Malamalama i le Tusi Paia, vaega 3: poloaiga paia

Faʻailoga o le gagana

O faʻataʻitaʻiga o se faʻataʻitaʻiga faʻamaienisi faʻamaonia lea ua leva ona tusia i le auala latou te galulue ai i auala saʻo.

E sili atu ma le 200 ituaiga eseese o loʻo faʻaaogaina i le Tusi Paia.

O lo latou faʻamoemoe o le faʻamamafaina o le mea o loʻo finagalo le Atua e faʻamalosi i lana afioga e ala i le mafaufau ma le mafaufau e alu ese mai tulafono faʻavae o le kalama i ni auala patino e tosina i ai tatou.

O ai tatou e taʻu atu i le Atua, le tusitala o lana lava upu, o le a le mea e sili ona taua i lana galuega silisili o mea uma?

Salamo 138
Ou te vivii atu ia te oe ma loʻu loto atoa: ou te pese atu ia te oe i luma o atua.
2 Ou te ifo i lou malumalu paia, ou te vivii atu i lou suafa ona o lou alofa ma lou faamaoni; ua e faalauteleina lau afioga i luga o lou suafa uma.

O gagana tautala o se tasi o ki tulaga ese ma mamana e malamalama ai i tusitusiga paia i se tulaga atoa.

E toafia tagata o loʻo aʻoaʻoina ni fuainumera tautala ?!

O faʻatulagaina o gagana e maua ai se malamalamaaga tele i tusi faitau Tusi atoa ona o:

  • o latou lava auiliiliga, fuafua lelei ma foliga tutusa
  • la latou fetusiaiga atoatoa o upu, manatu ma fuaiupu paia
  • sili atu le malamalama e mafai ona avea ma aʻu
  • pe afai ou te avatu i le Atua le mamalu, aua o lau mea uma lena

Lalo o se faʻataʻitaʻiga o se faʻatulagaga o le gagana e taʻua o le folasia ma le auala e faatatau ai i le tusi a Tanielu ma le apokifafa.

O lenei ata e leai sona uiga; lona igoa faila o le screenshot-companion-Bible-FOS-book-of-daniel-1024x572.png

Afai ei ai se tasi e faaopoopo atu i le tusi a Tanielu, pe o le a le o se mea foi, o le suiga o le a vave lava ona iloa, o le faatamaiaina o le poloaiga paia, faatusa ma le uiga o le afioga a le Atua.

Faʻaliliuga: oi latou o ni faʻamatalaga BS sili!

TUSI PAIA. APOCRYPHA
TUSI PAIA APOCRYPHA
SAUNOAGA FONO
Daniel Tala o Susana [Dan. 13; Muamua faaopoopo ia Tanielu]
Daniel Paala ma le tarako [Tani. 14; 2nd faaopoopoga ia Tanielu]
Daniel O le Tatalo a Asaraia ma le Pese a le Au Paia Paia e Toatolu [ina ua mavae le Tanielu 3: 23; 3 faaopoopo ia Tanielu]
Failauga Ecclesiasticus
Eseta Faaopoopoga ia Eseta
Ieremia Tusi a Ieremia
Iuta Judith
Pese a Solomona Poto o Solomona

O le tasi lea o mafuaaga e tele ou te le talitonu ai o tusi ua taʻua o tusi ua leiloloa o le Tusi Paia [le apokifa] e musuia e le Atua moni e tasi.

O tusi a le apofafafa ua fuafuaina e taitaiese, faaseseina ma fenumiai ai tagata talitonu.

Ma le isi, o le faaopoopoina o fuaiupu i le Tusi Paia e feteenai ma le afioga a le Atua ma o se tasi lea o mea sese na faia e Eva na fesoasoani ai i le pau o le tagata.

Teuteronome 4: 2
Aua tou te faaopoopo i le upu ou te poloai atu ai ia te outou, aua foi tou te faaitiitia se mea mai ia mea, ina ia outou tausi i poloaiga a leova lo outou Atua ou te poloai atu ai ia te outou.

Faaaliga 22
18 Auā 'ou te molimau atu i tagata uma o ē fa'alogologo i upu o le valo'aga o lenei tusi,' Āfai e fa'aopoopo e se tasi i nei mea, e fa'aopoopoina e le Atua 'iā te ia mala uma' ua tusia i lenei tusi.
19 Pe afai foi e ave e se tagata mai upu o le tusi o lenei valoʻaga, ona aveese lea e le Atua lona vaega mai le tusi o le ola, ma le aai paia, ma mea ua tusia i lenei tusi.

Fai numera faitau?

I se tusiga muamua, matou te talanoaina auala eseese e faitau ai pe fia tusi o le Tusi Paia o loʻo i ai ma na taunuu i le 56 e pei o numera faaleagaga ma numera numera.

Faatasi ai ma le faiga fou o faitauga, e ui lava o le Kenese - Ioane o loʻo iai pea le aofaʻi o tusi e pei o le Feagaiga Tuai na masani ai [Kenese - Malaki: 39], e iai lava se vaaiga fou iinei.

Tatou amata i le mea moni o Iesu Keriso na fanau i lalo o le tulafono.

Kalatia 4
4 A oʻo mai le oʻoga o le taimi, 'ona' auina mai lea e le Atua lona Ataliʻi, 'ua fānau mai e ia le fafine,' ua fānau i lalo o le tulafono,
5 Ina ia togiola i latou oi lalo o le tulafono, 'ina' ia tatou maua le fānau tama.

Mataio 5: 17
'Aua tou te manatu na sau aʻu e faʻaumatia le tulafono, po o perofeta;' ou te leʻi sau e faʻaumatia, a 'ia faʻataunuʻuina.

O le mea lea, a o iai Iesu Keriso i le lalolagi, sa i ai pea o ia i le faʻataunuʻuina o le tulafono o le Feagaiga Tuai, lea e leʻi maeʻa seʻia oʻo i lona afio aʻe i le lagi.

O evagelia e 4 a Mataio, Mareko, Luka ma Ioane o iʻuga ia o le Feagaiga Tuai moni ma na tusia saʻo lava ia Isaraelu ae LEAI I le tino o Keriso, e leʻi iai foi i le taimi o le galuega a Iesu Keriso.

O le a le mea e oʻo mai i le 39?

sikolasipi o le numera a EW Bullinger i tusitusiga paia i le taua o tusitusiga paia o le numera 40.
sikolaina o le numera a EW Bullinger i tusitusiga paia i le taua o tusitusiga paia o le numera 40: fa sefulu aso.

I le tulaga masani, o le mataupu 1 o Galuega o le molimau tuai lava aua o Iesu Keriso sa i ai pea i le lalolagi e faamaeʻa mea mulimuli na ia faia ae leʻi afio aʻe o ia i le lagi.

O le mataupu e 2 o le amataga o se pulega fou o le Tusi Paia, o le puleaina o le alofa tunoa, o le aso o le Penetekoso i le 28 TA.

Peitai, i le faʻataʻitaʻiga, o upu moni a Roma - Tesalonia e leʻi faʻaalia seʻia oʻo i le tele o tausaga mulimuli ane ai ma le tusi mulimuli o le Tusi Paʻia, [faʻaaliga] e leʻi tusia seʻia oʻo i le 90AD-100AD.

O le mea lea, i aoaoga faavae ma faatinoga, o le tele o seneturi o le nofopologa i lalo o tulafono a le OT o loo malosi pea i le tusi o Galuega, faatasi ai ma le aoaoga faavae fou ma le faatinoga o le alofatunoa e aposetolo.

O le tusi o Galuega o se tusi suiga i le va o le tulafono o le OT ma le NT alofa tunoa.

40 = 39 tusi o le Feagaiga Tuai moni 1 XNUMX le suiga po o le alalaupapa i le va o le molimau tuai ma le feagaiga fou, le tusi o Galuega.

EW Bullinger tusia luga # 40: "O le oloa a le 5 ma le 8, ma faʻasino i le gaioiga o le alofa tunoa (5), e mafua ai ma faʻaiʻu i le toefaafouina ma le toefaafouina (8). E mautinoa lava o le mataupu lea e fasefulu e fesoʻotaʻi ma se vaitaimi o le nofovaʻavaʻaia.

John 1: 17
Mo le tulafono na tuuina mai e Mose, ae na oo mai le alofa tunoa ma le upumoni e Iesu Keriso.

O nei mea moni sili ua faʻamaonia i le uiga maoaʻe o igoa o le tusi muamua & 1 o le Tusi Paʻia: Kenese ma Ioane.

Kenese o lona uiga, “augatupulaga; foafoaga; amataga; amataga ”o Iesu Keriso o le fanau folafolaina, o le amataga o le faʻamoemoe moni o tagata.

E tusa ai ma le Exhaustive dictionary o Tusi Paʻia igoa, o le igoa Ioane o lona uiga, "Ua agalelei mai Ieova; Na foaʻiina mai ma le agalelei e Ieova ”ma o Iesu Keriso i le tala lelei a Ioane o le Alo o le Atua, na ia aumaia le alofa tunoa ma le upu moni e taʻitaʻia ai le alofa tunoa.

O le aotelega o le faʻailoga o Iesu Keriso ile Tusi Paʻia:

  • OT - amata ile fatu folafolaina ile Kenese
  • OT - faʻaiʻu ile ataliʻi ole Atua ia Ioane
  • BRIDGE - O gaioiga o le fesuiaʻiga i le va o le OT & NT - o le meaalofa o le agaga paia
  • NT - amata i le faʻamaoniaina o le tagata talitonu i Roma
  • NT - faʻaiʻu i le Tupu o Tupu ma le Aliʻi o Aliʻi i le Faʻaaliga

E mautinoa na tuuina mai e le Atua ana folafolaga atoatoa!

O tusi muamua e 40 o le Tusi Paʻia, Kenese - Galuega, o le vaitau faʻataʻitaʻi e taʻitaʻiina ai i tatou mai le tulafono a le OT i le alofa tunoa e le iu o le Atua

56 - 40 = 16 tusi o le Tusi Paia o loʻo totoe: Roma - Faʻaaliga.

16 = 8 [o se amataga fou & toetu] x 2 [faʻavaeina].

O lea o le feagaiga fou moni o se amataga fou ua faavaeina, ua faamaonia ai le uiga o le 40 lea e taitai atu ai i tatou i le alofa tunoa ma le faafouga.

Ma le isi, 16 = 7 + 9.

E maeu le talafeagai o le tatalaina o le feagaiga fou mama ma le atoatoa faale-agaga o tusi e 7 o le Roma - Tesalonia, o tusi muamua ia o le Tusi Paʻia na tusia saʻo lava i sui o le tino o Keriso.

9 o le fuainumera o le faamasinoga ma le faaiuga.

O lenei vaega mulimuli o tusi e 9 o loʻo faaiʻu i le Faaaliga, o le tusi lona 9 o le faasologa, lea o loʻo i ai mulimuli faamasinoga o tagata uma.

O le 7 ma le mulimuli faatusitusiga paia o le taimi lea ua tatou maua ai le lagi ma le lalolagi fou lea e mau ai le amiotonu.

Iesu Keriso, le atalii o le Atua

John 20
Ma e tele isi faailoga na faia moni lava e Iesu i luma o ona soo, e lei tusia i lenei tusi:
31 Ae o nei mea ua tusia, e [faailoa ai le faamoemoega] e mafai ai ona e talitonu o Iesu o le Keriso, le Alo o le Atua; ma ia outou talitonu ia maua le ola e ala i lona suafa.

Ioane 20:30 & 31 o loʻo iai le faʻatusa o le tautala symperasma, ose faaiuga mulimuli lea.

[E faʻaaogaina foi i le faaiuga o le 8 vaega tulaga ese i totonu o le tusi o Galuega, faʻataʻatiaina mataupu faavae o le Tusi Paia lea e fusifusia ai le fitu tusi a le ekalesia i se mea ofoofogia faaleagaga].

O se mea malie le tusi o le Tusi Paʻia na tusia faʻapitoa mo lenei faʻamoemoe o le tusi lava lea e masani ona taʻua e faʻamaonia ai o Iesu Keriso o le Atua le ataliʻi, o se fuaitau e le taitai ona tupu i tusitusiga paia.

I lou mafaufau, sola ese e vaai i le tusi atoa.

Mai lenei vaʻaiga maualuga, e mafai ona tatou vaʻai i lenei faʻamatalaga puʻupuʻu & faʻaiʻu ia Ioane mai se vaaiga fou.

E mafai foʻi ona tatou faʻaogaina i le Kenese - Ioane nei aua ua latalata i le iʻuga o le tala lelei a Ioane, o le iʻuga foi lea o le feagaiga tuai.

Sei o tatou faʻaogaina nei faʻamatalaga fou i le feagaiga tuai ma ave mo se suʻega drive!

  • In Kenese, O Iesu Keriso o le fanau folafolaina, o le atalii o le Atua.
  • In Esoto, o ia o le paseka mamoe, o le Alo e toʻatasi o le Atua, o le na taulagaina mo i tatou >>John 1: 36 Ma 'ua vaʻavaʻai atu ia Iesu ao savali o ia,' ona fetalai atu ai lea, "Faʻauta i le Tamaʻi mamoe a le Atua!
  • In Faamasino, o ia o le agelu o le feagaiga e igoa matagofie; mo fuaiupu o loʻo fesiligia i le Faamasino, o le upu "agelu" o le upu Eperu malak [Strong's # 4397] ma o lona uiga avefeau. John 8: 26 "E tele mea 'ou te fai atu ai ma faʻamasino' iā te 'outou; ao lē na' auina mai aʻu e moni; ma ou te talanoa atu i le lalolagi i mea na ou faalogo ia te ia". O le tusi atoa a Ioane o loʻo faʻamamafaina ai Iesu Keriso o le Alo o le Atua. E leai seisi e mafai ona tautala ma avea ma avefeʻau a le Atua e sili atu nai lo lona ataliʻi pele e toʻatasi, o se tagata lelei atoatoa, na ia faia pea le finagalo o le tama. E manaia le matauina o mea tutusa i le va o le Faamasino 13 ma Ioane - Galu. I le Faamasino 13, o Manoa, [le tamā o Samasoni] na osi le taulaga i mea e ai i le Alii, o le na faia vavega ma o le agelu na aveina aʻe i le lagi i le afi. Na ofoina atu e Iesu Keriso o ia lava o se taulaga i le Alii, na afio aʻe i le lagi ma 10 aso mulimuli ane o le Penetekoso, ma laulaufaiva pei o se afi e mafai ai e tagata ona toe fanauina ma maua Keriso i totonu. O le upu "matagofie" i le Faamasino, [i le faasino i le avefeʻau, Iesu Keriso] e sau mai le upu Eperu upu Pala [Strong's # 6381] ma o lona uiga ia sili atu pe maoaʻe. Matua fetaui lelei Efeso 3: 19 "Ma 'ia' outou iloa le alofa o Keriso, e sili atu i le poto, 'ina' ia faʻatumuina 'outou i le atoatoaga o le Atua". O le upu "pasi" o le upu Eleni huperballo [Strong's # 5235] ma faafaatusa o lona uiga sili atu pe ova.
  • In gāluega 9:33, o ia o le dayman; e ala i le faauigaga, o le faufautua lenei; 1 Timothy 2: 5 "Aua e toatasi le Atua, ma toatasi le puluvaga i le va o le Atua ma tagata, o le tagata o Keriso Iesu"; Eperu 8: 6 "A o lenei ua maua e ia le sauniga e sili ona lelei, i le ma lea foi o ia o le puluvaga o le feagaiga e sili ona lelei, na faavaeina i luga o folafolaga e sili ona lelei". O lenei faamaumauga i le Eperu 8 o loʻo i le mataupu o Iesu Keriso o le faitaulaga sili, lea e le mafai ona avea ai o ia seʻi vagana o ia o le ulumatua ataliʻi o le Atua.
  • In Auega, o ia o le le talitonu le faʻamasinoga; i le avea ai ma ulumatua a le Atua, ua ia te ia pule uma faʻamasino a le Atua lona tama. John 5: 22 “Aua e le faamasino e le Tama se tasi, a ua tuu atu i le Atalii faamasinoga uma”:
  • In Hosea, o ia o le timu mulimuli;
  • Hosea 6
  • 2 “A mavae aso e lua o le a ia toe faʻaola mai i tatou: i le tolu aso o le a ia siitiaina i tatou, ma o le a tatou ola i ona luma.
  • Ma o le a tatou iloa, pe a tatou mulimuli pea ia iloa le Alii: o lona alu atu ua saunia e pei le taeao; e sau foi o ia ia te i tatou pei o le ua, pei o le ua mulimuli, ma muamua foi le ua i le lalolagi ”.

Na toetu Iesu Keriso le tolu aso ma e taua foi o ia o le susulu ma taeao o le taeao.

Hosea 10: 12
Ia lulu outou lava i le amiotonu, ia selesele i le alofa mutimutivale; 'ia' outou faʻaumatia lo latou fanua; auā o le taimi ia e sāʻili atu ai i le ALIʻI, seʻia oʻo mai o ia, ma faʻaumatia le amiotonu i luga 'iā te' outou.

Roma 5: 12
Lena o le agasala ua pule ai i le oti, e faapea foi le alofa tunoa e mafai ona tupu e ala i le amiotonu i le ola e faavavau e ala ia Iesu Keriso lo tatou Alii.

Roma 1
3 E uiga i lona Alo o Iesu Keriso lo tatou Alii, na faia mai le fanau a Tavita e tusa ma la le tino;
4 Ma folafolaina o le Alo o le Atua ma le mana, e tusa ai ma le agaga o le paia, e ala i le toetutu mai le oti:

Faalua i le 2 fuaiupu Roma o loo taua ai e uiga ia Iesu Keriso, le atalii o le Atua.

Na sasao mai e le Atua le amiotonu i totonu oo tatou olaga e ala i galuega maeʻa a Iesu Keriso, le timu mulimuli i Hosea.

E leʻi iai soʻu taimi e suʻesuʻe uma ai tusi tuai o le feagaiga, ae e oʻo mai i le taimi nei, o tusi uma na ou vaʻai i ai o Iesu Keriso o le Alo o le Atua.

Malamalama i faaaliga e 9 o le agaga paia

O tusitusiga paia uma lava e tatau ona malamalama i totonu o le faʻavaega o faaaliga e 9 o le agaga paia.

Lalo o se faataitaiga o Iesu Keriso o faʻaaogaina lona mana ma le pule i luga o le tiapolo i le siosiomaga e masani ona faʻaseseina e avea ma faʻamaoniga o lona atua.

Seʻi o tatou eli loloto i le malosi faʻaleagaga e vaʻai ai le mea o loʻo tupu ma aisea…

Mareko 4
35 Ua oo i le afiafi, ua oo i le afiafi, ona fetalai atu ai lea o ia ia te i latou, Ina tatou o atu ia i le isi itu.
36 'Ua latou tuʻuina atu le motu o tagata,' ona latou 'ave ai lea o ia i le vaʻa. Ma sa i ai foi isi vaa laiti faatasi ma ia.
37 'Ona tulaʻi mai lea o le afā tele, ma galu i luga o le vaʻa,' ua tumu ai.
38 Sa i ai o ia i tua o le vaa, 'ua momoe i luga o le aluga;' ona latou faʻasala ai lea o ia, 'ua faʻapea atu' iā te ia, "Le aʻoaʻo e, e te le finagalo 'ea matou te fano?
39 Ona tulai lea o ia, ua vavao i le matagi, ua fai atu i le sami, Filemu e, ia e filemu. Ma ua uma le matagi, ma sa i ai le toʻa tele.
40 Ona fai atu lea o ia ia te i latou, Se a le mea tou te matatau ai? e faʻapefea 'ona leai o' outou faʻatuatua?
41 Ona matataʻu tele ai lea oi latou, ua latou fai ane le tasi i le isi, O le a lenei tagata, e faalogo mai le matagi ma le sami ia te ia?

Na ou faʻalogo i le tele o kerisiano o fai mai e leai se tagata e iai le paoa e faʻafilemu ai se afa i luga o le sami ma naʻo le Atua na te mafaia ona faia mea pei o lea, o Iesu la e tatau ona avea ma Atua.

O loʻo i ai moni lava se fatuga o manatu ma le moni iinei i lena leai se tagata natura mafai ona faʻafilemu le afa i le sami e pei ona faia e Iesu Keriso.

O se tagata natura o se tagata e aofia ai na o se tino faaletino ma ei ai se agaga e faatupuina lena tino, o lea ua tatou fananau mai ai o ni alii ma ni tamaitai masani.

I Korinito 2: 14
Aʻo le tagata natura e lē talia e ia mea a le Agaga o le Atua; auā o mea valea ia 'iā te ia; e le mafai foʻi' ona iloa e ia, auā e suʻesuʻeina faaleagaga.

O le faʻamaonia o le faʻamalamalamaina o nei fuaiupu i le Mareko 4 e faʻavae i luga o le valea o faʻaaliga 9 o le agaga paia ma pe faapefea ona latou galulue ma eseesega eseese i le va o le tino, agaga ma le agaga.

E mafai e lenei mea ona taʻitaʻia le mafaufau o se tagata e oʻo mai i ni faaiuga sese ma le le masani ai e pei o Iesu, o le e taʻua o le tamaloa 44 i le Tusi Paia, o le Atua lava ia.

Pau lava le taimi e mafai ai e se tagata ona avea ma Atua o se vaega o tala faasolopito, o le ifo i tupua ae le o se mea moni.

E foliga mai, na faatauasoina e le fili le mea moni o loo i le Mareko 4:41 ina ua faapea mai, “O le a le ituaiga o MAN o lenei ”…, e matua faʻateʻaina ai lava le Atua o Iesu e ala i le faʻamatalaina.

Na mafai e Iesu Keriso ona faatoafilemuina le matagi e ala i le faaaogaina o faaaliga o le agaga paia na avanoa ia te ia ao lumanai le aso o le Penetekoso i le 28A.D:

  • Upu o le malamalama
  • Upu o le poto
  • Le iloa o agaga
  • Faatuatua [talitonuga]
  • Vavega
  • Meaalofa o le faamalologa

John 3: 34
Auā o lē na 'auina mai e le Atua e tautala i afioga a le Atua; auā e lē foaʻiina mai e le Atua' iā te ia le Agaga.

Na maua e Iesu Keriso le meaalofa o le Agaga Paia i luga ia te ia e aunoa ma se fua, e aunoa ma ni tapulaa e pei o isi perofeta i le OT. O lenei ma lana taotoga e faamatala ai pe aisea e mafai ai e Iesu Keriso ona faia le tele o mea faavavega.

O isi mea uma e tutusa, o le faʻamatalaga faigofie o le mea sili lea.

O faʻaaliga o le agaga paia o loʻo lisiina i le I Korinito 12 [+ 3 isi e leʻi avanoa i le taimi o le galuega a Iesu Keriso], lea na faʻamatalaina sese ma le malamalama sese ai. meaalofa o le agaga.

I Korinito 12
1 I le taimi nei e uiga i le faaleagaga Meaalofa, uso e, ou te le manao e te valea.
7 Ae o le faʻaaliga a le Agaga ua tuʻuina atu i tagata uma ina ia manuia ai.
8 Auā o le Agaga e tuʻuina atu i le tasi le upu o le poto; i le isi upu o le poto e ala i le Agaga e tasi;
9 I se isi faʻatuatua e ala i le Agaga e tasi; i le isi meaalofa o le faamalologa e ala i le Agaga e tasi;
10 I le isi galuega o vavega; i se isi valoaga; i le isi iloga o agaga; i le isi ituaiga eseese o gagana; i le isi le faʻamatalaina o gagana:
11 A o nei mea uma o loʻo galue ai le Agaga e toʻatasi ma le Agaga e toʻatasi, e tufatufa atu i tagata taitoatasi e tusa ai ma lona finagalo.

Tatou fai atu latou e meaalofa ma Atua na foaʻiina atu ia te oe le 4 o ia mea ona o oe sili sili ona faʻapitoa, na ia foaʻiina se isi tagata 2, ae na te leʻi aumaia ia te aʻu ni mea aua sa avea aʻu ma se mea leaga mo Iesu i loʻu olaga atoa.

Oi, a, o le ala lena na nutililii ai le kuki faaleagaga, a ea?

E tele faafitauli i lenei aʻoaʻoga masani ma le talitonuga sese.

Muamua, i le 12 Korinito 1: XNUMX, o le upu "Meaalofa" o loʻo i le faʻamaufaʻailoga lolomi, o lona uiga o le au faaliliu o le King James Version ua taʻu mai ia i tatou saʻo i luma na latou faaopoopoina lenei upu i le Tusi Paia pe a na le i ai i tusitusiga anamua mai tusitusiga paia mai lea na faaliliuina ai!

O le Codex Sinaiticus, o le kopi pito sili ona matua o le molimau fou Eleni, e amata mai i le seneturi lona 4, ua faaliliuina lenei fuaiupu e faapea:

I Korinito 12: 1
Ae faatatau i mea faaleagaga, uso e, ou te le manao ia outou valea.

O le tele o isi tusitusiga anamua faaletusipaia e fetaui ma lenei faaliliuga sao.

Lona lua, afai e te faitau i le Korinito 12, fuaiupu 7 ma le manino ma manino mai o loʻo tatou talanoa e uiga i le mea na tupu o le agaga ma le meaalofa: “Ae o le mea na tupu o le Agaga e foaʻiina atu i tagata uma ia manuia ai ”.

E taʻitaʻia ai i tatou i le itu lona tolu.

Afai e te suʻesuʻeina o uiga o nisi upu i lenei vaega i le gagana Eleni, ma faʻaaoga nisi o tulafono masani o le kalama, o le a e iloa ai le mea o loʻo tusia ai "I leisi" e le o faasino atu i se isi tagata, ae i le tupe maua tulaga ese po o le manuia lea na aumaia e lena faʻamatalaga patino.

O le vaega lona fa o le manatu o faaaliga o meaalofa e feteenaʻi ma isi fuaiupu o tusitusiga paia. O lenei fuaiupu i le Tulafono e tasi lava.

Afai e avatu e le Atua ia te oe 4, e le o se tasi 2 ma aʻu, o le mea lena ua avea ai le Atua ma solitulafono o le faitaaga, ua lauiloa o se tagata faaaloalo.

Galuega 10: 34
Ona tatalaina lea e Peteru o lona gutu, ma fai atu, E moni ou te iloa e le faailoga tagata le Atua:

E i ai i Kerisiano taʻitoʻatasi le tomai e faʻaaogaina uma ai le 9 o faʻaaliga o le agaga paia.

Pau lava le latou talitonuga e mafai ona latou faia, o le finagalo o le Atua, ma aʻoaʻo pe faʻafefea.

O le 5 mafuaaga o loʻo tilotilo i taunuuga.

Mataio 7: 20
O lea latou te iloa ai i latou io latou fua.

Afai e faʻataʻitaʻia e le Atua le faʻailoga i le tuʻuina atu o meaalofa sese a le agaga, o lona uiga e le tatau ona avea oe ma saienitisi roketi e iloa ai o lenei talitonuga e naʻo le faʻatupuina o le masalosalo, le mautonu, feteʻenaʻiga, ma le anoanoaʻi o mea le faʻaleatua.

O le ono mafuaaga o loʻo vaʻavaʻai ai po o ai e aogā mai lenei aʻoaʻoga!

Afai ou te talitonu na o le Atua na aumaia ia te aʻu le meaalofa o gagana, ona ou faʻaaogaina lea o le 1 / 9th o meaalofa = 11% o le mana o le Atua.

O lenei mea e taofia ai faamoemoega o le Atua ma faamanuiaina ai le tiapolo, le atua o lenei lalolagi.

O lenei "meaalofa" o le aʻoaʻoina o le agaga na matua manumalo lava e aunoa ma se:

  • Manatu faaletagata lava ia
  • Faʻalavelave ma fenumiai aʻoaʻoga faʻalelotu
  • Faʻasalaga faʻaleaganuʻu

Ua fefe le tiapolo ia i tatou i le taina o lana tao ma punaoa uma a le Alii le Atua silisili ese i le tauvaga faaleagaga, o le mafuaaga lena na oo mai ai lenei aoaoga.

Efeso 6
10 Mulimuli, oʻu uso e, ia outou malolosi i le Alii, ma i le mana o lona malosi.
11 Faʻaofuina le ofutau atoatoa o le Atua, ina ia mafai ona outou tu atu e tetee atu i togafiti a le tiapolo.
12 Aua matou te le tauivi ma le tino ma le toto, ae faasaga i ali'i sili, faasaga i mana, faasaga i pule o le pogisa o lenei lalolagi, faasaga i le leaga faaleagaga i mea maualuluga.
ave 13 le mea lea ia te outou i le ofutau atoatoa o le Atua, ina ia outou mafai ona tetee atu i le aso leaga, ma ua faia mea uma, e tu.
14 O lenei, ia tutū, 'ia fusia o' outou sulugatiti i le 'upu moni, ma' ia 'outou fusifusia le ufifatafata o le amiotonu;
15 Ma ou vae faasee i le sauniuniga o le talalelei o le filemu;
16 mea uma, ma ave le talita o le faatuatua, ai outou o le a mafai ai ona tinei o ufanafana mu uma a le ua amioleaga.
17 Ma ave le puloutau o le faaolataga, ma le pelu a le Agaga, o le afioga a le Atua:
18 O le tatalo e le aunoa ma le tatalo ma le aioi i le Agaga, ma le mataala i ai ma le finafinau ma le faʻatoga mo le au paia uma lava

FacebookTwitterlinkedinrss
FacebookTwitterredditpinterestlinkedinmeli