lalolagi, na maliu Atamu i le tagata atoa ma meaola uma. Na faaleagaina le ola ola.

Salamo 51: 14
Le Atua e, 'ia e laveaʻi mai' iā te aʻui le toto, ma le laulaufaiva, 'ia e alalaga fiafia i lau amiotonu.

O tagata uma talu mai Atamu ua faaleagaina le toto; o lona uiga o le toto. O le mafuaaga lena o le a tatou feoti ai ma le mafuaaga na auina mai ai e le Atua lona atalii o Iesu Keriso e togiola ma laveai i tatou.

O le mafuaaga lena ua taua ai Iesu Keriso i le Tusi Paia o le toto le sala aua na foafoaina e le Atua se sperm atoatoa e faaleagaina ai Maria ma le toto na i ai le toto mama atoatoa ina ia avea Iesu Keriso ma tamai mamoe a le Atua e aunoa ma se pona po o se ila.

Fai mai le faitioga o le gap theory e faapea, "O se faafitauli ogaoga mo le talitonuga o le vaeluaga o le vavau-ma o le umi o le taimi e masani ai-o le faia o nei manatu uma e tuu ai le talafaamaumau i luma o Atamu, ae o lenei talafaamaumau e faaalia ai le oti ma le mafatia. o le Pau o Atamu, ae o mafaufauga uumi o le a mafua ai ona maliu le oti i le Pau. "

I le tepa muamua, e foliga mai o loo uu le vai, e ave ai se mamafa.

Ae ui i lea, o loʻo i ai 2 faʻaaliga sese sili ona mataʻutia i lenei manatu.

TULAGA TASI:

Roma 5: 12
O le mea lea, e pei ona e se tasi tagata le agasala i le lalolagi, ma le oti i le agasala; ma ina mavae le oti i tagata uma, mo e ua agasala tagata uma:

O le oti na ulu atu i le olaga o tagata e Atamu ona o le pa'ū o le tagata e pei ona tusia i le Kenese 3.

O le oti e le mafai ona tupu seivagana ua i ai muamua le olaga muamua, ae o le a le uiga o le olaga? O le faasinoga i Roma 5: 12 o le ola ola na foafoaina e le Atua i le Kenese 1: 21. A aunoa ma lena, o loʻo i ai lou tino maliu, pei o mea e te vaʻaia i le taimi o le ala ma ao leʻi faia se falelauasiga.

O lenei ola ola na faaleagaina e le tiapolo i le Kenese 3 o le na pulea le lalolagi o le Atua o lenei lalolagi ina ua mavae le pau o le tagata.

Talu ai na muamua foafoaina e le Atua le ola ola i manu ma tagata i le Kenese 1: 21, o le ola i manu na muamua atu e tatau ona ese mai nai lo mea ua tatou maua i aso nei.


O le natura o lenei ituaiga o olaga e le mafai ona fuafuaina pe iloa talu mai le Tusi Paia e le taʻu mai ia i tatou se mea e uiga i ai.

O le mea lea, talu ai tatou te le o iloa le ituaiga agaga ola na faʻaputuina ai meaola muamua i Kenese 1: 1, e mautinoa lava e le mafai ona tatou iloa se mea e uiga i le oti.

O le oti lea na taʻua e Roma 5: 12 e na o le oti o le ola ola na foafoaina talu mai le Kenese 1: 21 ma le maliu o le tino faaletino o loo taua i le Kenese 1: 20-25 & Genesis 2: 7. E tatau ona malamalama i lena tulaga.

O le mea lea, o le finauga e faapea e le aoga le talitonuga vavalalata ona o lo tatou oti i le taimi nei e pei ona tatou iloa e le i tupu sei vagana ua le saʻo le pau o Adam ona o lona faatatau i se isi ituaiga maliu nai lo le Kenese 1: 1.

I le iuga, o Satani, ae le o le Atua na foafoaina, e tatau ona avea ma sui o le oti o tainasoa ona, e pei ona taʻua i le John 10: 10, o lona faamoemoega atoa o le gaoi, fasioti, ma faaumatia.

O se tasi o manatu o le saienisi o ona po nei, o le matagi na taia i le eleele ma fasiotia le tainasoa, lea e taua tele le lagolagoina o faasaienisi.

E ogatasi lea ma le taua i le lagi lea na tatou taulimaina i se vaega muamua.

Po o le a lava le ola o le agaga o le dinosaur e aofia ai le foafoaina e le Atua i le Kenese 1: 1 ma e matua ese lava le natura nai lo le ola na Ia foafoaina i le Kenese 1: 21 aua o le foafoaga o le faatinoga lea o se mea fou e leʻi i ai muamua.

TULAGA LUA:

"O se faafitauli ogaoga mo le mafaufau-vavalalata-ma le umi o le taimi e fetuunai ai-o ia manatu uma lava e tuu ai le talafaamaumau talafaamaumau i luma o Atamu ..."

Afai o le talafaamaumau o talafaamaumau i luma o Atamu e sese, ona pau ai lea o se isi auala: o le talafaamaumau talafaamaumau e tatau ona i ai pe a mavae le olaga o Atamu.

O lona uiga o loʻo iai le dinosau i le taimi o ola ai Atamu ma Eva !!


O lenei mea e le mafaamatalaina ma le tele o le valea.

Afai oi ai ni tainasoa i luga o le fogaeleele i le taimi o Noa, o le a le mea na le taʻua ai i latou e le Atua?

Aisea na le poloaiina ai e Noa Noa e tuu i latou i totonu o le vaa? E le i taʻuina atu e le Atua ia Noa e vavaeeseina i latou mai le vaa, ma mo mafuaaga manino.

E mafai ona e vaʻaia Noa o loʻo taumafai e leʻo se tasi, ae o le 2 tele t-rex dinosaurs? Ma taumafai e fetaui i totonu o le vaa?

Ae faʻapefea se pusa o velociraptors?

E tusa ai ma le tala a le BBC, o le sili atu o le dinosaur ua maua i lalo o le Argentanosaurus titanosaur huinculensis. O se lapisi tele o le vao e tusa ma le 96 tons ma e 130 futu le umi ma sili atu nai lo le fale 5-tala. E faapefea ona fetaui i totonu o le atolaau?

Kenese 6: 16
O le faamalama e te faia i le atolaau, ma le kupita e te faaumaina i luga; e te tuʻu foʻi le faitotoʻao le 'atolaʻau i ona tafatafa; ma fai atu i lalo, lua, ma le tolu tala e te faia.

Talu ai e le mafai ona e fetaui ma se manu 5-story i totonu o se tala o le 3, o lena manu e mafai ona alu i luga o le tala 3rd. Talu ai na fetalai le Atua ia Noa e ave manu i taitoalua ma e fitu foi, o le ae faaiuina i se vaʻa e matua le maluelue ma mamafa!

Ma o lona uiga e mafai lava ona e mauaina i latou iina ma o le atolaau e mafai ona lagolagoina lena ituaiga o mamafa.

Na faʻapefea ona puʻe ma aumaia i totonu o le atolaau peterodactyls lele?

O lenei mea e taua tele mo tagata tomai faapitoa i Hollywood ae le o se mea moni.

E leai se tainasoa e taʻua i le Tusi Paia. Ua na ona tatou iloa i latou ona oa latou tupuaga na maua i luga o le leitio 14 e miliona ma miliona miliona tausaga.

Faʻafefea ona mafai ona toe faaleleia lenei mea ma le vaitau o le lalolagi o 6,000 tausaga?

Ae o le i ai o 3 lagi ma lalolagi e faʻaumatia ai nei mea valea uma i se tasi o vaega paʻu.

15: Sa i ai se taua i le lagi ina ua mavae le tetee a Lusifelo i le Atua ao le i faamaumauina talafaasolopito.

O lenei mea o loʻo faʻamatalaina ai le faʻafanoga o le lagi muamua ma le lalolagi i le Kenese 1: 2

O se tasi o fesili e mafai ona e maua pe faʻapefea pe aisea foi na leai ai se foliga o le lalolagi. O se fesili lelei lava lena. O lenei ua tatou o atu i le Kenese 1: 2 i se tulaga loloto. Ina ia malamalama i lenei mea, e tatau ona tatou o atu i nisi o mau.

O Isaia 14 & Esekielu 28 o loʻo i ai le tele o faʻamatalaga sili e uiga ia Lusifelo, lona faamaualuga ma lona pa'ū.

Faaaliga 12
7 'Ua i ai foʻi le taua i le lagi; o Mikaeli ma ana agelu na latou tau ma le tarako; ma na tau le tarako ma ana agelu,
8 Ma e leʻi manumalo; e leʻi toe maua foʻi lo latou nofoaga i le lagi.
9 Na lafoina le tarako sili, o le gata tuai lea, ua taʻua o le Tiapolo, ma Satani, o loʻo faʻasesēina le lalolagi uma; na lafoina o ia i le lalolagi, na lafoina foʻi ana agelu faʻatasi ma ia.

Sa "tulieseina Satani i le lalolagi, ma ana agelu na tuliesea faatasi ma ia ".

O fea le lalolagi o loʻo taʻua i lenei fuaiupu?

E naʻo le 3, e ala i se faiga faigofie o le faʻaumatiaina, e mafai ona tatou vave vave ma filifili ma le tonu le fea.

I le fuaiupu 9, "lafo i fafo" ua mavae atu, o lea e le mafai ai ona faasino atu i le lagi ma le lalolagi 3, [lea i le lumanaʻi], ma na o le 2nd o loo i ai le lalolagi, poo le 1st lalolagi i le Kenese 1: 1 [ua tuanai].

O loo faasino Lusifelo i le tiapolo a o lei mauaina e ia le pule o le lalolagi o le Atua o lenei lalolagi, lea o loo tusia i le Kenese 3. O le taua i le lagi na tupu a o lei taitai ona toe fausia e le Atua le lalolagi lona lua i le Kenese 1:2; o lea na tuli ese ai Lusifelo mai le lagi i lalo i le lalolagi muamua, ma mafua ai ona faaumatia i le Kenese 1:2, lea e fetaui ma lona natura.

John 10: 10
E le sau le gaoi, a 'ia gaoi, ma fasi, ma fa'aumatia; na ou sau' ina 'ia maua ei latou le ola, ma latou maua atili ai.

I Peter 5: 8
Ia faautauta, ia mataala; ona outou fili le tiapolo, e pei o se leona o loo tagi leotele, savali e uiga i le, e saili e aina e ia:

Na tatau ona tuliesea Satani i le lalolagi mai le lagi muamua ona o se taunuuga o le leiloa o le taua, ona ia gaoia mulimuli ane ai lea o le mana, pulega ma le pulega mai ia Atamu ina ia avea ma Atua o lenei lalolagi.

II Corinthians 4
3 Ae afai e natia la tatou talalelei, e natia ia i latou ua leiloloa:
4 O Lē na faʻatauasoina e le atua o lenei lalolagi mafaufau oi latou e le talitonu, neʻi faʻamalamalama atu ia i latou le malamalama o le talalelei mamalu a Keriso, o le foliga lea o le Atua.

16: o le faʻaliliuga o le Kenese 1: 2 ua natia le galuega a Satani

O le faʻasalalauga o le upu "avea" i totonu o le "na" faataunuuina ai ni nai sini:

* Na te natia le galuega a Satani
* E feteenai ma le atamai, atamai faasaienisi, tusitu- siga paia ma faafememeai ai Kerisiano.
* O le leaga o le Atua o se galuega a lē ua molia, o se tasi o igoa e tele o Satani.


Faaaliga 12
9 Ma na tuliesea le tarako sili, o le gata tuai, ua taua o le Tiapolo, ma Satani, o loo faaseseina le lalolagi atoa; ua lafoina o ia i le lalolagi, ma na tuliesea ana agelu faatasi ma ia.
10 Ma sa ou faalogoina se leo tele ua fetalai mai i le lagi, Ua oo mai nei le olataga, ma le malosi, ma le malo o lo tatou Atua, ma le mana o lana Keriso: aua ua lafoina i lalo le na molia o tatou uso, o le na tuuaia i latou i luma o lo tatou Atua i le aso ma po.

Gagana Eleni o Faaaliga 12: 10 Alu i le malosi o #2725b, ona e alu lea i le upu root kategoros, o le #2725.

Fesoʻotaʻiga Eleni o lē na molia
Malosi malosi #2725
kategoros: o se moliaga, moliaga
Vaega o le Tautalaga: Noun, Male
Sipelaga Faʻapitoa: (kat-ay'-gor-os)
Faʻamatalaga: o se moliaga, moliaga.

Thayer's Greek Lexicon
TULAGA NT 2725: kategoros
kategoros, kategoron, (kategoros (lea e vaʻai i le ad i le faaiuga)), o se tagata moliaga: John 8: 10; Galuega 23: 30, 35; Galuega 24: 8 (R); ; Faʻaaliga 12: 10 R Tr. ((Mai Sopholo ma Herodotus i lalo.))

TULAFONO NT 2725: kategoros kategoros, o, o se moliaga: Faaaliga 12: 10 GLT WH. O se ituaiga e le iloa e tusitala Eleni, o se tusitusiga moni o le gagana Eperu, o se igoa na tuuina atu i le tiapolo e le au faipule; ff. Buxtorf, Lex. Kaleta talita. et rahb., p. 2009 (itulau 997, Fischer lomiga); (Schottgen, Horae Hebrew i., Itulau 1121f; cf. Buttmann, 25 (22)).

O le mea lea, o le galuega a le tiapolo, e pei o lē ua molia, le moliaga faalelalolagi a le lalolagi, o le sailia lea o oe o le tausalaina! Na ia tuuaʻia pepelo le Atua, lona atalii o Iesu Keriso, ma o oe, le atalii o le Atua, o le faia po o le leaga foi.

Faatusatusa lenei mea ia Iesu Keriso !!
I John 2
1 Oʻu fanau e, o mea nei ou te tusi atu ai ia te outou, neʻi outou agasala. Ma afai e agasala se tasi, ua i ai lo tatou fautua i le Tama, o Iesu Keriso le amiotonu:
2 Ma o ia o le togiola mo a tatou agasala: e le gata mo i tatou, ae mo agasala a le lalolagi atoa.

Gagana Eleni o I John 2: 1 Alu nei i le koluma malosi i #3875

Faʻamatalaga o le fautua
Malosi malosi #3875
parakone: valaauina i se tasi fesoasoani
Vaega o le Tautalaga: Noun, Male
Sipelaga Faʻapitoa: (par-ak'-lay-tos)
Faʻamatalaga: (a) o le fautua, o le failautusi, (b) o se faʻamafanafana, faʻamafanafana, fesoasoani, (c) Paraclete.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
3875 Parakletos (mai le 3844 / para, "mai le vavalalata" ma le 2564 / kaleo, "faia se telefoni") - lelei, o le fautua tulafono e faia le faitioga tonu ona e latalata i le tulaga. 3875 / parakletos ("fautua, faufautua-fesoasoani") o le taimi masani i taimi o le NT o le lōia (loia) - o lona uiga o se tasi o loʻo tuʻuina atu faʻamaoniga e tu i le faamasinoga.

O le taimi nei o le a toe foi i le Mataio 4 ma faʻaalia ai po o ai le tiapolo, lea, o le mea moni, o loʻo faʻamaopoopoina le mea o fai mai ai le Faaaliga.
Mataio 4: 11
Ona tuua lea o ia e le tiapolo, ma faauta, o agelu na o mai ma auauna ia te ia.

Gagana Eleni o Mataio 4: 11 O lenei alu i le malosi o #1228

Fesoʻotaʻiga Eleni a le tiapolo
Malosi malosi #1228
diabolos: tagata taufaaleaga, taufaasese pepelo
Vaega o le Tautalaga: Fa'amatalaga
Sipelaga Faʻapitoa: (tus-ab-ol-os)
Faʻamatalaga: (faʻaauau ona masani ona fai o se igoa), taufaaleaga; faatasi ai ma le tusiga: o le Slanderer (par excellence), le Tiapolo.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
1228 diabolos (mai le 1225 / diaballo, "e taʻufaaleaga, molia, faʻamaonia") - lelei, o le taufaaleaga; se tagata tuuaia sese; le faitioina le le tonu i le tiga (leaga) ma taʻusalaina le vavaeeseina o se mafutaga.


[1228 (diabolos) o le aʻa o le upu Peretania, "Devil" (tagai foi i le Webster's Dictionary).
1228 (diabolos) i le gagana Eleni o lona uiga o le "tagata faʻatonu," o lona uiga o lē e molia, o le taufaaleaga (taufaaleaga). 1228 (diabolos) o le tagata moni lava lea e "oso i totonu," o lona uiga o le faia o moliaga e faʻaumatia (faʻaumatia). E faaaoga e le Atua Satani i lenei fuafuaga - e pei o se meataalo mataʻutia, e taʻalo ese lona natura leaga.]

Faʻamatalaga o le taufaaleaga
slan [slan-der]
nauna
1. taufaaleaga; atuatuvale: tala e tumu i tala taufaaleaga.
2. se faamatalaga taufaaleaga, sese, ma le taufaaleaga po o lipoti: o se taufaaleaga faasaga i lona igoa lelei.
3. Tulafono. taufaaleaga e ala i tautala tautala nai lo le tusitusi, ata, ma isi.
Veape (fa'aaogaina i le mea faitino)
4. e tautala pepelo e faasaga i; faʻaleagaina.
Vera (fa'aaogaina e aunoa ma se mea faitino)
5. e tautala pe tufatufaina atu le taufaaleaga.

amataga:
1250-1300; (noun) Faʻamatalaga Peretania s (c) laundre - Faʻaferetania Anglo-Farani, Old French esclandre, fesuiaiga o le faʻailoga - Late Latina Latina mafuaʻaga o le solitulafono, mailei (silasila i le faalumaina); (v.) Middle English s (c) laundren - mafua ai ona faʻaleagaina le amio, faʻaleagaina, faʻaseseina, faʻaleagaina - Old French esclandrer, faʻavae o esclandre

Faʻamatalaina o le faitioga
uʻu [kal-uhm-nee]
o le tele, o le tele o tamaʻi.
1. se faamatalaga sese ma le leaga e fuafuaina e faamanualia ai le talaaga o se tasi po o se mea: O le tautalaga na manatu o se paʻu o le pulega.
2. le gaioiga o le faia o faaupuga pepelo; taufaaleaga; taufaaleaga.

amataga:
1400-50; late Middle English - Latin calumnia, e tutusa ma le taumalulu, atonu na amata mai i le amataga o se sui auai o le calvi e faasese + -ia -y3)
Synonyms
2. faʻasalaga, faʻaleagaina, faʻasalaga, faʻasalaga.

O le mea lea, o le faaliliuina o le upu "avea" ma "sa" i le Kenese 1: 2 e taaalo sao i fuafuaga a Satani ia foliga ai e pei o le Atua na faia se galuega le mautonu i le foafoaina o le lagi ma le lalolagi, po o le le fiafia i le auala na ia faia i le Kenese 1: 1, faʻaumatia i le Kenese 1: 2, ma toe fausia i le Kenese 1: 3-2: 4. Po o le a lava le auala, o le mea moni lava o se tuuaiga sese faasaga i le Atua e le o agavaa o ia.

17: O le muaʻi lalolagi muamua na faʻaumatia e le vai, o le lalolagi lona lua o le a faʻaumatia e le afi

Na matou faia puupuu nei fuaiupu i le vaega 8, ae i le uiga o le 3 lagi ma lalolagi.

O le taimi lenei i se isi tulaga, o le faatafunaga ua mavae i le vai ma le faaumatiaga i le lumanaʻi i le afi.

II Peter 3
4 Ma le faʻapea, "O ifea le folafolaga o lona afio mai?" talu mai ona momoe tama, o mea uma lava e faʻaauau pea talu mai le amataga o le foafoaga.
5 Mo lenei mea latou te naunau e le iloa, o le afioga a le Atua ua leva le lagi, ma o le lalolagi e tu mai le vai ma le vai:

6 O le mea lea na fano ai le lalolagi i lena taimi, i le ufitia i le vai,
7 A o le lagi ma le lalolagi, o loʻo i ai nei i le upu lava e tasi, o loʻo teuina, faʻapolopolo mo le afi e oʻo i le aso o le faʻamasinoga ma le malaia o tagata amio leaga.

Matau le eseesega tele i le va o le tuanai ma le taimi nei!

Fuaiupu 5 o loʻo taʻua ai lagi na "o anamua", e faʻaalia ai se vaitau ese mai le taimi nei.

Fuaiupu 6 o loo taua ai le "lalolagi na i ai i lena taimi", o lona uiga o se eseesega o le lalolagi nai lo lo tatou lalolagi oi ai nei; Vaavaai i le uiga o le upu "fano"!

Malosi malosi #622
apollumi: faʻaumatia, faʻaleagaina atoatoa
Vaega o le Tautalaga: Verb
Sipelaga Faʻapitoa: (ap-ol'-loo-mee)
Faʻamatalaga: (a) ou te fasioti, faʻaumatia, (b) Leiloloa, i le ogatotonu: O loʻo ou faʻaumatia (o le mea na mafua ai maliu ua mautinoa e mautinoa).

FESOASOANI Upu-su'esu'e
622 apóllymi (mai le 575 / apó, "ese mai," lea e faʻateleina ai le faʻaoga, "faʻaumatia") - faʻamaonia lelei, faʻaumatia atoa, vavae ese atoa (matau le malosi o le prefix, 575 / apó).

622 / apóllymi ("faʻaumatia ma le faʻamafunaina") o lona uiga o le faʻaumatia tumau (faʻamaoni), o lona uiga ia faalēaogāina (aveesea); "ia oti, faatasi ai ma le faʻaleagaina ma le faʻaleagaina" (L & N, 1, 23.106); mafua ai ona leiloloa (fano oti) i le oʻo i se faʻalavelave ita.

[O le uiga foi lea o le 622 / apóllymi e toe foʻi atu i Homer (900 bc.]

O se faʻamatalaga saʻo lenei o le lalolagi lea na leai se foliga ma faalēaogāina i le Kenese 1: 2! Ua le toe iloagofie e pei o se paneta. Na matuai atoatoa ma matua leai lava.

E na o le taua i le lagi [Faʻaaliga 12] ma Lusifelo na fouvale i le Atua ma na lafo ifo i le lalolagi.

E le o faamatalaina le lalolagi ina ua mavae le lolo o Noa aua o le taimi na aveesea ai le tele o le vai, o le eleele e ogatasi ma vaitafe, mauga, laau, ma isi.

O le fuaitau "i luga o le fogaeleele" o loʻo faʻaaogaina 15 taimi i na o le 6th ma 7th mataupu o Kenese na o ia. E i ai foi isi fuaitau faapena, o lea na taʻu mai ai e le Atua ia i tatou e sili atu nai lo le 15 taimi o le lalolagi o loʻo tumu pea i le taimi ma pe a mavae le lolo o Noa.

O le mafuaʻaga lea na taʻua ai le lalolagi i le II Peter 3: 6 lea na matua aveesea mai le ola i le vai e le mafai ona tutusa le lalolagi i le taimi o le lolo o Noa. E na o le muaʻi lalolagi e mafai ona faʻaaoga, lea e na o le tasi le Atua na faia i le Kenese 1: 1.

Kenese 6: 17
Ma, faauta, o au, o aʻu lava, ou te aumaia le lolo tele luga o le fogaeleele, e faaumatia ai tagata uma, o loo i ai le manava o le ola, mai lalo o le lagi; ma o mea uma i le lalolagi o le a oti.

O mea ola uma o le a feoti, ae o loʻo tumu pea le lalolagi.

Kenese 7
4 Mo le fitu aso, ma o le a ou faia ia timu luga o le fogaeleele fasefulu ao ma le fasefulu po; ma mea ola uma na ou faia o le a ou faʻaumatia mai luga o le fogaeleele.

Matau o le lalolagi o loʻo tumu pea. O se tino i luga o le avanoa ma se "foliga".

6 Ma o Noa e ono selau tausaga le matua i le taimi na lolo ai le vai luga o le fogaeleele.

Ma le isi, "o le lolo i luga o le eleele". E faʻatusatusa lenei mea i se lalolagi na matua faʻaumatia ma e aunoa ma se fausaga ma o se gaogao tele i avanoa.

10 'Ua mavae aso e fitu,' ona i ai lea o vai o le lolo luga o le fogaeleele.

17 Ma o le lolo na fagafulu aso luga o le fogaeleele; 'ona tupu ai lea o le vai,' ua faʻatūina le 'atolaʻau,' ua siʻitia i luga aʻe o le lalolagi.

"o le lologa na fagafulu aso i luga o le fogaeleele", o lona uiga o le lalolagi o se paneta lea sa i ai pea.

18 Ma na manumalo le vai, ma na faateleina tele luga o le fogaeleele; 'ua alu foʻi le atolaau i luga o vai.

O vaitafe na "manumalo, ma ua faatoateleina tele i luga o le fogaeleele", o lona uiga o le lalolagi o se paneta lea sa i ai pea.

19 Ma na malosi tele le vai luga o le fogaeleele; ma o mauga maualuluga, sa i ai i lalo ifo o le lagi atoa, sa ufitia.

Sa maualuga pea mauga i luga o le fogaeleele [ua ufitia e vai]. Semanu e le mafai pe afai e leai se tino ma leai se lalolagi.

20 E sefulu lima kupita le maualuga le maualuga o vai; ma na ufitia mauga.

"ua ufitia mauga", o lona uiga o le lalolagi o se paneta lea e le ogatasi ma o loo i ai pea mauga!

O le mea lea, e le tutusa lenei lalolagi ma le lalolagi o loʻo i le Kenese 1: 1 & 2.

21 Ma na oti tagata uma na siitia luga o le fogaeleele, o manu felelei uma, ma manu, ma manu, ma mea fetolofi uma e fetolofi i le lalolagi, ma tagata uma lava;

23 Ma o mea ola uma sa faʻaumatia lea sa luga o le fogaeleele, o tagata, ma povi, ma mea fetolofi, ma manulele o le lagi; ma na faʻaumatia i latou mai le lalolagi; na na o Noa na ola, ma i latou sa i ai i totonu o le vaa.

24 Ma na manumalo le vai luga o le fogaeleele selau ma le limasefulu aso.

Kenese 8
1 Ma na manatua e le Atua Noa, ma mea ola uma, ma povi uma sa i ai i totonu o le vaa: ma na faia e le Atua se matagi i luga o le fogaeleele, ma sa osofia le vai;

2 Ua taofia foi punavai o le loloto ma pupuni o le lagi, ma ua taofia le timu mai le lagi;

3 Ma na toe foi mai le vai ese mai le lalolagi e faʻaauau pea: ma ina ua maeʻa le selau ma le limasefulu aso ua solo le vai.

4 A o le atolaau na malolo i le masina lona fitu, i le sefulu fitu o aso o le masina, luga o mauga o Ararata.

O le taimi nei o loʻo taʻua ai se mauga atoa. E leʻi mafai lenei mea i le Kenese 1: 2 ona o le lalolagi na matua taofia uma mai le olaga.

5 Ma sa faʻaitiitia pea le vai seia oʻo i le masina lona sefulu: i le sefulu o masina, i le aso muamua o le masina, na vaaia ai tumutumu o mauga.

E le mafai ona e maua mauga i se mea e leai se aoga.

9 A o le lupe sa leʻi maua se malologa mo le vae o lona vae, 'ona toe foʻi mai ai lea o ia' iā te ia i le 'atolaʻau, auā sa i ai le vai i luga o le lalolagi uma;' ona faʻaloaloa atu ai lea o lona lima, ia te ia i totonu o le vaa.

22 Aʻo tumau pea le lalolagi, o le seleselega ma le seleselega, ma le malulu ma le vevela, ma le taumafanafana ma le taumalulu, ma le ao ma le po e le uma.

O le faauigaga o le upu "fano" i le II Peter 3: 6 ma le tele o faamatalaga auiliili o le lalolagi i le taimi o le lolo o Noa na faamaonia ai e le tutusa. O le isi fuaiupu o loʻo faʻamalamalamaina lenei mea.

Fuaiupu 7 o loʻo fai mai "ae", o le kenera o se tuufaatasiga, e faʻatusatusa i mea na tusia muamua ma mea na tusia mulimuli ane.

"o le Auai lagi ma le lalolagi ", e ese mai i le tuanai ma muamua le lagi ma le lalolagi i le Kenese 1: 1. O tatou, i le taimi nei, ola i le lalolagi lona lua [Kenese 1: 2-2: 4].

Ia maitau foi faafeagai o mafuaaga o le oti, pe afai e te:
  1. O le lalolagi muamua i le Kenese 1: 1 o le [mea ua tuanai] na faʻaumatia e vai
  2. O le lalolagi lona lua oi ai i le Kenese 1: 2 - Kenese 2: 4 o le a [faaumatia] i le lumanaʻi afi
  3. O le mea lea, e le mafai ona tutusa le paneta o le lalolagi e faavae i auala eseese na faʻaumatia ai i latou ma le tele o taimi i le va oi latou.
O le taimi mulimuli na ou siaki ai, o le vai e moli ai le afi;) o lea e le mafai ona tupu le lolo ma le afi i luga o le fogaeleele i le taimi e tasi.

O le mea lea, o 2 lalolagi e le tutusa.

A e faʻaopopo i le lagi fou ma le lalolagi i le lumanaʻi, o loʻo ia oe 3 lagi ma lalolagi, e pei lava ona faamaonia i ni nai taimi muamua.

O vai ua faavasegaina o se solvent, lea e faamalamalamaina ai le mafuaaga na leai ai se lalolagi ma leai se aoga, aisea na avea ai ma otaota e leai ni mea i le vanimonimo ina ua uma ona faaumatia e Satani i le vai i le Kenese 1: 1 & 2.

O le afi ua faʻavasegaina faʻapitoa e avea o se sui faʻamamaina lea e maua ai le malamalama, ma o le malamalama e aveesea le pogisa.

I le lumanai, o le afi a le Atua o le a faamamaina ai le lalolagi e ala i le susunuina o le le talitonu o tagata le amioatua ma aveesea lo latou pogisa faaleagaga e faavavau faatasi ma lona malamalama.

II Peter 3: 3
I le iloaina muamua muamua, o le a oo mai i aso e gata ai tagata faatauemu, savavali io latou lava tuinanau,

O nei tagata faatauemu, o tagata tauemu, ua pisia ma faaleagaina le tino o Keriso faatasi ai ma o latou uiga le faaaloalo.

Latou te lotomalie ma le tauaso tauaso, "le malamalama" i le upu moni faaletusipaia o le 3 lagi ma lalolagi o loo faamatalaina i ni nai fuaiupu ia Peteru.

E na o le pau lea o le vaega o le Tusi Paia o loʻo faʻapotopotoina uma ai lagi ma lalolagi 3.

O lena mea e taua tele ai lenei mataupu.

I Korinito 14: 38
A e afai e valea se tasi, ia valea o ia.

O le taua o lenei fuaiupu o le afai e filifili ma le loto i ai e se tagata tauaso ma le le malamalama i le faamaoni ma le saʻo ma faigofie faigofie o le afioga a le Atua, ona tuu lea ia i latou. Aua e te faʻaumatia lou taimi poʻo le taimi a le Atua e taumafai e faʻamaonia i latou. O lona taimi e alu ai.

O le faʻamaoniga 15th lea o le faaliliuga sao o le Kenese 1: 2 - "avea" nai lo "sa".

18: Pe na faʻaumatia e Lusifelo le lagi ma le lalolagi e puipuia ai le fanau mai o lona fili o Iesu Keriso, o ai na valoia e faʻaumatia o ia?

Kenese 3: 15
Ma o [le Atua] ou te faatupuina le feitagaʻi i le va o oe [Satani] ma le fafine, ma i le va o lau fanau [Satani] ma lana fanau [e faatatau i le Keriso i le lumanai]; e tuʻimomomoina lou ulu, e te tuʻimomomoina lona mulivae.

O lenei fuaiupu o loʻo faʻaalia le tele. O le a tuʻimomomoina e Satani le mulivae o Iesu Keriso, ma faasino atu i lona faasatauroga, ae o Iesu Keriso o le a ia tuʻimomomoina le ulu o Satani, ma aumaia ai se oti tumau. O le upu ma le finagalo o le Atua e le gata ina faaalia i se tusitusiga e pei o le Tusi Paia, ae na lauiloa foi i upu e ala i perofeta anamua ma faapena foi i faaputuga fetu i le po.

Kenese 1: 14
Ma sa fetalai mai le Atua, Ia i ai malamalama i le vanimonimo o le lagi e vavae ai le ao mai le po; ma ia avea i latou ma faailoga, ma mo vaitau, ma mo aso, ma tausaga:

O le upu "faʻailoga" i le Kenese 1:14 e sau mai le upu Eperu avah & o loʻo faʻaaogaina e maka ai se tasi e taua na sau.

Pe na faaleagaina e le tiapolo le uluai lagi ma le lalolagi i se taumafaiga e taofia Iesu Keriso mai le muamua mai, ma aloese ai mai le faatafunaga valoia a le tiapolo i le Kenese 3: 15, ae leai se aoga?


Na afio mai Iesu Keriso e pei ona valoia ma ua uma ona faatoilaloina le tiapolo i le taimi nei ma o lea ua na o sina taimi o le taimi seia iu ina faaumatia mo le lelei e ala i le faatamaiaina i le lepa afi.

Ma le isi, o Satani lea na mafua ai le lolo i le olaga o Noa, ae le o le Atua [mataupu autu o se isi aʻoaʻoga]. O le mea lea a le tiapolo lua o le 3 taumafaiga e puipuia ai le tagata togiola, Iesu Keriso, mai le fanau mai?

Afai e te mafaufau i ai, e na o le tele o lagona e maua ai:
  1. Na faaumatia e le tiapolo le uluai lagi ma le lalolagi i le Kenese 1: 2 e taofia Iesu Keriso mai le fanau mai
  2. Na matuai lolovaia e le tiapolo le lagi lona lua ma le lalolagi i le Kenese 6: 17 e taofia Iesu Keriso mai le fanau mai
  3. Na faaumatia e le tiapolo [e ala i le olaga o Herota, tupu o Isaraelu] tama tane uma i Peteleema mai 2 tausaga ma lalo [Mataio 2: 16] e taofia ai Iesu Keriso mai le fanau mai
E le mafai ona ou faʻamaonia lenei mea, ae e matua tele lava le lagona ma ei ai nisi o fusi lagolago e toe foʻi i luga.

O le tiapolo o se fasioti tagata mai le amataga [John 8: 44].

O le tiapolo e savali i luga ma lalo i le lalolagi e pei o se leona, saili po o ai na te 'aina [I Peter 5: 8].

O lona faamoemoega atoa o le gaoi, fasiotia, ma faaumatia [John 10: 10].

E sili atu lona atamai, ma sili atu ona popoto nai lo soo se meaola o le fanua [Kenese 3: 1].

Afai o le atulaulau o le taunuuga o le pusa telē, ma o fetu uma, paneta, galaxies, ma isi mea uma e tutupu faasolosolo, pe aisea ua taʻu mai ai e le 12 uluai faailoga o le zodiac i le po o le tele o tala e uiga ia Iesu Keriso, le Atua alofa tunoa, leaga o le tiapolo ma e na o le taua ma e mafai ona vaaia mai le lalolagi?

E le mafai ona tupu lena mea i se avanoa. O faigata e faasaga i ai e le mafai ona faʻaogaina.

O le tusi "Molimau o fetu" o se malaga ofoofogia i le astronomy o le Tusi Paia. E i ai se avanoa avanoa i le lagi i le po ona o le mea sili lea o le mea lilo [faaalia i Efeso 3 & Colossians 1]! E le mafai e le Atua ona tuu tino faalelagi iina ona o le a maua ai e le tagata le avanoa e iloa ai le mealilo na natia e le Atua mo le tele o taimi.

Salamo 147: 4
Na ia fai atu ia te le aofai o fetu; ua valaau i latou uma o latou igoa.

E tofu fetu ma igoa. E pei ona e va'ai lata ane i le amataga o lenei tusiga, o le fa'atatau mulimuli e iai le 2 tiliona aniva ma le selau piliona o fetu ma paneta i na aniva ta'itasi.

Afai la e te fa'atatauina e na'o le 300 piliona fetu ma paneta i aniva uma, o lona uiga e 600 sextillion fetu ma paneta... a 6 sosoo ai ma le 23 zeroes.

Ma vaai i le matagofie matagofie, lanu, foliga, lapoa ma ituaiga eseese o mea faaselesitila!

E le mafai e le tagata ona malamalama atoatoa i na mea uma, ae sa mafai e le Atua ona mamanuina, foafoaina, faatulaga, ma faaigoa uma.

Afai e te tuufaatasia le talafaasolosolo, astronomy ma tusitusiga paia, latou te liliu uma i le Aso Lulu, Setema 11, 3 BC, i le va o itula ole 6: 18pm ma le 7: 39pm e pei o le tausaga, aso ma le taimi o le soifua mai o Iesu Keriso.

O nisi o nei mea e na o tusitusiga paia lava e mafai ona iloa. O nisi o na mea e mafai ona iloa e ala i le vateatea. Afai o le atulaulau na o se faʻalavelave faʻafuaseʻi, ona leai lea o se vaega o le fanau mai o Iesu Keriso e mafai ona fuafuaina. E leai se tele o mea faʻavaomalo e aofia ai Jupiter na taʻu atu i le au popoto le mea e alu e saili ai le nofoaga fanau mai o Iesu Keriso.

Faʻailoga tele o le tau o le tamaoaiga
"O le vateatea faʻasalalau faʻalauiloa e matua laugatasia lava, e tuʻuina atu ai le talitonuga i se aʻoaʻoga ua taʻua o le tau, lea e mafua ai se vaega itiiti o le lua i le maea ai o le Big Bang, na faʻafuaseʻi ona faateleina le atulaulau i le tusa ma le 100 tiliva taimi. o le 100 miliona o se tikeri, e fetaui lelei ma le taua i le amataga o le atulaulau i le na o le tolu miliona o le lua pe a uma le atulaulau. "

Taofi lenei valea! E faʻavae i luga o le tele o le pusa tioata, e mafai faʻapefea e se vaega o le eletise o le malosi ma mea faʻalautele ona faʻalauteleina i le lauiloa o le atulaulau [lea e alu i le saoasaoa o le malamalama, o le a avea 14 piliona tausaga] i lalo ifo o le tasi le lua?

E solia ai tulafono o le fisiki.

Ae na mafai e le Atua ona foafoaina le atulaulau i lalo ifo o le lona lua ma tuu e faagaoioi ...


E tusa lava pe moni le faʻailoga po o le aofaʻi o aʻoaʻoga [tuʻufaʻatasia o soliga o tulafono o le fisiki], e le o faʻamatalaina pe na faʻapefea ona amataina lenei vaega ninii o mea ma / poʻo le malosi, e tusa lava pe o le a paʻu i ai, o le tele o le pusa tioata e valea tele.

19: E le o faʻamatalaina le tusitusiga paia o le foafoaga e feteenai ma le radiomarbon 14 dating?

O mea e le iloa e tagata, o le pa'ū o le tagata, ina ua tuuina atu e Atamu lona malosi atoa, pulega ma le pule i foafoaga uma a le Atua ia Satani, ua faaleagaina mea uma.

O le mea moni, o le pau o le tagata na avea moni lava ma fouvale aua na tuuina atu e Atamu lona mana atoa i le fili o le Atua o Satani. O le natura atoa o Satani o le gaoi, fasiotia, ma faaumatia [John 10: 10]. Na faaleagaina ai mea uma lava, e oʻo lava i lalo i le atomic. O le taunuʻuga o le faʻaliliuina lea o le radio-carbon 14 faʻamaonia saʻo ao le i pa'ū le tagata, lea na tupu i le 6,000 tausaga talu ai.

E le afaina pe faapefea ona fai mai saienitisi anamua o le lalolagi - pe o le tele o afe, miliona, po o le faitau piliona foi o tausaga, e le o faʻamaoniaina le saʻo o le faamaumauga o le foafoaga. O a latou fua faasaienitisi e le saʻo pe o latou fuaina le matua o tausaga uluai lagi ma le lalolagi. Po o le a lava le auala, e le mafai lava ma e le faʻaleagaina ai tusitusiga paia o le foafoaga.

Matou te le iloa pe o le a le tele o taimi na i ai ile Kenese 1: 1 ma le Kenese 1: 2. E le mafai ona fuafua. O lea la, o le televise 14 faʻatasi, faʻasologa anamua, ma isi mea e mafai ona faʻamaonia le saʻo le Tusi Paia.

Roma 8 [Aotelega Tusi Paia]
19 Auā o loʻo faatalitali ma le naunau tagata uma lava i le fānauga a le Atua.
20 Auā o le foafoaga na faʻavaivaia ma le valea, e le o le loto malie [ona o nisi mea sese i lana vaega], ae o le finagalo o Le na puleaina, i le faamoemoe

21 o le foafoaga lava ia o le a faasaolotoina mai lona nofopologa i le pala [ma maua le faitotoa] i totonu o le saolotoga mamalu o le fanau a le Atua.
22 Aua ua tatou iloa o le foafoaga atoa o loʻo tagi faatasi e pei o tiga o le fananau mai seia oʻo nei i le taimi nei.

O le faʻamaoniga o le Tusi Paia o mea na tatou faatoa aʻoaʻoina - o le foafoaga atoa ua nofo pologa i le pala, ona o le agasala a Atamu o le fouvale lea na tuʻuina atu ai lona mana uma, pulega ma le pule i le fili o le Atua o Satani, le Atua o lenei lalolagi.

Ua i ai se isi faamaoniga o lenei mea i le talalelei a Luka.

Luka 4
5 Ma o le tiapolo, ma aveina o ia i luga o se mauga maualuga, na faaali atu ia te ia malo uma o le lalolagi i se taimi puupuu.
6 Ma sa fai mai le tiapolo ia te ia, O lenei mana uma ou te avatu ia te oe, ma lo latou mamalu: aua ua tuuina mai ia te au; ma i so o se tasi ou te loto i ai ou te tuuina atu i ai.
7 O lea, afai e te ifo mai ia te aʻu, o au mea uma ia.

I le fuaiupu 6, vaʻai i le faʻamatalaga o le "tuʻuina atu"!

Malosi malosi #3860
paradidomi: ia tuʻuina atu, tuʻuina atu pe tuʻuina atu, e faʻalata
Vaega o le Tautalaga: Verb
Sipelaga Faanatura: (par-ad-id'-o-mee)
Faauigaga: Ou te tuuina atu, tauto, tuu i lalo, laveai, faia, faamalo, faalata, lafoai.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
3860 paradídōmi (mai le 3844 / para, "mai le vavalalata" ma le 1325 / dídōmi, "tuu") - lelei, e tuʻuina atu (liliu) i luga; "lima e alu ese mai," o lona uiga o le faʻaaogaina ma le lagona o le aʻafia (patino) auai.

O lea na faalataina ai e le tiapolo Atamu ina ia gaoia lona mana ma avea ma Atua o lenei lalolagi, o se tuinanau tuai na iu lava ina fua, e pei ona faaalia mai i le tusi a Isaia.

Isaia 14
12 Ua e pa'ū mai le lagi, Oe Lusifelo, le ataliʻio le taeao! 'Ua e faʻaumatia oe i le eleele, na e faʻaumatia nuʻu.
13 Auā na e fai ifo i lou loto, 'Ou te alu aʻe i le lagi,' ou te faʻaeaina loʻu nofoāliʻi i luga o fetu a le Atua; 'ou te nofo foʻi i luga o le mauga o le faʻapotopotoga i itū i matū.

14 O le a ou alu ae i luga o le maualuga o ao; O le a ou pei o le Silisili Ese.
15 Ae o le a aveina ifo oe i lalo i seoli, i itu o le lua.

O lenei malamalama ma le malamalama e matuai taugata lava !! O fea se mea e mafai ona e maua ai lenei mea ?!

Salamo 147: 5
E silisili lava lo tatou Ali'i, ma le mana tele; o lona malamalama e le gata.

Faatalanoaga ma Dr. Leslie Wickman
Aisea e taua ai le malamalama o le "Atua o le tusitala o tusi e lua: o le Tusi o Tusitusiga Paia ma le Tusi o le Natura"?

Dr. Wickman: Talu ai ua faaalia e le Atua ia lava i Tusitusiga Paia ma le natura, e le mafai e le lua ona feteenai le tasi ma le isi. Ma o le ki i se malamalama atili o le Atua o loʻo taʻoto i le vaʻaia pe faapefea ona fesoʻotai faʻatasi le feʻau o tusitusiga paia ma le faʻamaoniga mai le natura ma faʻamatalaina e le tasi le isi.

20: o le tulafono lona lua o le vevela


I se faaupuga, o le tulafono lona lua o le vevela o loo taʻu mai ai o mea e alu mai se tulaga o le poloaiga [mai le Atua] ina ia le atoatoa [ona o le tiapolo], sei vagana ua maua le malosi mai fafo.

O tulafono faaletino, i le faauigaga, e le fesuisuiai ma i lalo foi o tuutuuga lava e tasi, maua ai le mea tonu lava e tasi. E matua faʻamaoni pea, e mafai ona vaʻaia ma faʻatuatuaina.

I le faʻamatalaga, e le faʻasalalau aʻoaʻoga ma e masani lava ona faʻafouina pe toe maeʻa foi ona toe tusia.

Kenese 1: 1 i le Kenese 1: 2 o se faʻataʻitaʻiga tonu o le tulafono lona lua o le vevela o le tino: o le faasologa o maʻi.

E i ai la tatou faʻatonuga atoatoa ma se faʻatulagaga tutusa i le foafoaina o le atulaulau i le Kenese 1: 1 e pei ona aofia i le vaega #2.

Ona maua ai lea o le vevesi, faʻafanoga, leai se avanoa ma le pogisa i le Kenese 1: 2 ona o le taua i le lagi ma le pa'ū o Lusifelo ma isi mea le lelei mulimuli ane.

Ona matou maua ai lea o le faʻatulagaga matagofie o le atulaulau na tusia i le Kenese 1: 2 - Kenese 2: 4.

O le aʻoaʻoga o le evolusione e soli ai le tulafono lona lua o le thermodynamics.


I se isi faaupuga, ua faapea mai le evolusione ua amata le atulaulau ma se tulaga o le le atoatoa, ona o se taimi le tumau, ua avea ma se faatulagaga sili ona faatulagaina, lea e feteenai ma le tulafono lona lua o le thermodynamics na faia e le Atua.

O faitioga faaKerisiano o le talitonuga o le gaogao e talitonu foi i le faatulagaga tutusa lava e pei o le evolusione: na amata ona tatou o ese atu ma se atulaulau le lelei, lea na mulimuli ane avea ma se poloaiga. Pau lava le eseesega o le mafuaʻaga: Atua vs avanoa avanoa. E feteenai uma ma le tulafono lona lua o le vevenamics na faia e le Atua.


I se isi faaupuga, na faia e le Atua se galuega sili ona le fiafia i le faia o le atulaulau i le Kenese 1: 1 & 2, o lea na ia toe fausia ai.

O se tuuaiga sese lenei faasaga i le Atua na foafoaina, lea sa taulimaina i le vaega #14, ae e feteenai foi ma le afioga a le Atua e pei ona taulimaina i le vaega #2.

21: 3 Faʻaaliga tautala


O le faʻamoemoe o fuainumera o tautalaga o le alu ese ma le loto i tulafono masani o le kalama i se auala maoti.

O le faamoemoega o fuainumera o tautalaga o le faamamafaina lea o le mea sili ona taua i le afioga a le Atua.

O le solia ma le loto i ai o tulafono o le kalama i se auala faasaienisi, o fuainumera o tautalaga tatou te tosina atu ai i le eseesega ese i le faasologa ma le uiga o upu e faaali mai ia i tatou faailoga a le Agaga Paia e uiga i le mea sili ona taua i lana upu.

Latou te foia ni finauga e le mafaitaulia i Kerisiano ma masalosaloga e uiga i le uiga moni o le Tusi Paia e aunoa ma le folasia o soo se manatu po o le le fiafia i le tagata lava ia. O lenei mea e aloese mai le faamatalaina faʻamalamalamaina o le afioga a le Atua ma tuʻu ai latou e tautala mo i latou lava.

E sili atu nai lo le 200 eseese fuainumera o tautalaga o loʻo faʻaaoga i totonu o le Tusi Paia ma o nisi e oʻo atu i 40 eseese fesuiaiga taitasi!

O lenei ata i lalo sa maua mai i le Bible Companion Reference Companion EW Bullinger: [tusi i lalo i le itulau 13].



Faʻaaliga o Tautalaga i le Kenese 1



E faʻaalia ai le uiga o le tautalaga, pe o fea o isi fuaiupu e fetaui i se auala maʻoti.

A tutusa ma A
B tutusa ma B

O le mea lea, a na faia muamua le lagi ma le lalolagi e aunoa ma se foliga ma le faalēaogāina, i le tele o le vevesi ma le malaia, o le a faaleagaina ai uiga o upu na tusia e le Atua i lana upu!

O lenei mea e oʻo atu i suiga e leʻi faʻatagaina i lana afioga, lea e iu lava ina afua mai i le fili o le Atua le tiapolo.

O le isi gagana o loo faaaogaina i fuaiupu muamua e lua o le Tusi Paia anadiplosis
"O le upu anadiplosis o se upu Eleni o lona uiga o le" toe faia ". E faasino i le toe faia o se upu poo ni upu i fuaiupu sosoo i se auala e amata ai le fuaiupu lona lua i le upu lava lea e faailoga ai le faaiuga o le fuaiupu muamua" .

"E faʻaaogaina e tusitala le gagana anadiplosis ia latou tusitusiga tusitusi e maua ai ni mea faʻapitoa faapitoa e pei o le teuteuina o tusitusiga e ala i le masani o le toe fai ma le faʻamaonia o se mea taua".

"Galuega a Anadiplosis
E toe faaupuina se upu i se faasologa vave i fuaiupu sosoo ina ia faaopoopo ai le faamamafa i le manatu autu, aʻo faitau le au faitau e taulai atili i le toe fai o upu ma faapena ai i luga o le manatu ua faamamafaina. E galue foi Anadiplosis e teuteu se fasi pepa po o se tautalaga. E masani lava, o Ofisa Sili o Pulega ma taitai o ona po nei e fiafia e faʻaaogaina e faʻaoga lelei ai a latou fautuaga ma tulafono ".

O upu faifai pea o mea pito sili ia ona taua na faamamafaina e lenei tagata.

Afai e te faʻataʻotoina le Kenese 1: 1 & 2, e mafai ona sili atu ona e vaʻaia le anadiplosis i le faʻatinoga.

I le amataga na foafoaina e le Atua le lagi ma le lalolagi ma le lalolagi leai se foliga, ma faalēaogāina; ma le pogisa sa i luga o le fogaeleele. Ma sa feosofi le Agaga o le Atua i luga o vai.

O le upu faifai pea o le "lalolagi", o le mea lea ua faamamafaina.

Aisea?

Talu ai ona o se mea matua faigata na tupu i le fuaiupu 2 - o le taua i le lagi ma le faʻaumatia o Lusifelo o le lagi muamua ma le lalolagi.

O le mea la lea e talafeagai, ae a faʻapea na faia le lalolagi i le vevesi ma le faʻaleagaina i le fuaiupu muamua, semanu e leai se suiga i le fuaiupu 2. O le mea lea o le a leai se mafuaaga e faʻapitoa atu ai i ai e ala i le gagana tautala anadiplosis.

O le lona tolu o gagana o loʻo faʻaaogaina i uluai itulau 2 o le Tusi Paia paronomasia

"Faʻamatalaina o Paronomasia
Paronomasia o se masini faʻasalalauga e mafai ona faʻamatalaina e pei o se fuaitau na faʻaaogaina e faʻaaogaina ai le fenumiai i le va o upu e tutusa foliga ae eseese uiga. E pei o se tala taʻalo ma e lauiloa foi o se pun.

Ituaiga Paronomasia
E lua ituaiga o paronomasia o:

Faʻasologa o Faʻamaumauga

O le faʻasologa o faʻamatalaga faʻasolosolo ua toe faʻavasegaina i ni vaega se lima:
  1. Homophonic - O le faʻaaogaina o upu e tutusa lelei ma e eseese uiga e pei o le "sasaa mai o le paga le saʻo mai pu uma ...."
  2. Homographic - O upu e sipelaina le upu tutusa ae e eseese uiga e pei o le "E le o lagona lelei e Tavita i aso nei" ma le "O loo eli e lou tuagane se vaieli fou ...."
  3. Faʻafiafiaga - O nei upu e aofia uma ai homographs ma homophones.
  4. Faʻatusatusaga - O nei mea e lua pe sili atu punese i se fuaiupu.
  5. Faʻatusatusaga - O nei mea e lua pe sili atu punese i se fuaiupu.
  6. Toe maua mai - I nei mea, o le vaega lona lua o le pun e faalagolago i le uiga o le muamua. "
O le vaega o Paronomasia faʻaaoga i le Kenese 1: 2 o le #1.

E le mafai ona tatou vaaia i totonu o soo se gagana Eperu, ae o loo manino lava i le gagana Eperu.

Matafaioi o Paronomasia
Paronomasia e tuʻuina atu mafaufauga mafaufauga i tusitusiga tusitusia nai lo le tuuina atu o tala malie ma le manino. E ala mai i le paronomasia, o tusitala e faaalia ai le magafagafa o tagata ma lo latou lava atamai e ala i le taaalo i upu. E le gata i lea, i galuega tusitusi, o galuega a paronomasia o se taumafaiga faamoemoeina a le au tusitala ina ia maua ai se punavai o le toafilemu malie e faʻaalia ai a latou tomai faʻafefete. O le avea o se punavai o le fiafia, o le paronomasia e faʻaaogaina i falemalo malie ma tausuaga e tuʻuina atu uiga malie i tala fenumiai. E le gata i lea, o loo maua i ituaiga o solo solo. "

Eperu faʻauigaina o le Kenese 1: 2

faailoga wa bohu = aunoa ma se pepa ma faalēaogāina

O iinei Paronomasia o loʻo faʻamalosia ai le 2 Hebrew words that rhyme: tohu & bohu ona o le fou lea ma suia le tulaga o le lalolagi, e ese mai i le atoatoa ma le fiafia i le fuaiupu 1.

I le taimi nei o loʻo i ai sau faʻatautaiga faigofie o le 3 faʻataʻitaʻiga o tautalaga mai se lautele lautele o faʻamatalaga i se auiliiliga sili atu: Vaavaai i le maofa matagofie ma le manaia o le matagofie, foliga tutusa, paleni ma le alualu pea i luma o le auala e fetaui lelei nei ata o le 3!

22: Faʻamatalaga o le faailoga


O lenei vaega ua na o se faʻalauteleina o le vaega o le #6 i luga o le Isaia 45: 18, ae i nisi faʻamatalaga auiliili ma faʻatasi ai ma le faamamafaina atili.

Kenese 1: 2
Ma sa [avea] le lalolagi ma foliga, ma ua le aoga; ma le pogisa sa i luga o le fogaeleele. Ma sa feosofi le Agaga o le Atua i luga o vai.

I le Kenese 1: 2, o le 2 english upu "e aunoa ma se foliga" o le upu Eperu o le upu [Strong's #8414], o lona uiga o le leai o se mea, otaota, gaogao, vevesi, ma fenumiai.

Faʻamatalaina o le faailoga
Malosi malosi #8414
Faailoga: leai se faʻalavelave, fenumiai, leai se uiga, leai se avanoa
Vaega o le Tautala: Noun Male
Sipelaga faʻapitoa: (to'-hoo)
Faʻamatalaga puupuu: otaota

Malosiaga Faʻateleina Lelei
Tidal
Mai se aʻa e le masani ai:
  1. Le momoe; se faʻatafunaga (o luga), o lona uiga o le Desert;
  2. E foliga mai o se mea le aoga;
  3. Avavale, leai se aoga - fenumiai, leai se mea, e aunoa ma se foliga, leai, mea, leai, valea, otaota, vao
Sei o tatou faatusatusa le uiga 3 uiga ese o le upu Eperu faailogaina i le mea o loo fai mai ai le afioga a le Atua.

TULAGA MA LE FAʻAMATALAGA

Faʻamatalaga o le tuʻufua mai le www.dictionary.com
faʻaaliga
1. lafoaia pe faatafunaina; faʻatafunaina: se fanua leai se fanua, ma faʻatafunaina.
2. leai se tagata pe leai ni tagata; faʻanoanoa; leai se fale.
3. nofo toatasi; tuuatoatasi: o se nofoaga tuʻufua.
4. i ai le lagona o le tuulafoaia e uo po o le faamoemoe; molorn.
5. vaivai; leaga; faanoanoa: faatamaia faamoemoega.

Vaavaai i le faʻauigaga #2 - e teteʻe faʻasese ai Isaia 45: 18, o le fuaiupu na faʻamalamalamaina auiliili i le vaega #6!

Isaia 45: 18
Ona ua faapea ona fetalai mai o le Alii o lē na foafoaina le lagi; O le Atua na foafoaina le lalolagi ma faia; na ia faʻatūina, e leʻi faia fua e ia, na faia e ia ina ia 'aʻai ai; O Aʻu o le Alii; ma e leai se isi mea.

Ieremia 17
5 O loʻo faʻapea 'ona fetalai mai o le ALIʻI; Ia fetuuina le tagata e faalagolago i le tagata, ma faia le tino o lona lima, ma o ese lona loto mai le Alii.
6 Auā o le a pei o ia o le vao i le toafa, e lē iloa foʻi pe a oʻo mai le lelei; ae nofo ai ia i fanua tuʻufua i le vaomatua, i le fanua masima ma e le 'ainā.

Isaia 47: 11
O le mea lea e oʻo mai ai le malaia i ou luga; e te le iloa le mea e tupu mai ai; e pa'ū foʻi le leaga i ou luga; e te le mafaia 'ona faʻaumatia; e faʻafuaseʻi foʻi ona oʻo mai le faʻatafunaga' iā te oe, e te lē iloa.

2 Kings 22: 19
Auā 'ua agamalu lou loto,' ua e faʻamaulaloina oe i luma o le ALIʻI, 'ina' ua e faʻalogo i mea na 'ou fai atu ai i lenei mea ma ē nonofo ai, e fai ma mea faʻatafunaina ma fetuu,' ua e saei ou lavalava, aʻu; Ua ou faalogo foi ia te oe, ua fetalai mai ai le Alii.

O se faʻatafunaga po o se toafa, lea e fesootaʻi ma le leaga ma le fetuu, le ituaiga o eleele na foafoaina e le Atua i le Kenese 1: 1 & 2?

O le mea moni e leai.

O le mea lea, e le mafai e le Atua ma le foafoaina le uluai lagi ma le lalolagi e aunoa ma se foliga.

Na avea lena mea ona o le taua i le lagi ma le galuega a Satani.

FUAFUAGA

I Korinito 14: 33
Aua o le Atua e le o le pogai o le fenumiai, ae o le filemu, e pei ona i ai i ekalesia uma o le au paia.

E na o 2 upu i le gagana Eleni mo le leai. O se tasi oi latou e faasino i se tulaga e le o se isi ma o lona uiga o se mea e le atoatoa.

O le upu Eleni o loʻo i ai iinei o oe, ma o lona uiga e leai lava.

E le o le Atua lava le tusitala o le fenumiai. O le mea lea, e matua faigata lava ona faia e le Atua le lagi ma le lalolagi i se tulaga o le le mautonu, e aunoa ma se foliga ma le faalēaogā, i le atoa o le vevesi ma le faaleagaina ma le pogisa i le Kenese 1: 1 & 2.


James 3
14 A e afai tou te mata'utia ma finauvale i o 'outou loto,' aua tou te mitamita, 'aua tou te pepelo i le mea moni.
15 O lenei poto e le alu ifo mai lugā, ae o le lalolagi, lagona, ma le tiapolo.
16 Auā o fea oi ai le mataʻutia ma fefinauaiga, o loʻo i ai le fenumiai ma galuega leaga uma.

Fuaiupu 16 o se faʻamatalaga saʻo o le taua i le lagi ma taunuuga leaga!

"o loʻo i ai le fenumiai ma galuega leaga uma". Talu ai ona o le Atua e le o le tusitala o le fenumiai ma le mea oi ai le le mautonu, o loo i ai galuega leaga uma.

O le mea lea, e matua faigata tele lava ona faia e le Atua le lagi ma le lalolagi e aunoa ma se foliga ma le faalēaogāina, o se vevesi ma le le mautonu i le pogisa.

Ma o lenei mea naʻo le faʻamatalaga i se tasi o faʻamatalaga o le faailoga - fenumiai.

GALUEGA

"faʻafaatusa, o se mea le aoga". O le a le tala a le Tusi Paia e uiga i le le aoga?

I le avea ai o se mea mataga, leai se mea i le pouliuli, o le a mautinoa lava le aoga le lalolagi.

Teuteronome 13: 13
O nisi tane, o le fānauga a Belial, 'ua ō' ese mai 'iā te' outou, 'ua latou vavaeʻesea tagata o lo latou' aʻai, o loʻo faʻapea mai, "Tatou ō ma ifo i atua 'ese, tou te leʻi iloa;

Faamatalaina o le Belial

Malosi malosi #1100
faʻapitoa: leai se aoga

Brown-Driver-Briggs

leai se [tane] le aoga (leai le leai, aoga ma aoga, faaaogaina, tupe mama) - Teuteronome 13: 14 20t ;; Salamo 101: 3 5t ;; - o le uiga o le leai o se aogā, leai se aoga mo se mea.

O Belial o se tasi lea o igoa eseese o le tiapolo.

I le Teuteronome 13, ua ia i tatou atalii o le tiapolo, o taʻitaʻi i la latou aganuu, ua faaseseina tagata i ifo i tupua.

E ala i le faamatalaina o lo latou lava igoa, latou, ma lo latou tama faaleagaga le tiapolo, e le aoga.

SAUNIA

Isaia 14
12 Pe faʻapefea 'ona e pa'ū mai le lagi, Oe Lusifelo, le ataliʻio le taeao! 'Ua e faʻaumatia oe i le eleele, na e faʻaumatia nuʻu.
13 Auā na e fai ifo i lou loto, 'Ou te alu aʻei le lagi,' ou te faʻaeaina loʻu nofoāliʻi i luga o fetu a le Atua; 'ou te nofo foʻi i luga o le mauga o le faʻapotopotoga i itū i matū.

14 O le a ou alu ae i luga o le maualuga o ao; O le a ou pei o le Silisili Ese.
15 A o le a aveina ifo oe i lalo i seoli, i itu o le lua.

16 O ē vaʻai ia te oe o le a vaapiapi ia te oe, ma manatunatu ia te oe, ma fai atu, O le tagata ea lenei na luluina le eleele, na luluina malo;
17 Na faia e le lalolagi le vao, ma faʻaumatia ona 'aʻai; lea na le tatalaina ai le fale o ana pagota?

O Lusifelo [o le ua avea nei ma tiapolo, le atua o lenei lalolagi], o le na faia le lalolagi ma se vaomatua ae le o le Atua moni e toatasi, le na foafoaina le atulaulau.

Aotelega o le 3 faʻamatalaga o le faailoga:
  1. Tuufua: E leʻi faia e le Atua se faʻaumatiaga e leai se mea e nonofo ai, faʻatauvaʻa pe leaga o le lalolagi i le Kenese 1: 1
  2. Le mautonu: O lenei mea o le tiapolo ma le ATUA mai le Atua moni e toʻatasi na foafoaina le atulaulau i se tulaga atoatoa lelei ma lelei.
  3. Le aoga: Belial, o se tasi o igoa e tele o le tiapolo, o lona uiga moni e leai se aoga
  4. Vao: o le tiapolo, o le atua o lenei lalolagi, na ia faia le lalolagi ma se vao faaleagaga
O le a le tele o faʻamaoniga tatou te manaʻomia?!!!?!!!

FUAFUAGA

  1. I le Kenese 1: 2, o le upu "avea" na faaseseina i le upu "sa" i lona uluai faaaogaina. E mafai ona faʻamaonia lenei mea mai le 12 sini autu ma faʻatagaina tusitala: muamua mai le faʻamatalaga o upu "lalolagi" ma le "paneta"

  2. Faia o se upu suesue o le upu Eperu mo le "avea ma" [hayah] i le Kenese 2: 7;

  3. Faatalatalanoaga Suesuega Faalesoa a EW Bullinger Tusi Paia - silasila i faʻamatalaga i le Kenese 1: 2 [itulau 15 online];

  4. O le tilotilo i luga o le uiga o le upu Eperu o loo faailogaina i le Isaia 45: 18 ma lona faaaogaina i le Kenese 1: 2;

  5. Iloilo le Faaliliuga Eperu Old Testament i le initaneti mo Kenese 1: 2.

  6. Le faʻaaogaina o le Tusi Paia ma le uiga o le numera 2

  7. O le uiga ma le faʻaaogaina o le upu "pouliuli" i le Kenese 1: 2 ma le feagaiga fou o loʻo faʻaalia ai le natura o le tiapolo, o mea uma na faʻamaonia mai o Satani na mafua ai le faʻafanoga ma le faʻafanoga o le muamua lagi ma le lalolagi i le Kenese 1: 1 & 2.

  8. II Corinthians 12: 2 o loʻo taʻua ai le lagi lona tolu, lea e manaʻomia ai se lagi ma le lalolagi muamua ma le lua

  9. PAST - 1st lagi ma le lalolagi - Kenese 1: 1

  10. PERESITENE - Lona lua o lagi ma le lalolagi - Kenese 2: 1 - Kenese 2: 2 [Na faia e le Atua aso e 4 e toe fausia ai ma na malolo i le aso fitu

  11. FUTU - 3rd lagi ma le lalolagi - II Peter 3: 4 - 13

  12. O lea la, o lagi ma lalolagi e tolu e le o iai uma i le taimi lava lea e tasi, faʻaputuina i luga o le tasi ma le isi e pei o pancakes, ae o loʻo tuʻuina atu i luga o se laina umi. Ua faatulagaina i se faasologa faasologa o taimi.

  13. II Peter 3 faʻamatalaina le faʻaumatia o lo tatou lagi lona lua ma le lalolagi i le lumanaʻi ma le toe faʻafouina o se mea fou e ese mai le lalolagi e lei i ai muamua

  14. Kenese 1:28 fai mai o Atamu & Eva e tatau ona toe faatumu o le lalolagi, e faailoa mai ai na i ai isi ituaiga olaga i le taimi ua tuanaʻi i le uluai lagi ma le lalolagi i le Kenese 1: 1

  15. O mea uma na tutupu mai anamua ma meaola o manu na maua i vaega eseese o le lalolagi e mai le vaitaimi i le va o le Kenese 1: 1 & 2, ma e le feteʻenaʻi ma le Tusi Paia poʻo le saienisi moni. E leai se tasi na te iloaina le umi na iai le vaitaimi i le va o le Kenese 1: 1 & 2

  16. O nisi Kerisiano latou te taʻua le va i le va o Kenese 1: 1 ma le Kenese 1: 2 "o le vavau o le vavau", ae o le tele o fuaiupu o le Tusi Paia, talitonuga ma saienisi uma ua malilie uma e le o se talitonuga, ae o le Tusi Paia, le saʻo ma le faasaienisi .

  17. I le Kenese 1: 2, o le faʻaliliuga o le upu "avea" i totonu o le "na" ausia ai sini autu e lua: e foliga mai ai le Atua na ia faia se faʻafefe ma le feteenaʻi le foafoaina o le lagi ma le lalolagi pe na ia faʻaumatia ana lava galuega. O lenei faʻasalalauga foʻi o loo natia ai galuega faataumaoi a Satani, lea e ala i le mamanu ma e le o se mea e tupuga mai.

  18. I le Kenese 1: 2, o le faʻaliliuga o le upu "avea" i le "sa" o se galuega a le tagata taufaaleaga, o se tasi o igoa e tele o le tiapolo

  19. Faʻamatalaga o le taufaaleaga: taufaaleaga; paʻu; se faamatalaga taufaaleaga, sese, ma le taufaaleaga po o lipoti: o se taufaaleaga faasaga i lona igoa lelei.

  20. Faʻamatalaina o le faitioga: o se faʻamatalaga sese ma le leaga e fuafuaina e faamanualia ai le talaaga o se tasi poʻo se mea

  21. Isaia 14, Esekielu 28, ma le Faaaliga 12 o loʻo i ai le tele o faʻamatalaga sili i le taua i le lagi, ma le faamaualuga ma le pa'ū o Satani.

  22. O le mafuaaga sili na mafua ai ona faaumatia e le tiapolo le uluai lagi ma le lalolagi i le Kenese 1: O 2 o se taumafaiga e taofia Iesu Keriso mai le muamua atu, ma aloese ai mai le faatafunaga valoia a le tiapolo i le Kenese 3: 15, ae leai se aoga.

  23. O le televise a le Radiocarbon 14 ua faʻamaonia mo se mea ua matua nai lo le tausaga o le lalolagi lona lua, 6,000 tausaga talu ai na faaleagaina e Satani le atulaulau ina ua tuʻuina atu e Atamu lona pule uma ma le pule i le tiapolo, o le Atua o lenei lalolagi.