Purge Purgatory: 89 mafuaaga faale-Tusi Paia e fufulu ai

faʻatomuaga

O lenei tusiga na faʻasalalau muamua ile 8.25.2015 ma o loʻo faʻafouina nei.

E taua le iloa o lenei tusiga e le o sau ia te oe e ala i le:

  • manatu patino
  • fa'aituau fa'alelotu
  • a'oa'oga fa'alelotu lavelave ma fenumia'i

ae e ala i le tele o pulega faamoemoeina, e pei o lomifefiloi o le Tusi Paia po o le faa-Peretania, o tusitusiga Eleni anamua po o tulafono o manatu e tutusa uma.

Ua faapea mai nisi e lē o iai le pulekatolio ma e iai a latou lisi o mau o le Tusi Paia e faasaga i pulekatolio. O isi, [o le toʻatele lava e faia aʻe i le Katoliko Roma faamaoni], ua faapea mai o loo iai le pulekatolio ma taumafai e faamaonia [vaai i le lisi o mau o le Tusi Paia na faaaogā e lagolagoina ai le pulekatolio i le vaega #17].

Ua fesili isi, o fea o iai le pulekatoio i le Tusi Paia po o fea o iai le pulekatoo i fuaiupu o le Tusi Paia? O lenei suʻesuʻega tusiga o le a mautinoa lava tali na fesili!

Toeititi lava o tagata uma na faʻalogo i purgatory, ae o le a lea ma oe alu i ai iina? Seʻi tatou suʻesuʻe!

Faamatalaina o le purgatory
ioe, televavega taufaasese.
1. [i le talitonuga o le Katoliko Roma ma nisi] o se tulaga po o se nofoaga e faamamaina ai agaga o i latou ua maliliu agasala mai agasala laiti, pe oo i ai le faasalaga faaletino lea, pe a uma ona faamagaloina le agasala o le agasala faaletino, o loo tumau pea. e onosaia e le tagata agasala.
2. Italian Purgatorio: o le vaega lona lua o le Divine Comedy a Dante, lea ua fai ma sui o tagata agasala ua salamo.
3. so'o se tulaga po'o se nofoaga o le fa'asalaga le tumau, mafatiaga, togiola, po'o le tutusa.

O le pulekatolio la e faavae i luga o le talitonuga pe a e oti, e ola pea lou agaga mo le faamoemoe o le faamamaina mai au agasala = o le talitonuga sese masani e te alu i le lagi pe a e oti.

  • O Purgatory e le o taʻua lava i le Tusi Paia, i upu poʻo manatu!
  • O Purgatory e feteenai ma le silia ma le 100 fuaiupu o tusitusiga paia i mataupu e tele!
  • O se tasi o faamoemoega a le tiapolo o le pulekatolio o le tuliesea lea o tagata mai le faa-Kerisiano lea e taofia ai le faievagelia.

AOTELEGA FAALE-TUSI PAIA & FAALEAGAGA

  1. O le amataga ma le talafaasolopito o pulekatolio ua faamaonia ai na faia e le tagata!
  2. O agasala faaletino ma manu'a ua avea ai le pulekatolio e le taua, leai se uiga ma leai se aoga!
  3. O Purgatory e feteenai ia le itiiti ifo ma le 10 fuaiupu o tusitusiga paia i le natura moni o le oti
  4. O Purgatory e feteenai ma le natura moni o le tino, agaga ma le agaga ma le pa'u o le tagata [Kenese 3:1-6 | Failauga 12:7 | Isaia 43:7 | 5 Tesalonia 23:XNUMX]
  5. O le faiga o le tatalo mo e ua maliliu ma/po o le talitonu i le pepelo o e ua oti o le faia o tatalo e le gata ina feteenai ma le 10+ mau o le Tusi Paia e uiga i le oti, ae e faavae foi i luga o se pepelo mai le II Maccabees, [se isi tusi apokalifa pepelo] ma se faaliliuga sese o se upu Eperu mai le I Paruka [se tasi tusi apokalifa e faafoliga ai le Tusi Paia].
  6. Ua solia e Purgatory fuaiupu e 7 i le faamagaloga a le Atua ia i tatou!
  7. E le o faia e le Purgatory le eseesega taua i le va o la tatou mafutaga ma le Atua ma lo tatou tulaga atalii
  8. O pulekatolio e feteenai ma uiga uma e 8 o le poto o le Atua!
  9. O Purgatory e feteenai ma matua le amanaiaina 28+ fuaiupu e uiga i le alofa mutimutivale o le Alii e tumau e faavavau!
  10. Pe tusa ma le 7 fuaiupu ua solia e Purgatory e uiga i le faamasinoga tonu a le Atua!
  11. Ua solia e Purgatory Aia Tatau a Malo Aufaatasi, 42 US Code § 2000dd o le Malo o Amerika ma le faavae o le Iunaite Setete!!!
  12. Ua feteenai le pulekatolio i fuaiupu e 6 i le Efeso!
  13. O Purgatory e feteenai ma le tele o mau eseese!
  14. O Purgatory e feteenai ma fuaiupu e 4 e faatatau i o tatou tino fou faaleagaga i le toe afio mai o Keriso
  15. Aua le tuuaia le Alii! E tatau ona e malamalama i le faaupuga faaEperu o le faatagaga [se faatusa o le tautala] lea e FAAFAAE ai e le Atua le leaga e tupu, ae e le o ia o le na te faapogaia moni lava le leaga. E te vaai soo i lenei mea i le feagaiga tuai, e pei o le Kenese 6:13 & 17. I le taimi o Noa, e leʻi lolovaia e le Atua le lalolagi! O ia faatagaina e tupu. Sa faapena le tiapolo o lē na lolovaia le lalolagi i se taumafaiga lē taulau e taofia Iesu Keriso mai le fanau mai! E pei o le pulekatolio, e le o se faasalaga le tumau ua faatagaina e le Alii e tatau ona e onosaia, ae o se galuega faalelotu ma le piʻopiʻo a Satani nai lo lena.
  16. Purgatory: amiotonu a le tagata lava ia vs le amiotonu a le Atua
  17. O Purgatory o le sauaina ma le sauaina e musuia e se agaga leaga e taʻua o se agaga faanoanoa.
  18. O le lisi puupuu o fuaiupu na faaaogā e faamaonia ai le iai o se pulekatolio e fa'avae i luga o: fa'aituau fa'aituau | le malamalama i le tele o mataupu i le Tusi Paia | o le fete'ena'i o fa'auigaga o le tele o upu i le Tusi Paia | o le leai o se manatu lelei ma su'esu'ega faale-Tusi Paia mai le tele o pulega fa'amoemoe
  19. Molimau le vavega o le matematika o le I Korinito 3:12 e faamaonia ai e na o le Atua le tusitala o le Tusi Paia!

#1 O LE AMATAGA MA LE TALAFAASOLOPITO O PUGATORI E FAAMANATU AI NA FUA E TAGATA!

Vaega #1: Purgatory e finau…

Tu ma aga faaKerisiano [Encyclopedia Britannica, o le encyclopedia aupito matua (talu mai le 1768, Edinburgh Sikotilani), aupito tele (sei vagana ai le wikipedia) ma le encyclopedia sili ona faaaloalogia i le lalolagi.]
"I totonu o Kerisiano, ua finauina le saisai faale-Tusi Paia mo pulekatolio. O ē lagolagoina le talitonuga Katoliko Roma o loo latou taʻua mau o le Tusi Paia o loo iai ni faaupuga o vaega tetele e tolu o pulekatolio:

  • Tatalo mo e ua maliliu
  • O se tulaga le tumau i le va o le oti ma le toetu
  • O se afi fa'amamāina pe a mavae le oti".

[O aʻu faʻamatalaga: o a faʻamatalaga? (mai vocabulary.com):

Itimation e sau mai le upu Latina intimationem, o lona uiga o se faʻasalalauga. I le gagana Peretania, o le fa'auiga e fa'atatau i se faiga tau feso'ota'iga le tu'usa'o. O se fautuaga po'o se fa'ata'ita'iga, nai lo se fa'amatalaga mata'utia o le mea moni.

  • a itiiti fautuaga po o le malamalama le manino
  • an leai fautuaga

Fa'auigaga o fautuaga:
2
a) o le faagasologa lea e aafia ai se tulaga faaletino pe faalemafaufau e se manatu po o se manatu: o le malosi o fautuaga
b) o le faagasologa lea e tau atu ai le tasi manatu i le isi, aemaise lava i le tuufaatasia o manatu

3 sina fa'ailoga po'o se fa'ailoga

E le gata i lea, o le i ai o faʻamatalaga e uiga i le uiga o le Tusi Paia ona fausia ai lea o aʻoaʻoga atoa i luga e feteenai ma le tele o fuaiupu:]

Galuega 1: 3
‘Ua fa‘aali atu fo‘i ‘iā te ia ‘ua ola mai o ia, ‘ina ‘ua mavae lona tigā le tele o faamaoniga e le mafaamatalaina, i le vaaia oi latou i le fasefulu aso, ma talanoa i mea e uiga i le malo o le Atua:

Se'i o tatou vaevaeina lenei mea:

  • Tele: e le 1; e le 2; e le toaitiiti, e le toatele, ae “tele”: o le upu Eleni lea polus [Strong's #4183] ma o lona uiga “tele (maualuga le numera); tele, tele, “tele”; “tele” i le aofaiga (tele)”
  • Sese: o le upu Eleni tekmérion [Strong's #5039] ma o lona uiga “saʻo, o se faailoga (faailoga) e tuuina atu ai. e le masuia faamatalaga, “faailogaina se mea” e pei o le mafaaseseina (e le mafai ona tete'e) "
  • Faʻamaoniga: numera tele; ua faamaonia ai le toatele; fa'amaoniga, fa'afeagai ma a'oa'oga e le'i fa'amaonia, manatu, fa'ailoga fa'aituau ma pepelo fa'amaoni, e pei o le lolovaia o le aufaasālalau ma le initaneti.

Fa'auigaga o le fa'amaoniga:
#1 faʻamaoniga e lava e faʻamautu ai se mea e moni, pe maua ai le talitonuga i lona moni.
#4 o le faʻavaeina o le moni o soʻo se mea;
#7 ose galuega fa'atusa e su'e ai le sa'o o se fa'atatau.
#8 Matematika, Fa'atonu. o se faasologa o laasaga, faamatalaga, po o faatinoga e tau atu i se faaiuga aoga.

LELEI PULETA: O le faamatalaina o se mea e le mafai ona faaleagaina, ia aua lava neʻi taofia le galue, po o le sili atu o isi oloa faapena >> o le Tusi Paia o le titanium faaleagaga moni!

PUAGA O FAAMANUIAGA
Muamua na faamaumauina i le 1175–1225; Middle English prove, prooff, prof, proufe, alteration (by association with the vowel of prove) of preove, proeve, prieve, pref, from Middle French preve, proeve, prueve, from Late Latin proba "a test," akin to Latina probāre “ia tofotofoina ma maua ai le lelei”; cf. muai

Pe e lē o se mea e ofo ai ona o le upu “faamaoniga” na ulu atu i le gagana faaperetania i le 50 tausaga na muamua atu ma i le senituri lava e tasi na iai i le fono a Lyon, i Falani (1274) lea e leai se faamaoniga o le pulekatolio na ofoina atu?

Lomifefiloi: amataga o faamaoniga

Neemia 8
8 Ona latou faitau lea i le tusi o le tulafono a le Atua ma le manino, ma faamatala atu le uiga, ma faamatala atu ia te i latou le faitauga.
12 ‘Ona ō ai lea o le nu‘u uma e ‘a‘ai, ma inu, ma ‘a‘auina atu fo‘i mea e ‘ai mo isi, ma fai le fiafia tele, auā ‘ua latou malamalama i ‘upu na ta‘u atu ‘iā te i latou.

I le fuaiupu e 8, o le upu lagona o le upu Eperu sekel [Strong's #7922] ma e 16 taimi o loo faaaogaina i le OT; O le 8 o le numera o le toetutu ma le amataga fou, o lona uiga e faaluaina le 16, faʻavaeina ma faʻamalosia. O se amataga fou maoae i o latou olaga ina ua iu ina latou malamalama i tusitusiga paia! O le mafuaaga lea na latou faia ai se aso fiafia tele!

Fa'amatalaga o fa'amatalaga = malamalama le manino = tatala faitotoa mo Satani e gaoia le upu mai ia te oe!

Mataio 13
3 'Ua fetalai atu o ia' iā te i latou i mea e tele i tala faʻatusa, 'ua faʻapea atu, "Faʻauta, o le tagata lulu saito na alu atu e lulu;
4 Ma a ia lūlū, o nisi fatu na paʻu'ū i autafa o le auala, ma na o mai manufelelei ma 'aina i latou:
19 Pe a faalogo se tasi i le upu o le malo, a le malamalama i ai, ona sau ai lea o lē ua leaga, ma faoa le mea na lūlūina i lona loto. O ia lea na maua fatu i tafatafa o le auala.

Luka 1 [Ua faaopoopo le Tusi Paia]
1 Auā e to‘atele ‘ua taumafai e fa‘apotopotoina le tala lelei o mea ‘ua fa‘ataunu‘uina ‘iā te i tatou [e le Atua],
2 e pei fo‘i ‘ona tu‘uina mai ‘iā te i tatou e i latou o ē na molimau mai i le amataga, ma ‘au‘auna i le ‘upu [o lona uiga, o le a‘oa‘oga e uiga i le fa‘aolataga e ala i le fa‘atuatua ‘iā Keriso,

3 Na manatu foʻi ua talafeagai iā te aʻu, [ma o lea ua ou filifili ai] ina ua uma ona matuā suʻesuʻe ma suʻesuʻe ma le saʻo mea uma na tutupu, mai lava i le amataga, ona tusi lea o se tala lelei mo oe, Teofilo e sili;
4 ‘ina ‘ia ‘outou iloa ai le ‘upu moni o mea na a‘oa‘oina ai ‘outou [o lona uiga, o le tala fa‘asolopito ma le a‘oa‘oga o le fa‘atuatua).

Luka 24
13 Fa‘auta fo‘i, ‘ua ō atu le to‘alua o i latou i lea lava aso i le ‘a‘ai o Emau le igoa, e tusa ma le 1 maila le mamao mai i Ierusalema.
14 Ma sa latou talatalanoa faatasi i ia mea uma ua tutupu.

15 A o fetautalatalaa‘i i la‘ua ma felafolafoa‘i, na fa‘alatalata mai ai Iesu, ‘ua la ō ma i lā‘ua.
16 A ua taofia o la mata [ua punitia faaleagaga; e tatau ona sau mai faatosinaga a agaga leaga] ina ia latou le iloa o ia.

25 ‘Ona fetalai atu lea o ia ‘iā te i latou, “O ē vālea e, ma ‘ua fa‘agasegese ona talitonu i mea uma ‘ua fai mai ai le ‘au perofeta;
26 Pe sa lē tatau ea ona mafatia Keriso i nei mea, ma ulu atu i lona mamalu?

27 Ma sa ia faamatala atu ia te i laua i tusitusiga paia uma mea e uiga ia te ia, e amata mai ia Mose ma le au perofeta uma.
31 Ma sa pupula o laua mata, ma sa la iloa o ia; ma ua mou atu o ia i o latou luma.
32 Ona latou faapea ane lea o le tasi i le tasi, E lei mu ea o ta loto i totonu ia te i taua, ina ua tautala mai o ia ia te i taua i le ala, ma faamatala mai foi le Tusi ia te i taua?

Faauigaga faale-Tusi Paia o le tatalaina:
Strong's Concordance #1272 [fa'aaoga fa'a 8 i le NT; 8 o le numera o le toetū ma se amataga fou ma lona faaaogaina faatolu i le Luka 3]
dianoigó fa'auigaina: ia tatala atoa
Vaega o le Tautalaga: Verb
Sipelaga Fa'aleo: (dee-an-oy'-go)
Fa'aoga: Ou te tatalaina atoa.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
1272 dianoígō (mai le 1223 /diá, “auala atoa i le isi itu” ma le 455 /anoígō, “le faagasologa e tatala atoatoa ai”) – lelei, tatala atoatoa e ala i le faamaeaina o le faagasologa e manaomia e fai ai.

Efeso 3
3 E faʻapefea 'ona faʻaalia mai ia te aʻu le mealilo i le faʻaaliga; (e pei ona ou tusia muamua i ni nai upu,
4 O le mea lea, pe a ‘outou faitau, ‘ona ‘outou malamalama ai i lo‘u iloa i le mea lilo a Keriso)

11 E tusa ma le fuafuaga e faavavau na ia faia iā Keriso Iesu lo tatou Alii;
12 O ia fo‘i ‘ua tatou maua ai le lototele ma le fa‘alatalata atu ma le mautinoa i le fa‘atuatua ‘iā te ia].

Vaega #2: E mafai ona e fai atu fa'aituau fa'aituau?

Encyclopedia Britannica
“E ui i lea, o nei mau e maua mai ai se manatu tumau e uiga i pulekatolio, pe a vaai i le tulaga o le aʻoaʻoga aloaʻia a le Katoliko Roma, lea na faamatalaina i:

  • le fono a Lyon, Farani (1274)
  • le aufono a Ferrara-Florence [na amata le aufono i Basel, Suitiselani, ona siitia atu lea i Ferrara, Italia, ma mulimuli ane i Florence Italia (1438–1445)
  • le aufono a Trente, [Italia i matu] (1545–1563)

ina ua mavae se vaitaimi faaumiumi o le atinaʻeina e le au Kerisiano taʻutaʻua ma le au failotu".

E 3 manatu autu o le a tatou iloiloina i le faasologa o loʻo tutupu i totonu o tusitusiga:

  • Le manatu o le pulekatolio
  • Fa'aituau fa'aituau: Purgatory na'o le lagolagoina e le ekalesia RC
  • Aso o aufono ma le taua o le #13

Le manatu o le pulekatolio

Fa'amatalaga ole manatu ile vocabulary.com:
“Afai e iai sou manatu e mafai ona e aau i luga o le sami, masalo e te sese. O se manatu o se manatu, e masani ona le manino ma o nisi taimi e faʻailoga.
O se manatu e sili atu le mama nai lo se manatu ma e aofia ai se faʻalavelave e le mafai e se manatu faigofie."

O le lona lua lea o taimi ua faaaogā ai le upu “lē manino” i le pulekatolio. Le lelei.

E faavae i luga o le faauigaga o le manatu, o le aʻoaʻoga o le pulekatolio e itiiti le maufaatuatuaina nai lo se aʻoaʻoga, o lona uiga o se manatu e leʻi faamaonia!

Fa'auigaga o le fa'auiga:
"O le faʻafefe o se tagata e miti ma ese mai le laa ma le lalolagi moni atonu e tele. O tagata e tumu i mafaufauga e uiga ese, ae masani ona faʻafefe ma aulelei, pei o le uo a Harry Potter o Luna Lovegood.
O le ulavale fo'i ose tu'inanau - o se mea e te faia ona e te mana'o ai. Afai e te mauaina se kata meli o Alaska ma avea lena mea o se mafuaaga e te alu ai iina, e mafai ona agavaa e pei o se mea valea. O le fa'amago e le mafaufau, ae taalo.

  • o se manatu uigaese po o le faananau po o le fa'alavelave
  • o le uiga o le amio le mautonu ma sili atu mai le manaʻo poʻo le faʻalavelave nai lo le mafaufau poʻo le faʻamasinoga".

O le “lalolagi moni” o le ola e vaai i ai e ala i le malamalama o le afioga a le Atua.

fa'auigaga ole fanciful:
faʻaaliga
1 fe'au fa'afoliga po'o foliga fa'a'ese'ese; fa'aalia po'o le fa'aalia o le mana'o;
2 fa'atonuina e le mana'o; mafaufauga; le moni
3 ua taʻitaʻiina e le mafaufau nai lo o le mafaufau ma le poto masani; fa'anoanoa

O se tasi o faauigaga o le manatu mai le Urban dictionary e faauigaina o se “manatu valea” ma e iai se faaupuga e taʻua o le “notion sickness” = “O le lagona e te maua pe a leaga tele se manatu e te maʻi ai faaletino”. LOL

O le fa'atauva'a, fa'atauva'a ma le le mafaufau e lelei pe a e ta'alo i le paka, ae a o'o i le vaelua sa'o o le afioga a le Atua, e matua'i fa'afeagai.

II Timothy 2: 15
Suesue ina ia e faaalia oe lava ua faamaoniaina i le Atua, o se tagata faigaluega e le tatau ona maasiasi, sao le vaeluaina o le upu moni.

E le mafai ona vaevaeina sa'o le afioga a le Atua pe afai o loo e i ai i se tulaga le mautonu o le mafaufau.

Mai le faafuaiupu 1 & 2 i luga ma faʻavae i luga o faʻamatalaga o:

  • Le fenumiai [mai le lelei ma le leaga o pulekatolio]
  • Manatu [mafaufau & le moni!]
  • Mafaufau
  • Fa'amatalaga
  • Le mafaufau
  • Fa'amatalaga [ae le'o ta'ua le ma'i manatu LOL]
  • Fautuaga
  • Fautuaga [itiiti]
  • le manino [fa'alua!!]
  • fa'amata'u
  • Sese, o le avanoa o le i ai
  • tu'ufa'atasia ma le Encyclopedia Britannica lea e fa'amamafa faalua ai le tauvaga, ma o lo'o ia te oe ZERO ZERO ZERO fa'ale-Tusi Paia, fa'aleagaga po'o le pule fa'aleatua mo pulekatolio!!!

E leʻi faavaeina le aʻoaʻoga o pulekato i le 14 ½ senituri talu ona tusia le tusi mulimuli o le Tusi Paia [Faaaliga: 95-100A.D.], e aofia ai le 3 senituri o felafolafoaiga mataʻutia mai le taufaaiuiuga o le 1200 e oo i le ogatotonu o le 1500!

Na'o le mea lea e ta'u mai ai ia i tatou o se talitonuga e sili ona vaivai ma masalosalo na faia e tagata e aunoa ma se:

  • faavae faatuatuaina
  • su'esu'ega faale-Tusi Paia
  • tomai fa'apitoa mafaufau
Encyclopedia Britannica

Fa'ailoga Fa'alotu

Soo se taimi lava e i ai se talitonuga faʻaituau i se vaega patino o tagata e leai se isi e lagolagoina, e te iloa o loʻo i ai se mea e sese.

Fa'auigaga o le fa'aituau:
Noun
: o se uiga fa'apitoa, aga, tu'inanau, lagona, po'o se manatu, ae maise lava mua'i mafaufauina or lē mafaufau.

Vocabulary.com fa'auigaina o le manatu muamua:
o se manatu na faia muamua e aunoa ma se faamaoniga talafeagai

ituaiga o:
manatu, faatauanau, lagona, manatu, vaai:
se talitonuga patino po'o se fa'amasinoga e le fa'avae i luga o fa'amaoniga po'o le mautinoa

O lea la, ua faamaonia ai e lenei mea le mea ua uma ona tatou aʻoaʻoina i le vaega ua mavae: o le tele o faauigaga e uiga i pulekato e feteenaʻi ma le Galuega 1:3 [le tele o faamaoniga lē masesē] ma le Luka 1:4 [e matuā mautinoa lava le malamalama mai lugā].

Inductive vs deductive logic mai le lomifefiloi:

"O le a le ese'esega i le va o le fa'aoso fa'aoso ma le fa'afuafua?
O mafaufauga fa'aagafua e aofia ai le amata mai i nofoaga ma'oti ma fai ai se fa'ai'uga lautele, a'o fa'auiga toese e aofia ai le fa'aogaina o nofoaga lautele e fai ai se fa'ai'uga fa'apitoa.

O fa'ai'uga na maua e ala i fa'amatalaga toese e le mafai ona sese pe afai e moni le nofoaga. E mafua ona o le faaiuga e le o iai ni faʻamatalaga e le o iai i totonu o fale. E le pei o mafaufauga toso, peita'i, o se fa'ai'uga na maua e ala i fa'amatalaga fa'auiga e sili atu i tala atu o fa'amatalaga o lo'o iai i totonu o fale-o se fa'asalalauga lautele, ma o fa'amatalaga lautele e le sa'o i taimi uma".

I se isi faaupuga, afai e iai soʻu manatu e faapea o le pulekatoo o se aʻoaʻoga moni a le Tusi Paia, ona ou alu lea i le Tusi Paia ma pikiina ma faauiga sesē na o fuaiupu e foliga mai e lagolagoina ai loʻu talitonuga, ma lē amanaʻia isi mea uma ona o loʻu talitonuga o le nofoaga. E le o se tagata galue lelei o le upu ona o se faataitaiga o le faailoga tagata po o le faaituau, e feteenai ma le poto moni o le Atua.

O le auala saʻo e faʻafeiloaʻi ai lenei faʻafitauli o le alu i le afioga a le Atua ina ia iloa poʻo le a le nofoaga moni muamua, e tusa lava pe le lagolagoina e le Tusi Paia loʻu talitonuga.

I le afioga moni a le Atua, o fuaiupu uma i le mataupu lava e tasi o le a ogatasi.

Fa'aliliuga o le lomifefiloi o le le mafua'aga:
nauna
1. le mafaia po'o le le naunau e mafaufau po'o le amio tonu, talafeagai, po'o le mafaufau; le mafaufau.
2. leai se mafaufau po o se mafaufau lelei; vale; fenumiai; faaletonu; vevesi: o se lalolagi ua saeia i le le mafaufau.

Fa'amatalaga o le fa'aituau mai le vocabulary.com:
Noun
: fa'aituau e taofia ai le iloiloina sa'o o se mataupu po'o se tulaga.
Verb: fa'aa'afia i se auala le sa'o>>o se fa'apito po'o se fa'amata'u o se fa'ata'ita'iga lea.

O lea la, o le fa'aituau fa'alelotu o le taimi lea e fa'aoga ai nei fa'auigaga i se fa'apotopotoga atoa.

James 3
17 A o le poto mai lugā e muamua ona mamā, ona filemu ai lea, e agamalu, ma gofie, e tumu i le alofa mutimutivale ma fua lelei. e aunoa ma le faʻaituʻau, ma le lē pepelo.
18 Ma o le fua o le amiotonu e lūlūina i le filemu mai latou e faatupuina le filemu.

O lotu uma ma lotu ua tausalaina i aoaoga faavae, lea e feteenai ma le poto o le Atua ma, o le mea lea, o le poto o lenei lalolagi o le faalelalolagi, tuinanau ma le tiapolo.

Faataoto 11: 14
Afai e leai se fautuaga, e pauu tagata; a'o le tele o fesoasoani o lo'o i ai le saogalemu.

Faataoto 15: 22
A aunoa ma se taupulepule, e faaleaogaina ia;

Faataoto 24: 6
Aua o le poto fautuaga e te fai ai lau taua;

O le i ai o se anoanoai o fesoasoani e tutusa ma le tele o sini o pulega, o se mea ou te ta’ua i le tele o a’u tala ma vitio ma faaaoga e vaevae tonu ai le afioga a le Atua.

Ua faapea mai e 4 mea i le olaga:

  • lotu
  • O lotu pi’opi’o
  • Leai se lotu
  • Moni Moni

Ou te fai atu o le ekalesia RC e agavaa o se lotu piʻopiʻo. Ae a oe?

O le a le vaaiga a le manulele faaleagaga?

Faataoto 6 [Ua faaopoopo le Tusi Paia]
12 O le tagata leaga, o le tagata leaga, o lē e savali ma le gutu fa‘api‘opi‘o.
13 O lē e fa'amago ona mata [i le tauemuga], o lē na te fa'ateteina ona vae [e fa'ailo ai], o lē na te tusi i ona tamatama'ilima [e avatu ai le a'oa'iga faapi'opi'o];

14 O lē ‘ua fa‘api‘opi‘o i lona loto e fa‘atupu e lē aunoa le puapuagā ma le leaga; O ai na fa'asalalauina fe'ese'esea'iga ma misa.
15 O le mea lea e faafuaseʻi ai ona oo mai iā te ia lona malaia; O le taimi lava lena o le a momomo ai o ia, ma o le a leai se faamalologa po o se vaifofo [aua e leai sona loto mo le Atua].

16 O mea nei e ono e inosia e Ieova; E moni, e toafitu e inosia e Ia:
17 O le vaai faamaualuga [le uiga e faasilisili ai se tasi ma le manatu faatauvaa i isi], o le laulaufaiva pepelo, ma lima e faamasaaina le toto lē sala,

18 O le loto na te faia fuafuaga leaga, o vae e faataalise i le leaga,
19 O le molimau pepelo na te mānava pepelo [e oo lava i le ʻafa o le upu moni], ma lē na te faasalalau atu feeseeseaʻiga i uso.

I le fuaiupu e 12, o le upu “leai se aoga” o le upu Eperu belial [Strong's #1100 & lona faaaogaina 27 taimi i le OT] ma o lona uiga moni lava e leai se aoga [faamanuiaga]; le aoga; e ala i le faʻalauteleina, faʻaumatia & amioleaga.

O atalii faaleagaga ia o le tiapolo ma o nei sauʻai psychopathic o le aʻa moni lava le mafuaʻaga o loʻo i ai le tele o lotu ma lotu eseese i le lalolagi e faʻatupuina le tele o masalosaloga, fenumiai ma feteʻenaʻiga i le va oi latou.

I se vaega itiiti e masani ai, o le pogai lea o taua uma i le lalolagi ma o le a le mafai lava ona alu ese seia oo mai le lagi ma le lalolagi fou i le lumanai. O le mafuaaga lea o le filemu o le lalolagi e le mafai i le vaitau o le alofa tunoa ona o le mafuaaga autu o taua e le mafai ona aveesea i lenei taimi. O le mea lea ua matua tele ai le faatafunaga, taufaa'ole'ole, fememeai ma le pogisa i lo tatou lalolagi.

Ae e mafai ona tatou tetee atu i lenei leaga ma tineia nei ufanafana mu o le amioleaga ma faatoilaloina le lalolagi.

Le taua o le #13

Fai le numera!

  • le fono a Lyon, Farani [1274] = 1 tausaga
  • le fono a Ferrara-Florence [1445 toese 1438] = 7 tausaga atoa
  • le aufono a Trente [1563 toese 1545] = 18 tausaga atoa

E manaia le maitauina e 26 tausaga o felafolafoaiga mataʻutia ma le le mafai ona foʻia i le 3 seneturi o taimi ma o loʻo finau malosi pea e oʻo mai i lenei lava aso, 460 tausaga mulimuli ane i le 2023!!

26 = 13 x 2 ma vaai po o le a le mea o fai mai ai le numera o loo i le tusi o tusitusiga paia e uiga i le #13! "Lea foi mea tutupu uma o le numera sefulutolu, ma faʻapena foi o numera taʻatele o ia, faʻamaufaʻailogaina o loʻo tu ai e fesoʻotaʻi ma le fouvalega, liliuese, liliuʻese, amio piʻopiʻo, malepelepe, fouvalega, poʻo ni manatu aiga"

Vaega #3: Purgatory i lotu a le lalolagi

Encyclopedia Britannica
"
O le manatu o le purgatory o se nofoaga faʻafanua o le tele lava o le ausiaina o le amioatua Kerisiano ma mafaufauga.

Faalauaʻitele, e mafai ona saʻilia le amataga o pulekatolio i le faiga masani i le lalolagi aoao o le tatalo mo ē ua maliliu ma tausia o latou manaʻoga. O ia ituaiga o galuega e manatu ai o e ua maliliu o loo i ai i se tulaga faaletino i le va o le olaga faalelalolagi ma lo latou nofoaga mulimuli ma e mafai ona latou manuia mai le limafoai po o le siitiaina o le lelei o tagata ola”.

FAASOLOGA

O lea e 2 manatu autu o le a matou taulimaina:

  • Palakalafa 1: mafaufauga
    • poto o lenei lalolagi
    • 2 ituaiga o le talitonu vaivai
  • Palakalafa 2: tatalo mo e ua maliliu ma le manatu o loo i ai se tulaga le tumau i le va o le oti ma “lo latou nofoaga mulimuli”.

I John 3: 8
… Mo lenei mafuaʻaga na faʻaalia ai le Alo o le Atua, na te faʻaumatia galuega a le tiapolo.

O le upu faaumatia e sau mai le upu Eleni luo [Strong's #3089] ma o lona uiga o le talepe, talepe, tatalaina, talepe, solo, ma isi.

Mai le tasi itu, o galuega a le tiapolo e mafai ona oʻo mai i le 2 faʻavae: manino ma toetoe lava a le vaaia.

Kenese 6
13 Ona fetalai mai lea o le Atua ia Noa, Ua oo mai i oʼu luma le iuga o tagata uma; auā ua tumu le lalolagi i le sauā ona o i latou; fa‘auta fo‘i, ‘ou te fa‘aumatia i latou fa‘atasi ma le lalolagi.
17 Ma, faauta, o aʼu, o aʼu lava, ou te aumaia le lolo i luga o le lalolagi, e faaumatia ai tagata uma ua i ai le manava o le ola, mai lalo o le lagi; e oti fo‘i mea uma o i le lalolagi.

E i ai se tala faatusa e ta'ua o le faaupuga faaEperu o le faatagaga lea na FAATAGA ai e le Atua le lolo e tupu, ae e le o ia moni na mafua ai le lolo. Na fasiotia e le tiapolo tagata uma i le lalolagi [sei vagana ai Noa ma lona aiga] i se taumafaiga le manuia e taofia Iesu Keriso mai le fanau mai e ala i le lolovaia o le lalolagi mo le 40 ao ma po.

O le tele o galuega a le tiapolo e toetoe lava a le vaaia: o agaga taufaasesē ma aʻoaʻoga a temoni e pei o pulekatolio.

Idiom Eperu o le faatagaga | I Timoteo 4:1

Job 1
1 Sa i le nuu o Usa le tagata, o Iopu lona igoa; ma o lena tagata sa atoatoa ma amiotonu, ma o le tasi lena popole [faaaloalo] i le Atua, ma alo ese [aloese ma taumamao ma le loto i ai; ‘ia ‘alo ‘ese mai] le leaga>>o Iopu lenei o lo‘o faia le fa‘apa‘iaga, o le vavae‘eseina lea o ia mai le lalolagi leaga e fa‘asagatau i le Atua.
O ana mea foi e fitu o afe o mamoe, ma kamela e tolu o afe, ma povi e lima selau, ma asini fafine e lima selau, ma le aiga tele lava; o lea sa sili ai lenei tagata i tagata uma mai sasaʻe.
22 E le‘i agasala Iopu i nei mea uma, e le‘i ta‘uvalea fo‘i e ia le Atua.

Va'ai faalemafaufau i se 'olo tele pogisa ma leaga e faia i poloka lego ma o lo'o e fa'amavaeina, tasi poloka i le taimi po'o le 5 i le taimi. Afai e te tumau faamaoni, o le a matua talepeina i lalo le olo.

O Purgatory o le pogisa ma le malosi o Satani o le a tatou talepeina i lalo i le eleele i le malamalama pupula o le Atua.

I Ioane 3:8 & II Korinito 10:3-5

II Corinthians 10
3 Aua e ui lava tatou te savavali i la le tino, tatou te le tau i le tino:
4 (Aua o auupega o la tatou taua e le faaletino, ae malosi e ala i le Atua i le toso i lalo o mea malolosi;)
5 Le lafo i lalo mafaufauga, ma tagata uma maualuga o le mea [pepelo] o le faamaualuga ia te ia lava e tetee i le malamalama o le Atua, ma le faatoilaloina o mafaufauga uma i le usiusitai ia Keriso;

O le upu mafaufauga o le upu autu lava lea o mafaufauga i le Roma 1:21 [logizomai #3049]!

FAAMATALAGA

Vaai i le mea ua fetalai mai ai le Atua e uiga i mafaufauga!

Roma 1
21 Auā ‘ua latou iloa le Atua, ‘ua latou lē vivi‘i atu ‘iā te ia o le Atua, pe fa‘afetai; a ‘ua fa‘atauva‘a i latou mafaufauga, ma ua faapouliuligia o latou loto valea>>faafeagai ai ma le Efeso 1:18 O mata o lou mafaufau [loto>>mai le upu Eleni Kardia; Strong's #2588] ua faamalamalamaina...
22 I latou lava e popoto, latou te valea,

23 Ma suia [fesuiai >> mai le upu Eleni allasso Strong’s #236; faaaogaina fa 6 taimi i le Tusi Paia, o le numera o le tagata e pei ona aafia ai le lalolagi] le mamalu o le Atua e le pala, i le faatusa ua faia e pei o le tagata pala, ma manu felelei, ma manu vaefa, ma mea fetolofi.
24 O le mea lea na tu‘uina atu ai fo‘i i latou e le Atua i tu‘inanau o o latou lava loto i le amio leaga, ‘ina ‘ia fa‘alumaina o latou lava tino i lo latou va;

25 O ai suia [fesuiai >> mai le upu Eleni metallasso; Strong's #3337, fa'atasi ai ma le fa'amamafa i le iuga] le upu moni a le Atua i le pepelo, ma tapuai ma auauna atu i le meaola [foafoaga>> upu Eleni ktisis; Malosi #2937] e sili atu i le na faia, o le manuia e faavavau. Amene.

30 O ē tauemu, o ē ‘ino‘ino i le Atua, o ē e fa‘atauva‘a, o ē fa‘amaualuga, o ē fa‘amaualuga, o ē na faia mea leaga [e pei o pulekatolio!], le usiusitai i matua,

Faamalamalamaga faale-Tusi Paia o mafaufauga [fuaiupu 21]:
Malosiaga Faʻatasiga # 1261
dialogismos fa'auigaina: o se manatu
Vaega o le Tautalaga: Noun, Male
Sipelaina o upu: (dee-al-og-is-mos ')
Fa'aoga: fa'atatauga, fa'atatauga, manatu, fa'agaioiga o mafaufauga, fa'atalanoaga, taupulepulega.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
Feso'ota'i: 1261 dialogismós (mai le 1260 /dialogízomai, “fetuuna'iga i tua ma luma”) – manatu e fa'avae e le tagata lava ia ma fenumiai ai - ae maise e fesoasoani i le fa'amalosia o isi i talanoaga e tumau i lo latou fa'aituau muamua [se fa'aituau [fa'aituau] ] e taofia ai le iloiloina maoti o se mataupu po o se tulaga].

O le mea lea, i se faauigaga, e le o le poto lenei o le Atua ae o le poto o le lalolagi e faalelalolagi, tuinanau ma le tiapolo.

[EB]>>Purgatoryo o le taunuuga lea o mafaufauga >>fetuuna'i ma tua mai le Roma 1:21 & 30>>manatua le 26 tausaga o felafolafoaiga mata'utia ma le le'i foiaina i totonu.
o aufono eseese i Farani & Italia i vaitausaga ogatotonu? O le iloiloga faaleagaga lea ia i latou.

Fa'amatalaga i le natura o le poto faalelalolagi

James 3
14 A e afai tou te mata'utia ma finauvale i o 'outou loto,' aua tou te mitamita, 'aua tou te pepelo i le mea moni.
15 O lenei poto e le alu ifo mai lugā, ae o le lalolagi, lagona, ma le tiapolo.

16 Auā o fea oi ai le mataʻutia ma fefinauaiga, o loʻo i ai le fenumiai ma galuega leaga uma.
17 Ae o le poto mai luga e muamua mama, ona filemu, agamalu, ma faigofie ona tali atu, tumu i le alofa mutimutivale ma fua lelei, e aunoa ma se faailoga tagata, ma aunoa ma le pepelo.

18 Ma o le fua o le amiotonu e lūlūina i le filemu mai latou e faatupuina le filemu.

Mai le fuaiupu 15:

Fa'alelalolagi:

Isaia 29: 4
Ma o le a ave ifo oe i lalo, ma e tautala mai i le eleele, ma o le a maualalo lau tautala mai le efuefu, ma o lou leo ​​o le a pei o se aitu vavalo, mai le eleele, ma o lau tautala e pei o se aitu vavalo. musumusu mai le efuefu.

Tuinanau: o lo'o fa'apea mai tu'inanau aua e fa'avae i luga o le malo e 5 sane ma sane e 5 e lesitala ma fa'agasolo ai: [i le fa'asologa fa'aalafapeta; manatua le faatulagaga atoatoa o le upu mai le Luka 1?] faalogo, vaai, sogisogi, tofo ma pai atu.

I John 2
15 Aua tou te alolofa i le lalolagi, po o mea o i le lalolagi. Afai e alofa se tasi i le lalolagi, e le o ia te ia le alofa i le Tama.
16 Mo mea uma i le lalolagi, o le tuinanau o le tino, ma le tuinanau o mata, ma le faamaualuga o le olaga, e le mai le Tama, ae o le lalolagi.
Ma ua mavae atu le lalolagi, ma lona tuinanau; ao le na te faia le finagalo o le Atua e tumau e faavavau.

Tiapolo: o lona tiapolo aua e tupuga mai i le tiapolo, le atua o lenei lalolagi.

I Korinito 14: 33
Aua o le Atua e le o le pogai o le fenumiai, ae o le filemu, e pei ona i ai i ekalesia uma o le au paia.

O lea la o le a tatou toe faavasegaina mafaufauga na faia e tagata e faatatau i mataupu faaleagaga, ae mai se vaaiga e matuā ese lava, e aumaia ai le malamalama loloto ma le malamalama.

E 4 fuaiupu i le talalelei a Mataio o loo i ai le fasifuaitau, “O outou e faatauvaa faʻatuatua [talitonu]”.

Mataio 16: 8 [O loo talanoa Iesu i ona soo]
‘Ua silafia e Iesu, ‘ona fetalai atu lea o ia ‘iā te i latou, “O ‘outou e fa‘atauva‘a faʻatuatua [talitonu], aisea Mafuaaga Outou i totonu 'iā te' outou, auā tou te le'i 'aumai se areto?

Uiga faale-Tusi Paia o le “mafuaaga”:
FESOASOANI Upu-su'esu'e
[Malosi # 1260] Veape; dialogízomai (mai le 1223 /diá, “matuā uma,” lea e faʻateleina 3049 /logízomai, “tuu, faʻaopoopo”) – lelei, alu i tua ma luma pe a iloilo, i se auala e masani ona oʻo atu i se faʻaiʻuga fenumiai. O le faaupuga e faʻaalia ai le tasi le mafaufau fenumiai e fegalegaleai ma isi mafaufau le mautonu, e faʻamalosia atili ai le fenumiai muamua.

I le faauigaga, e mafai ona tatou iloa o le “mafuaaga” o loo i ai ia lava elemene faavae e tasi o le masalosalo [le mautonu; “alu i tua ma luma pe a faia le iloiloga”; (1 o ituaiga e 4 o le le talitonu)], + le fememeaʻi, o se mea e lē faaleatua.

O le ata o loʻo i lalo e matua maualuga ma lavelave, e manaʻomia ai se aʻoaʻoga naʻo ia! O lona uiga o se otootoga faʻakalafi ma faaleagaga o mataupu faavae o vitio muamua 2, o lea o le a ou alu i luga ole 3 D's:

  • mamanu
  • Mataupu Faavae
  • Dynamics

ina ia mafai ai ona tatou maua le loloto atoatoa o le malamalama ma le poto ma le malamalama ua saunia.

[EB] “e mafai ona saʻilia le amataga o pulekatolio i le faiga masani i le lalolagi aoao o le tatalo mo ē ua maliliu ma tausia o latou manaʻoga"

Failauga 9
5 Auā ua iloa e ē ua ola e oti i latou; auā ‘ua fa‘agaloina i latou.
6 O lo latou alofa fo‘i, ma lo latou ‘ino‘ino, ma lo latou matau‘a, ‘ua fano nei; e leai fo‘i so latou tofi e fa‘avavau i mea uma ‘ua faia i lalo o le la.
10 O mea uma e maua e ou lima e fai, ia e faia ma lou malosi; auā e leai se galuega, po o se togafiti, po o se poto, po o se poto, i le tu‘ugamau ‘e te alu i ai.

O lea la, o le tatalo mo e ua maliliu ua faavasegaina e faapea:

  • Fa'alavelave leaga: [o le mafaufau faaseseina o le mafaufau ua faatoilaloina; oe (ma le faitau miliona o isi tagata i le ekalesia RC), ua faʻalavelave ese mai le tuputupu ae i le malamalama ma le poto o le Alii]
  • leaga le fua: [e maumau lou taimi, taumafaiga ma punaoa (ma le faitau miliona o isi tagata i le ekalesia RC), ma le ZERO manuia mo oe ma e ua maliliu o loo e tatalo ai!!]; E faamanatu mai ai e lenei mea ia te au le faataoto i taleni i le talalelei ma le tagata na tuuina atu i ai le 1 taleni na tanumia i le eleele ma ina ua toe foi mai lona matai na ia taʻua o ia o se auauna leaga ma le paie aua na ia aumaia lona matai LEAI SE GAIN, ina ua mafai. ua uma ona teu le tupe i le faletupe ma totogi tului!! Roma 14: 12 O le mea lea o le a tatou taʻutaʻuina atu ai lava o ia lava i le Atua.
  • Le leaga fa'aleagaina: o le tatalo mo e ua oti e faavae i luga o le pepelo o le olaga pe a mavae le oti; James 3
  • 6 O le laulaufaiva o le afi lea, o le lalolagi o amioletonu; e faʻapea foʻi le laulaufaiva i totonu o tatou tagata, e leaga ai le tino uma, ma faʻaumatia i luga o le afi le ala o le natura; ma ua tuu i le afi o seoli.
  • 8 A o le laulaufaiva e le mafaia e se tagata ona faʻaeteete; o se leaga le pulea, ua tumu i mea oona.
  • O pepelo, [e pei o le tatalo mo e ua maliliu; o le manatu o e ua oti o loo i se tulaga i le va o le oti ma lo latou nofoaga mulimuli, ma isi] e matua faataumaoia lava aua e mafai ona musuia e agaga leaga e pei o se agaga pepelo.
  • Afai o loʻo e tatalo mo e ua maliliu, o loʻo e faia uma vaega e 3 o le leaga!! Po o le a lava le mea e te faia, aua e te taʻutaʻu atu lenei mea i lau patele aua e leai se faavae faale-Tusi Paia mo lea mea!! Alu sa'o i le Atua ma ia faamagaloina!
  • I John 1: 9 Afai tatou te tautau atu a tatou agasala, e faamaoni o ia ma amiotonu e faamagalo a tatou agasala, ma faamamaina i tatou mai amioletonu uma.

O Purgatory o le fua pala o le le talitonu o le tagata

Mataio 7:20 & 16:8

Mataio 7: 20
O lea latou te iloa ai i latou io latou fua.

[EB] “O ia faiva fa'apea e faapea o e ua oti o loo i ai i se tulaga faaletino i le va o le olaga faalelalolagi ma lo latou nofoaga mulimuli ma e mafai ona latou manuia mai le agalelei po o le faaliliuina atu o le manuia o e o ola”.

Fa'auigaina o le fa'aupuga:
ia manatu faatauvaa pe ua tuuina atu; manatu muamua

o se ituaiga o manatu:
ia avea ma tulaga pe moni; talia e aunoa ma se faamaoniga po o se faamaoniga [!!!]. O se feteenaʻiga manino lea ma le Galuega 1:3; Galuega 17:11; Luka 1:1-4 ma le tele o isi fuaiupu!

fa'auigaga ole matemate ile lomifefiloi:
1 se fa'atatau e fa'avae i luga ole fa'amatalaga itiiti pe leai
2 se fe'au e fa'aalia ai se manatu e fa'atatau i fa'amaoniga e le'i atoatoa

E 2 vaega lautele o matematega:

Cambridge University dictionary fa'auigaina ole mate a'oa'oina [mai le 1209 = 815 tausaga!]:
o se mate e faia e faʻaaoga ai le faʻamasinoga ma se tulaga faapitoa o le malamalama ma o lea e sili atu ona saʻo

Cambridge University dictionary fa'auigaga ole matematega:
o se mea e te fai mai e le faʻavae i mea moni ma atonu e sese [o le lona lua taimi ua tatou feagai ma le avanoa o le sese i le sootaga ma pulekatolio!!].

O le fea ituaiga o manatu poʻo le vaʻaiga:
o se savali e faailoa atu ai se talitonuga e uiga i se mea; o le faailoaga o se talitonuga e taofimau ma le mautinoa ae e le fa'amaonia e le malamalama lelei po'o se fa'amaoniga

O le mea lea, e naʻo le 2 avanoa e uiga i purgatory: a le o le talitonuga mautinoa i ai e faʻavae i luga o le taufaasese pe o loʻo i ai le malamalama atoatoa o le sese ma le faʻamoemoe e faʻasese = taufaasese.

O Purgatory a lē o se matematega a lotu po o se taufaavalea faaleagaga i le lalolagi atoa.

Vaega #4: Amataga o le aoaoga faavae

Encyclopedia Britannica
“E maua e le au lagolago o pulekatolio le lagolago i le tele o tusitusiga paia ma tu masani e le faatusipaia. O se faaaʻoaʻoga, na faalaeiauina le uluaʻi faiga faa-Kerisiano o le tatalo mo ē ua maliliu, ona o le mea na tupu (teena e le ʻau Porotesano o ni apokalifa) lea na taʻua ai e Iuta Makapaio (Taʻitaʻi Iutaia o le fouvalega faasaga i le pule sauā o Antiochus IV Epiphanes):

  • faia le togiola mo le ifo i tupua a ana fitafita pa'u'ū e ala i le faia o tatalo ma se taulaga mo agasala mo i latou (2 Makapaio 12:41–46)
  • e ala i le tatalo a le Aposetolo o Paulo mo Oneseforo (2 Timoteo 1:18)
  • e ala i le faauigaga i le Mataio 12:32 ina ia i ai le faamagaloina o agasala i le lalolagi a sau.
  • O le faataoto ia Dives ma Lasalo i le Luka 16:19–26 ma fetalaiga a Iesu mai le satauro i le gaoi ua salamo i le Luka 23:43 o loo sii mai foi e lagolago ai se vaitaimi le tumau a o lei oo i le Aso Faamasino lea e faamoemoe ai le malaia. mo se malologa, o e faamanuiaina e vaai muamua i lo latou taui, ma o le "fefiloi" e feagai ma faasaʻoga.
  • O le talatuu e le o le Tusi Paia e faapea, i le Aso Toonaʻi Paia na osofaʻia ai e Keriso le malo o ē ua maliliu ma faasaʻoloto Atamu ma Eva ma peteriaka o le Tusi Paia, ua lagolagoina ai le manatu e iai se malo lē tumau o le falepuipui pe a mavae le oti”.

O le ā ua fai mai ai le Tusi Paia e uiga i “tu ma aga e lē faale-Tusi Paia”?

Mataio 15
1 'Ona ō ane ai lea o tusi ma faresaio' iā Iesu, o ē na i Ierusalema,
2 Aisea e solia ai e ou so'o le aga masani a toeaina? Aua latou te le mulumuluina o latou lima pe a latou aai.

3 A 'ua tali atu o ia,' ua faʻapea atu 'iā te i latou, Se a le mea 'ua e solia ai le poloa'iga a le Atua i lau tu masani?
4 Auā na poloa‘i mai le Atua, ‘ua fa‘apea mai, ‘Ia e āva i lou tamā ma lou tinā; fetuu tamā po o se tinā, ia oti o ia.

5 A e fai ane 'outou,' Ai se tasi na te fai atu i lona tamā po o lona tinā, o le mea alofa, e tusa ma mea e te fa'amanuiaina ai a'u.
6 Ma e le ava i lona tama poo lona tina, o le a saoloto o ia. Na faʻapea 'ona' outou faia le tulafono a le Atua e leai se aoga i la 'outou tu masani.

7 Tagata pepelo e, 'ua vavalo Isaia e uiga' iā te 'outou, e fa'apea,
8 Ua faalatalata mai lenei nuu ia te a'u ma o latou gutu, ma ua latou ava mai ia te a'u io latou laugutu; Ao latou loto e mamao mai ia te a'u.
9 Ae leai se aoga, latou te tapuai mai ia te au, a'oa'o atu e fai ma a'oa'oga poloaiga a tagata.

Faamalamalamaga faale-Tusi Paia o le fetuu [fuaiupu 4]:
Malosiaga Faʻatasiga # 2551
Uiga o le kakologeó: tautala leaga
Vaega o le Tautalaga: Verb
Sipelaga Fa'aleo: (kak-ol-og-eh'-o)
Fa'aoga: Ou te tautala leaga, fetuu, upu leaga, faileagaina.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
2551 kakologéō (mai le 2556 /kakós, "se uiga leaga" ma le 3004 /légō, "tautala i se faaiuga") - saʻo, tautala leaga, faʻaaoga upu leaga, faʻaleagaina e fuafua e faʻaumatia (faʻaseseina).

2551 /kakologéō (“faatatau i le tautala leaga”) e taumafai e fai le leaga e foliga lelei (“lelei”), o lona uiga o le faailoaina o le mea sese o le “sa’o” (po o le faafeagai). 2551 (kakologéō) o lo'o fa'aalia mai i se uiga mimilo (fa'alelei, va'aiga). [Manatua le uiga faavae o le aʻa (2556 /kakós).]

Mataio 15 [Ua faaopoopo le Tusi Paia]
5 A ua outou faapea mai, ‘Afai e fai atu se tasi i lona tamā po o lona tinā, “O so o se [tupe po o aʻoaʻoga] o iā te aʻu e fesoasoani iā ​​te oe, ua [ua tuuina atu ma] tuuina atu i le Atua,”
6 e lē tatau ona āva o ia i lona tamā po o lona tinā [e ala i le fesoasoani iā ​​i latou i o latou manaʻoga].’ O le mea lea ua outou faaleaogaina ai le afioga a le Atua [le aveesea o le malosi ma le pule ma faaleaogaina] ona o a outou uputuu [na tuufaasolo mai e toeaina].

Ua poloaʻi mai ma le maumauaʻi i tatou e le Tusi Paia ina ia ʻalofia aʻoaʻoga matagā [“tuu ma aga e lē faale-Tusi Paia”], lea e aofia ai pulekatolio!

I Timoteo 6:20 & II Timoteo 2:16

I Timothy 6
20 Timoteo e, ia e tausia le mea ua tuuina atu iā te oe; ‘alo ‘ese i le tautala vale ma le lē aogā, ma teteega o le faasaienisi ua ta'ua sese:
21 lea ua fai mai ai isi, ua sese i le faatuatua. ‘Ia ‘iā te oe le alofa tunoa. Amene. [o le fuaiupu mulimuli lenei i le I Timoteo!]

II Timoteo 2
15 Suesue e faʻaalia oe lava ua faamaoniaina i le Atua, o se tagata faigaluega e le tatau ona maasiasi, saʻo le vaevaeina o le upu moni.
16 Ae ‘alo ‘ese i le tautala lē mamā ma le lē aogā: aua o le a faateleina i latou i le amio leaga.

17 Ma o le a aai a latou upu e pei ona a kanesa [garene]: o i latou ia o Umenaio ma Fileto;
18 O ē ‘ua sesē i le ‘upu moni, ma fai mai ‘ua mavae atu le toetū; ma faatoilaloina le faʻatuatua [talitonu] o nisi.
19 E ui i lea, e tumau le faavae o le Atua, o loo i ai lenei faamaufaailoga, Ua silafia e le Alii ona lava. Ma, ia tuu atu ia i latou uma o e taʼua le suafa o Keriso ia o ese mai le amioletonu.

Aisea e toe fai faalua ai lea lava poloaiga? Aua o le numera 2 o le numera o le vaeluaga poʻo le eseesega. O i latou e le 'alo ese mai upu leaga ma le le aoga ua avea ma vaega o le fevaevaeaiga. Manatua i le vitio muamua o le 26 tausaga o felafolafoaiga mataʻutia ma le leʻi foiaina na salalau i luga o le 3 seneturi? O le iʻuga lenā o le pulekatolio.

Mataio 7: 20
O lea latou te iloa ai i latou io latou fua.

O se faamaoniga lenei o le pulekatolio o se tasi lea o “talatala leaga ma le lē aogā” lea o le a ʻaina faaleagaga ai oe e pei o le paʻu seʻi vaganā ua e iloa le mea moni ma lē talitonu i pepelo a Satani e mafai ona faaleagaina ai lou talitonu i le Alii.

I le fuaiupu 16, ua ia i tatou le mataupu faavae aoao o le faailoga ma aloese mai le [aloese]:

Roma 16: 17
O lenei, le au uso e, ou te aioi atu ia te outou, ia outou iloa [faailoga; faailoa manino] i latou o loo faatupuina fevaevaeaiga ma mea tausuai e le tusa ai ma le aoaoga faavae ua outou aoaoina; ma aloese mai ai.

I le 2 Timoteo 16:16 , [le upu “alo”] ma i le Roma 17:XNUMX [le upu “aloese”] o loo i ai uma i le uiga taua, o lona uiga o poloaiga ia a le Alii ua tusia tuusao mai ia i tatou [le tino. o Keriso ma lana taitaiga]!

fa'auigaga ole lomifefiloi:
1 le matua le migao i mea ua ta'ua e paia
2 e lē pa‘ia fo‘i ‘ona ‘ua lē fa‘apa‘iaina pe lē mamā pe fa‘aleagaina
3 faalelalolagi

Faamalamalamaga faale-Tusi Paia o le upu leaga [fuaiupu 16]:
Malosiaga Faʻatasiga # 952
bebélos fa'auigaina: fa'atagaina e soli, e fa'atatau - le pa'ia
Vaega o le Tautalaga: Fa'amatalaga
Sipelaina Fa'aleo: (beb'-ay-los)
Fa'aoga: fa'ataga e soli, mafai ona maua.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
952 bébēlos (o se fa'aunauna, e maua mai i le bainō, “alu” ma le bēlos, “se faitoto'a e ulu atu ai i se fale”) – sa'o, le talafeagai, ulufale lē fa'atagaina – o lona uiga moni lava, “lalosia se faitoto'a” lea e leaga ona o le le sa'o o le ulufale.

952 /bébēlos (“leaga ona o le le sao o le ulufale atu”) e faasino i tagata e lē agavaa e oo atu (iloa) le Atua, auā latou te faalatalata atu iā te Ia e aunoa ma le faʻatuatua [talitonu]. Vaai foi i le 949 (bébaios).

John 10
1 E moni, e moni, ou te fai atu ia te outou, o le le ui atu i le faitotoa i le lotoā mamoe, a e alu ae i se tasi ala, o le gaoi lea ma le faomea.
2 A o lē ulu atu i le faitoto‘a, o le leoleo mamoe lea o mamoe.

8 O i latou uma na muamua mai ‘iā te a‘u, o tagata gaoi ma faomea;
9 O aʻu nei o le faitotoʻa. O aʻu, pe a ulu atu se tasi, e faʻaolaina o ia, ma alu i totonu ma fafo, ma maua ai le meaʻai.

10 E le sau le gaoi, a 'ia gaoi, ma fasi, ma faʻaumatia; na ou sau' ina 'ia maua ei latou le ola, ma latou maua atili ai.
11 O a‘u nei o le leoleo mamoe lelei;

Faauigaga faale-Tusi Paia o tala lē aoga:
Malosiaga Faʻatasiga # 2757
kenophónia fa'auigaina: tautala gaogao
Vaega o le Tautalaga: Noun, Fafine
Sipelaga Fa'aleo: (ken-of-o-nee'-ah)
Fa'aoga: fefinaua'iga gaogao, fa'aupuga le aoga.

Encyclopedia Britannica
"O uiga e le Katoliko ma ona po nei
O le manatu o le pulekatolio e tumau pea ona finau, peitaʻi”.

O lea lava o le taimi lona lua Ua faapea mai le Encyclopedia Britannica e faapea o le pulekatoo e “fefinauai” po o le “tauvā”.

AOTELEGA O LE AMATAGA MA LE TALAFAASOLOPITO O PUGATORI:

  • E faavae i luga o uputuu faalelalolagi a tagata e feteenai ma faaleaogaina le afioga a le Atua
  • E faavae i luga o le oti
  • E faavae i luga o galuega a agaga leaga masani
  • e faavae i luga o le le mautonu, o se auupega mafaufau & faaleagaga a Satani
  • e faavae i luga o mafaufauga 5-senes a le tagata, o le tasi lea o ituaiga e 1 o le talitonu vaivai
  • e faavae i luga o manatu fefinauai ma le le faamaonia ma manatu e le o mautu le maufaatuatuaina o tusitusiga paia, e faaosofia ai fevaevaeaiga ma misa i le tino o Keriso.
  • e faavae i luga o faauigaga sese ma le faamaualuga o tusitusiga paia

#2 AGASALA MATE MA LE VENIAL UA FAI LE PURGATORY E LE TALAUA, LEAI SE UIGA MA LE LEA!

Vaaiga lautele o le olaga: tagata uma, i le taimi o lo latou oti, o le a iu lava i le 1 o le 3 vaega:

  1. O le a avea i latou ma tagata masani masani, o se tagata o le tino ma le agaga NAʻO [leai se fatu faaleagaga o soo se ituaiga o i ai i totonu o lena tagata]
  2. O le a fanauina i latou i le fanau a le gata, [lea o le a avea ma fanau faaleagaga a le tiapolo] ma o le a latou falai i le lepa afi i le faamasinoga o tagata amioletonu i le lumanai.
  3. O le a latou filifili e toe fanauina i le agaga o le Atua ma ō i le lagi pe a toe afio mai Iesu Keriso [ae lē o le oti]

O se eseesega taua lenei: i le faauigaga, o sos uma [fanau a tagata gata] e le talitonu, ae le o tagata le talitonu uma e fananau mai i le fanau a le gata [faafetai i le Atua mo lena mea!!].

O ituaiga uma o fatu e lua, pe o le fatu e lē pala a le Atua po o le fatu o le pogisa a le tiapolo, e matuā tumau ma e lē mafai ona toe suia ma o le mea mulimuli e iloa ai le natura moni o le tagata ma le lumanaʻi, e pei lava o se fatu laau po o fatu o manu [sua mai tane] e iloa ai le faasinomaga o se mea ola.

Fa'amatalaga taua e iloa [mai dictionary.com & vocabulary.com]:

Faauigaga o agasala faaletino #9 o le 12
[dictionary.com]: aofia ai le oti faaleagaga (faafeagai ma le venial): agasala faaletino; [vocabulary.com e i ai se faauigaga laititi]: o se agasala e le mafaamagaloina e aofia ai le leiloa atoa o le alofa tunoa [o la'u faamatalaga iinei: o le agasala e le mafaamagaloina i le Tusi Paia o le faatauina atu lea o lou agaga i le tiapolo, ina ia avea ma se tasi o ona atalii e ala i le fatu ma e aofia ai le leiloa atoa o le ALOFA, ae le o le alofa tunoa].

Fa'amatalaga salamo
lagona po o le faaalia o le faanoanoa mo agasala po o le faia o se mea sese ma naunau i le togiola ma le teuteuga; [O laʻu faamatalaga iinei afai e salamo se tagata, o se mea lelei lena aua e faʻaalia ai o loʻo i ai pea se lotofuatiaifo o lena tagata].

Faauigaina o agasala Venial:
faʻaaliga
mafai ona faamagaloina pe faamagaloina; e le matua sese lava, o se agasala (faafeagai ma le tino).
alofaga; fa'atauva'a; la'ititi: se mea sese; o se solitulafono mama; [vocabulary.com]: o se agasala faamagalo e manatu e aofia ai na o se vaega o le leiloa o le alofa tunoa.

Afai e te mafaufau lelei i ai, o lenei manatu o le agasala faaletino ma le agasala venial e matua leai lava se uiga!

I le fa'atauva'a fa'atauva'a, e na'o le 2 vaega o tagata: talitonu ma le le talitonu.

I le taimi o lo latou oti, o tagata le talitonu uma [lea, i lona faauigaga, e otometi lava ona aofia ai tagata uma e fananau mai i le fanau a le gata], o agasala laiti uma ma agasala uma faaletino e matua leai lava se aoga ma e le mafai ona faatatau ia i latou aua o nei tagata, e ala i le faauigaga, ua oti faaleagaga ma o le mea lea, latou te le oo lava i le lagi.

O le mea lea, na o Kerisiano [tagata talitonu] o loo totoe. Peitaʻi, talu ai o agasala uma lava, i lona faauigaga, “e mafai ona faamagaloina pe faamagaloina”, ua avea le pulekatolio e lē talafeagai ma lē aogā.

E lē gata i lea, e tusa lava pe faamagaloina i tatou pe leai, ae e aafia ai na o la tatou mafutaga ma le Atua ma e lē mafai ona aafia ai lo tatou tulaga atalii ona o le fatu e lē pala. Manatua, o fatu uma e tumau.

Ona o le natura o le fatu faaleagaga e le pala a Keriso i totonu, e le mafai e se Kerisiano ona faia se agasala faaletino ma oti faaleagaga. O lea la, o le pulekatolio ua matuā lē toe aogā ma toe lē aogā.

E matua 1 piliona% e le mafai ona fanauina i le fanau a le Atua ma le fanau a le tiapolo i le taimi e tasi.

Po o fea lava fatu e te filifilia, o lona 1 piliona% tumau, [ina ia e le mafai lava ona sui, tusa lava pe e te manaʻo ai].

Afai e te fefe pea ua e faia le agasala e le mafaamagaloina, o se agasala faaletino, [o le upuvale i le Agaga Paia], e te lei faia.

Ina ia faʻamaonia, faitau lenei tusiga!

Ou te fautuaina malosi foi e te matamata i le vitio e le mafaatusalia a Rev. Martindale, Tagata Ta'alo a le Agaga!

O loʻo i ai pea le malamalama-tausaga i luma atu o lona taimi, e ui lava na gaosia i tua i le 1986!

O lea la, e tusa lava po o se tagata e lē talitonu po o se Kerisiano, e lē o faatatau atu iā i latou le Purgatory.

Lenei mo sina faʻamalamalamaga taua i le tagata natura:

I Korinito 2
12 O lenei, ua tatou maua, e lē o le agaga o le lalolagi, a o le agaga mai le Atua; ina ia tatou iloa mea ua foaifuaina mai e le Atua ia te i tatou.

13 O mea ia matou te tautala atu ai, e lē o upu e aʻoaʻo mai ai le poto o tagata, a o upu ia le Paia Agaga [agaga = le meaalofa o le agaga paia i totonu o se tagata talitonu] e aoao mai; faatusatusa mea faaleagaga ma mea faaleagaga. [o upu ua laina laina e lē o iai i le tele o tusitusiga Eleni ma o loo misi foʻi mai tusitusiga faa-Arama.]

14 Ae e lē talia e le tagata faaletino o mea a le Agaga o le Atua, auā o mea valea ia iā te ia, e lē mafai foʻi ona ia iloa, auā e faamasinoina faaleagaga.

E le mafai e se tagata natura [alii po o se tamaitai] ona malamalama i mea faaleagaga e aunoa ma le meaalofa o le agaga paia e faamalamalamaina ai i latou ma mafai ai ona latou malamalama i le loloto o mea faaleagaga o le afioga a le Atua.

Ona o le meaalofa o le agaga paia e lē pala, e lē mafai la ona faaleagaina, aveesea, gaoia, maʻi, oti pe osofaʻia e Satani!

O le ā le uiga moni o le meaalofa o le agaga paia, le fatu faaleagaga a Keriso i totonu?

Ou Peter 1
22 Auā ‘ua ‘outou maua faamamaina o ‘outou agaga i le usiusita‘i i le ‘upu moni e ala i le Agaga i le alofa fa‘amaoni i le ‘au uso, ‘ia ‘outou va‘ava‘ai ia ‘outou fealofani ma le loto mamā ma le fa‘amaoni.
23 Ua toe fanauina, e le o le fatu pala, a o le fatu lē pala, e ala i le afioga a le Atua, o loo soifua ma e tumau e faavavau.

Uiga o le “faamamaina”:
Hagnizo [veape] Strong's Concordance #48 [fa'aaoga fa'a 7 i le NT, le numera o le atoatoa faaleagaga]:

Upu a'a hagnos Strong's Concordance #53
Vaega o le Tautalaga: Fa'amatalaga
Sipelaga Fa'aleo: (hag-nos')
Uiga: sa'oloto mai le fa'aleagaina o sauniga, pa'ia, pa'ia
Fa'aaogāina: (muamua, i se tulaga ua saunia mo le tapua'iga), mama (pe tusa ma le amio, po o le masani, i sauniga), mama.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
53 hagnós (o se faʻailoga, e mafai ona faʻatasi ma le 40 /hágios, "paia," o lea TDNT [Theological Dictionary of the New Testament], 1, 122) - saʻo, mama (i le totonugalemu); taupou (mama, e le mulilua); mama totonu ma fafo; e pa'ia ona e le'i fa'aleagaina (e le ponā mai le agasala), o lona uiga e leai se leaga e o'o lava i totonu (e o'o lava i le totonugalemu o le tagata); e le fefiloi ma le tausalaina po o se mea e tausalaina.

Roma 1: 23
Ma suia le mamalu o le lē pala Le Atua i le faatusa ua faia e pei o le tagata pala, ma manu felelei, ma manu vaefa, ma mea fetolofi.

O le upu "le mafai ona pala" i le I Peter 1:23 o le upu Eleni tutusa lava ma le upu "le pala" i le Roma 1:23 - pei o le tama, pei o le atalii.

Uiga o le lē pala:
Strong's Concordance #862 [fa'aaoga fa'a 8 i le Tusi Paia: le numera o le toetū ma le amataga fou].
aphthartos: e le pala, e le pala
Vaega o le Tautalaga: Fa'amatalaga
Sipelaga Fa'aleo: (af'-thar-tos)
Uiga: e le pala, e le pala
Fa'aoga: e le fa'aleagaina, e le pala, e le pala; o lea: ola pea.

O Thayer's Greek Lexicon
MALOSI NT 862: ἄφθαρτος

ἄφθαρτος, ἄφθαρτον (φθείρω), e leʻi pala, e lē mafai ona pala, e lē pala, e lē pala.

E leai se tagata ua toe fanauina moni i le agaga o le Atua e mafai ona faia se agasala faaletino = oti faaleagaga.

Roma 1:23 & 1 Peteru 23:XNUMX

O le vaega o loʻo i lalo e uiga i le tino, agaga ma le agaga o le a faʻamaonia atili ma faʻamalamalamaina lena mea moni.

E na o le pau lava le auala e mafai ai ona faasaoina se tagata mai le toasa o le a oo mai o le toe fanauina lea i le agaga o le Atua.

FAAFETAI !!

AUA LE FA'ATUATUA i se tatalo na faia e le tagata, fa'alavelave ma fa'aseseina na faia e se failauga na te fai mai na'o mea uma e tatau ona e faia e fa'aolaina ai oe!!!

O nisi o i latou e matuā taufaaʻoleʻole ma ou te masalosalo pe mafai moni ona toe fanauina oe i le Atua moni e toʻatasi e i latou.

Afai e te mulimuli tonu i faatonuga saʻo mai le Alii le Atua lava ia, e te le sese lava.

Roma 10
9 Afai e te faia taʻutaʻu [taʻu atu] i lou gutu le Alii o Iesu, ma e te talitonu i lou loto ua toe faatuina mai o ia e le Atua nai e ua oti, e faaolaina ai oe.
10 Aua o le loto e talitonu ai le tagata e oo mai ai le amiotonu; ma le gutu taʻutaʻu atu [tautinoga: o le upu Eleni tutusa e pei o le fuaiupu e 9] ua faia mo le faaolataga.
11 Auā o lo'o fa'apea mai le Tusi, "O sē fa'atuatua 'iā te ia, e lē māsiasi o ia.

Galuega 4
10 Ia iloa e outou uma, ma le nuu uma o Isaraelu, i le suafa o Iesu Keriso le Nasareta, o le na faasatauroina e outou, o le na toe faatuina mai e le Atua nai e ua oti, o ia foi ua tu mai ai lenei tagata io outou luma.
11 O le maʻa lenei na tuʻuina e 'outou o tufuga,' ua fai ma maʻa tulimanu.
12 E leai foʻi se olataga i se tasi; auā e leai se isi igoa i lalo o le lagi na foaiina mai i tagata, e mafai ai ona faʻaolaina i tatou.

#3 O LE A LE NATURA O LE OTI?

O Purgatory e feteenai ia le itiiti ifo ma le 10 fuaiupu o tusitusiga paia i le natura moni o le oti!

Iopu 21: 13
Latou te faaaluina o latou aso i le tamaoaiga, ma i se taimi alu ifo i le tuugamau.

Salamo 6: 5
Auā e leai se mea e manatua ai oe i le oti; o le tuugamau e faʻafetai 'iā te oe?

Salamo 49
12 E ui i lea, e lē tumau le mamalu o le tagata;
14 E pei o mamoe ua tuu i latou i le tuugamau; o le a fafagaina i latou e le oti…

Salamo 89: 48
O le a le tagata o loʻo soifua, e le iloa e ia le oti? E laveaʻiina ea e ia lona agaga ai le lima o le tuugamau? Sela [taofi ma mafaufau i lenei mea].

Salamo 146: 4
E alu atu lana mānava, e toe foʻi atu o ia i lona eleele; i lena lava aso e fano ai ona manatu [o loo i ai se upu faatusa iinei e taʻua o le Synecdoche [o le vaega] ma o le fuaitau i lena lava aso = pe a mavae lena po o le taimi, o lona uiga o le faaliliuga saʻo: Ua alu lona mānava, ua toe foʻi atu i lona lalolagi; a mavae lea, ona fano ai lea o ona manatu.

Failauga 9
5 Auā ua iloa e ē ua ola e oti i latou; auā ‘ua fa‘agaloina i latou.
6 O lo latou alofa fo‘i, ma lo latou ‘ino‘ino, ma lo latou matau‘a, ‘ua fano nei; e leai fo‘i so latou tofi e fa‘avavau i mea uma ‘ua faia i lalo o le la.
10 O mea uma e maua e ou lima e fai, ia e faia ma lou malosi; auā e leai se galuega, po o se togafiti, po o se poto, po o se poto, i le tu‘ugamau ‘e te alu i ai.

I Thessalonians 4
13 Le au uso e, 'ou te lē mananaʻo' ia 'outou faʻalētonu, uso e, e uiga i ē o momoe,' ina neʻi faʻanoanoa 'outou pei o isi e leai so latou faʻamoemoe.
14 Afai tatou te talitonu na maliu Iesu ma toetu mai, e faapea foi i latou o momoe ia Iesu, e aumai faatasi ma ia e le Atua.

15 Aua o le mea lenei matou te fai atu ai ia te outou i le afioga a le Alii, o i tatou o e o loo ola ma totoe seia oo i le afio mai o le Alii o le a le Puipui [King James old english mo muamua] i latou o loo momoe.
16 Ona o le a afio ifo le Alii lava ia mai le lagi ma le alaga, i le leo o le agelu sili sili ma le pu a le Atua: ma e ua oti ia Keriso o le a toetutu muamua.

Uiga faale-Tusi Paia o le pu:
Malosiaga Faʻatasiga # 4536
Vaega o Lauga: Nauna, Fafine
Sipelaga Fa'aleo: (sal'-pinx)
Uiga: o se pu
Fa'aoga: o le pu, o le leo o le pu.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
4536 sálpigks – “e tatau, o se pu taua” (WS, 797) e folafola atu ma le lototele le manumalo o le Atua (le faatoilaloina o Ona fili).

I le OT, sa faaaoga ai pu e valaau ai le nuu o le Atua i taua, ma faailoa atu ai le manumalo na Ia faia. O lona uiga, o se leo faafitafita na folafola atu le Alii na musuia ma faamalosia le manumalo e fai ma sui o Ona tagata.

[“O le pu o le faailoga lea e valaau ai autau a Isaraelu e savavali e pei o le tau, ma e taatele i faatusa faavaloaga (Isa 27:13). Cf. O le agelu lona fitu (Faaaliga 11:15)” (WP, 1, 193).

O pu i le OT na valaauina ai le au paia a le Atua mo Ana taua amiotonu (Nu 10:9; Iere 4:19; Ioelu 2:1). Tagai foi Lev 23:24,25; Nu 10:2-10; Sl 81:3.]

17 A o tatou o loʻo ola ma totoe, e 'aveina aʻe faʻatasi ma i latou i ao, e feiloaʻi ma le Aliʻi i le ea; e faʻapea foʻi ona tatou faʻatasi ma le Aliʻi.
18 Lenei la, ia fefaamafanafanai le tasi i le tasi i nei upu.

Failauga 12: 7
‘Ona toe fo‘i atu ai lea o le efuefu i le ‘ele‘ele e pei ‘ona i ai, e toe fo‘i atu fo‘i le agaga i le Atua na foa‘iina mai ai.

I Korinito 15: 26
O le fili mulimuli o le a faʻaumatia o le oti.

Uiga o le fili:
nauna
o se tagata e lagona le ita i ai, fa'atupu ni faufauga leaga e fa'asaga i ai, po'o le faia o ni faiga fa'afeagai i le isi; o se fili po o se fili.

Antonyms
uo. so'o.

O le mea lea, i le faauigaga, e le mafai e le oti ona fesoasoani i se tasi pe faia se mea lelei mo soo se tasi, e pei o le aveina o se tagata i le lagi. O lea la, e lē ō atu Kerisiano i le lagi pe a feoti. Latou te o atu i le tuugamau.

O le oti o se fili ae le o se uo. E ave oe e se uo i le lagi, ae le o se fili. E ave oe e se fili i le tuugamau, ae le o se uo.

Eperu 9: 27
Ma e pei ona tofia mo tagata e tasi le taimi e oti ai, ae mulimuli ane i le faamasinoga:

[mo se aoaoga atoatoa i le oti ma mea e faatatau i ai, vaai E te le alu i le lagi pe ae oti!].

O Purgatory e na o le 1 o le tele o pepelo a le lotu Katoliko Roma.

#4 TINO, AGA & AGAGA MA LE PA'U O LE TAGATA

Kenese 3: 4
Ma sa fai atu le gata i le fafine, O le a outou lē oti lava:

Kenese 2: 17
Ae mai le laau e iloa ai le lelei ma le leaga, aua e te'ai ai; aua o le aso e te ai ai, e te oti lava.

  • Kenese 2:17 | Atua | Upu Moni: e te oti lava.
  • Kenese 3: 4 | Serpent | Lese: O le a le oti lava oe.

O Purgatorio o le fefe faanoanoa lea a le Gata, o le faafememeaiina o le olaga pe a mavae le oti, o le pepelo ma le pepelo o le “e te le oti lava” [Kenese 3:4]

Afai na oti Atamu, e pei ona fetalai mai ai le Atua, e faapefea la ona ola umi mulimuli ane?

Kenese 5: 5
Ma o aso uma na ola ai Atamu e iva selau ma le tolugafulu tausaga; ona oti ai lea o ia.

Talu ai na ola faaletino Atamu i le 930 tausaga, ma talu ai sa atoatoa le afioga a le Atua i le taimi na muai tusia ai ma e moni lava, o lona uiga o le manatu tonu lava e faapea na tatau ona oti Atamu i se auala e le faaletino i le Kenese 2:17 & 3:6.

O Atamu ma Eva o ni tagata o le tino, agaga ma le agaga. E le mafai ona ola se tino faaletino e aunoa ma le agaga, ae o le tino ma le agaga o le numera aupito maualalo lea o vaega o le tagata ola.

O le le malamalama i le eseesega taua i le va o le tino, agaga ma le agaga ua faanenefu ma fenumiai ai mafaufau o le faitau miliona.

O le iloaina ma le malamalama i le eseesega manino i le va o le tino, agaga ma le agaga o le a faamatalaina ai le tele o mea i le olaga ma o le a sili ona taua e uiga i pulekatolio.

  1. O tatou tino na faia mai le efuefu o le eleele, ma a tatou oti, o le a toe toe foi i le efuefu. [Kenese 3: 19
    Ma o le afu o ou mata e te ai ai i mea e ai, seia e toe foi mai i le eleele; auā na aumai oe mai ai; auā o le efuefu oe, e te toe foi atu i le efuefu.
  2. O o tatou agaga o le mea lea tatou te maua ai le manava ola, o tatou uiga, ma le tomai e faʻatautaia ai faʻamatalaga. O le taimi lava tatou te manava ai, ua oti o tatou agaga ma alu ese e faavavau. Levitiko 17: 11 “Auā o loo i totonu o le toto le ola o le tino, ma ua ou tuuina atu ai ia te outou i luga o le fata faitaulaga e fai ai le togiola mo o outou agaga; auā o le toto e fai ai le togiola mo le agaga.”
  3. O la tatou meaalofa o le agaga paia o le a toe foi atu i le Atua pe a tatou oti. [Failauga 12: 7
    Ona toe foi atu lea o le efuefu i le eleele e pei ona i ai: ma o le a toe foi atu le agaga i le Atua na tuuina mai.]

O lea la, e tusa lava pe iai pulekatolio, pe a oti se Kerisiano, e faapefea ona latou o atu???

Ua toe foʻi o latou tino i le eleele, ua oti o latou agaga ma ua leai, ma ua toe foʻi atu la latou meaalofa o le agaga paia i le Atua, o lea ua leai ai se mea o totoe o i latou e ō i so o se mea pe faia se mea!

O le mea lea ua faapea ai le natura o le oti.

O lea la, o le auala na maliu ai Atamu i le faatoaga o Etena i le Kenese 3 faaleagaga. Na leiloa iā te ia le meaalofa o le agaga paia lea na iā te ia i se tuutuuga o le a ia usiusitai i le afioga a le Atua, ae na ia solia lenā tulafono faaleagaga a le Atua ma selesele ai iʻuga.

Na tatou aʻoaʻoina muamua atu faapea o fatu faaleagaga uma e matuā tumau, ae na oti faaleagaga Atamu.

O le mea lea, o le mea moni, a le o le manatu o le fatu faaleagaga e tumau e sese po o Atamu e leai se fatu faaleagaga.

Talu ai e leʻi tusia moni lava pe taʻu mai e iai le fanau faaleagaga o Atamu, o le filifiliga lona lua o le tali lea.

O se laulau sili ona faigofie e fa'amatala ai le tele o fesuiaiga uma i le taimi e tasi:

FUAʻIGA FAALEAGAGA
Le fatu faaletino pala [sperm] + le fuamoafatu faaleagaga e le pala
O le fanau muamua o le tino [tino ma le agaga]Fanau lona lua e faaleagaga [toe fanauina]

O le ki i le malamalama i lenei mea, o le fatu faaleagaga e le pala a le Atua [o le toe fanauina, o lona uiga moni o le fanau mai luga] sa leʻi maua seʻia oo i le aso o le Penetekoso i le 28A.D. [tagai Galuega 2], ina ua uma ona faamaeaina e Iesu Keriso mea uma na manaomia e le Alii na te faia.

E na o le 2 auala e avea ai ma se tama i totonu o se aiga: e ala i le fanau mai po o le vaetamaina. E tutusa lava ma le Atua.

O le mea lea, o tagata talitonu uma i le feagaiga tuai ma vaitaimi o le talalelei o atalii o le Atua e ala i le vaetamaina ae le o le fanauina faaleagaga. E leʻi toe fanauina Atamu ona o le a lē toe maua lenā mea mo le faitau afe o tausaga i le lumanaʻi. Sa na ona ia mauaina le meaalofa o le agaga paia i luga o ia i se tuutuuga, lea na ia solia [na ia faia le faalata i le Atua] ma o le taunuuga o le faalata o le oti faaleagaga.

Kalatia 6
7 Aua nei faaseseina; E le ulagia le Atua: aua o le mea e luluina e le tagata, o le mea lava lea e seleseleina ai e ia.
8 Auā o lē e lulu i lona tino, e seleseleina e ia le pala; Ao le lulu i le Agaga, e selesele e ia i le Agaga le ola e fa'avavau.

O aʻoaʻoga uma, lotu ma aʻoaʻoga e aʻoaʻoina ai se ituaiga o olaga pe a mavae le oti, e pei o le toe faafouina, purgatory, po o le susunuina i le lepa afi e faavavau, e faavae i luga o le pepelo muamua a Satani i le Tusi Paia: "Tou te le oti lava".

Seʻi o tatou eli loloto teisi ma vaai pe faapefea ona fesootaʻi ma pulekatolio.

I le Ioane 8, sa fetaiai ai Iesu Keriso ma se vaega faapitoa o le au Faresaio leaga, o se ituaiga o taitai faalelotu i lena aganuu ma taimi.

John 8: 44
O outou o lo outou tamā le tiapolo, o le a outou faia foi tuinanau o lo outou tamā. O ia o le fasioti tagata talu mai le amataga, ma e leʻi nofo i le mea moni, aua e leai se mea moni i totonu ia te ia. Pe a tautala o ia i le pepelo, e tautala o ia i ana lava mea, auā o ia o le pepelo, ma le tamā [Tagata fa'ato'aga] o lea.

E ese le manaia o upu muamua na faʻamauina e Satani i le Tusi Paʻia o se pepelo, e faʻailoa mai ai lona silisili ese.

O Purgatory e faʻavae i luga o le pepelo a le gata o le olaga pe a mavae le oti aua o le faasalaga e manaʻomia ai oe e te ola. A leai, ua faatoilaloina lona faamoemoega. O le mea lea e tatau ai ona sau mai le tiapolo o le na amataina pepelo.

#5 O le tatalo mo e ua maliliu o se manatu e le faale-Tusi Paia ma e feteenai ma tusitusiga paia ma manatu

O le faiga o le tatalo mo e ua maliliu e sau mai se faaputuga pepelo, faapaupau o tusi faalelotu e taʻua o le apokalifa lea na musuia e agaga leaga. Na mamanuina e faasese & faaseseina i tatou ma faafoliga le moni o le afioga a le Atua.

O Catacomb tusi e aofia ai tatalo mo e ua oti.

Ua tatou iloa mai le vaega muamua o le oti, soo se tatalo mo e ua maliliu e matua leai lava se aoga, o se faaaoga sese o le taimi a le Alii ma o tatou taimi ma se togafiti a Satani.

Ae ui i lea, e lelei i taimi uma le iloa po o fea e sau ai foi pepelo a le tiapolo.

I Baruch 3: 4
“Le ALI‘I e, o le Atua o Isaraelu, ‘ia e fa‘afofoga mai i le tatalo a ē ‘ua oti o Isaraelu, o le fānauga a ē na agasala i ou luma, o ē na lē fa‘alogo i le si‘ufofoga o le ALI‘I lo latou Atua, ‘ona o‘o mai ai lea o mala ‘iā te i matou.”

O lea la ina ia saʻo, o le a e vaʻai i se mea e le o iloa e le toʻatele o Kerisiano mai le Jewish Encyclopedia e uiga i le amataga o I Paruka.

O le faiga masani a le Katoliko Roma o le tatalo mo ē ua maliliu ma le manatu faapea e mafai e tagata oti ona tatalo e faavae mai i se faaliliuga leaga o se tusi e faafoliga ai le Tusi Paia!

Jewish Encyclopedia on I Paruka 3:4

E faavae e nisi Katoliko le faiga o le tatalo mo ē ua maliliu i le tusi o le II Makapaio 12:43-45 , lea o loo aofia i le Tusi Paia Katoliko, ae e lē o tusi Porotesano [Tagaʻi i O le apokifafa: moni pe sese?].

II Maccabees 12
43 Ina ua uma ona ia faapotopoto faatasi le faapotopotoga i le aofaʻi o tupe siliva e lua afe, ona ia auina atu lea o le taulaga i Ierusalema e fai ai le taulaga o agasala, ma ua ia faia ma le matuā lelei ma le faamaoni, ina ua ia manatua le toetū.
44 Auā ana lē fa‘amoemoe o ia e toe tutū mai ē na fasia, po ‘ua lē aogā ma le lē aogā le tatalo mo ē ‘ua oti.
45 Ma ona o lona iloa foi o loo i ai se alofa tunoa tele ua teuina mo i latou o e ua oti faaleatua, o se manatu paia ma lelei. O le mea lea na ia faia ai se faaleleiga mo e ua oti, ina ia laveaiina i latou ai le agasala.

Ua ioe tagata popoto e faapea na tusia le II Makapaio i se mea i le taimi lautele pe tusa o le 150T.L.M. O lea la, o le faiga o le faia o tatalo mo ē ua maliliu na muamua atu a o leʻi oo iā Keriso ma ua avea lea ma pogai o talafaasolopito o faiga faa-Katoliko Roma i aso nei.

Tusa lava pe o le tusi a Maccabees e saʻo talaʻaga ma o le feagaiga tuai Sa tatalo tagata Iutaia mo e ua maliliu, e le faʻasaʻoina lena mea!

E leai lava se mau i totonu o le feagaiga tuai po o le feagaiga fou e lagolagoina ai le tatalo mo e ua maliliu. O le mea lea, ua na ona faamaonia ai na o ese le ʻau Makapaio mai le finagalo o le Atua ma lolo atu i le taufaasesē a Satani. Manatua le pepelo muamua lava na faamaumauina a Satani, “Tou te le oti lava”? II Makapaio o se faaaoaoga atoatoa lea o lena mea.

Aisea ua faʻaaogaina ai e nisi Katoliko se tusi lotu faʻapaupau, pepelo na faʻatupuina e agaga temoni ina ia faʻamaonia ai a latou faiga faʻalelotu? Latou tatau ona o atu i le Tusi Paia nai lo.

#6 O PUGATORI E TETE'I LE FAAMAGALOGA A LE ATUA IA I TATOU!

Lenei o se upusii mai catholic.com:

"O le Catechism o le Ekalesia Katoliko o loo faauigaina purgatory o se" faamamaina, ina ia maua ai le paia e tatau ai e ulu atu ai i le olioli o le lagi, "lea e oo i ai i latou" oe oti i le alofa tunoa o le Atua ma faauo, ae o loʻo le atoatoa le faamamaina "(CCC 1030).

E manaʻomia le faʻamamaina aua, pei ona aʻoaʻo mai e le Mau, e leai se mea eleelea e ulufale atu i le afioaga o le Atua i le lagi (Faʻaaliga 21:27) ma, a o tatou feoti ma a tatou agasala faitino faʻamagaloina, e mafai lava ona i ai le tele o mea leaga ia tatou, faʻapitoa venial agasala ma le faʻasalaga i le taimi nei ona o agasala ua uma ona faʻamagaloina. ”

Ata o se tangatupe mumū na saunia e Annibale Carracci.

E foliga lotu tele lenei, a ea? Ae o loʻo feteʻenaʻi ma le tele o tusitusiga paia, o tulafono o le mafaufau lelei, o tulafono o le faʻamasinoga ma ua faʻatoʻilaloina ai le mafuaʻaga o le faʻamagaloga.

“Faʻasalaga i le taimi nei ona o agasala ua uma ona faʻamagaloina.” Afai o loʻo faʻasalaina i tatou i purgatory pe a uma a tatou agasala ua uma ona faʻamagaloina ma faagaloina, o lona uiga ua faʻatoʻilaloina le mafuaʻaga o le faʻamagalo i le mea muamua! E feteʻenaʻi ma solia le faʻamagaloina e le Atua o tatou.

Isaia 43: 25
O aʻu, o aʻu lava, o lē na te soloia au solitulafono ona o aʻu lava, ou te le manatua au agasala.

E feteenaʻi le pulekatolio i le Isaia 43:25!

Eperu 8: 12
Ona o le a Ou alofa mutimutivale i lo latou amioletonu, ma o le a Ou le toe manatua a latou agasala ma a latou amioletonu.

E feteenaʻi le pulekalatori i le Eperu 8:12!

"Ma le faʻasalaga faʻaletino e mafua mai i agasala ua uma ona faʻamagaloina".

E mafai faapefea e le Atua ona faʻasalaina i tatou mo agasala ua uma ona faʻamagaloina ma faʻagaloina ??? 

I John 1: 9
Afai tatou te tautau atu a tatou agasala, e faamaoni o ia ma amiotonu e faamagalo a tatou agasala, ma faamamaina i tatou mai amioletonu uma.

Siaki le faauigaga o le “faamagalo”!:

Malosiaga Faʻatasiga # 863
fa'auigaga aphiémi: tu'u ese, tu'u na'o, fa'ataga
Vaega o le Tautalaga: Verb
Sipelaga Fa'aleo: (af-ee'-ay-mee)
Fa'aoga: (a) Ou te auina ese atu, (e) Ou te faamatuu atu, tatala, faataga e alu ese, (i) Ou te faamatuu atu, faamagalo, (o) Ou te faatagaina, mafatia.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
863 aphíēmi (mai le 575 /apó, “alu ese mai” ma hiēmi, “aauina”) – sa'o, lafo ese; fa'asa'oloto (discharge).

E aveesea moni lava e le Atua a tatou agasala, e faapefea la ona ia faasalaina i tatou i pulekatolio?

Vaʻai i le faʻamatalaga o le "faʻamamaina"! E sau mai le upu autu Katharos:

Malosiaga Faʻatasiga # 2513
Katharos faauigaina: mama
Vaega o le Tautalaga: Fa'amatalaga
Sipelaga Fa'aleo: (kath-ar-os')
faaaogaina: mama, mama, le pisia, pe faaletino pe faaletapuaiga pe faaleagaga; le ta'usala, mama, amio sa'o.

FESOASOANI Upu-su'esu'e

2513 katharós (o se upu muamua) - saʻo, "e aunoa ma se faʻafefiloi" (BAGD); o le mea ua tuueseeseina (faamamaina), o lea ua “mama” (mama) aua e le fa'afefiloi (e aunoa ma ni elemene le mana'omia); (faatusa) mama faaleagaga ona ua faamamaina (faamamaina e le Atua), o lona uiga e saoloto mai aafiaga leaga (palapala) o le agasala.

O lenei lava upu Eleni o loo faaaogā foʻi i le Ioane 15:3 , ua faaliliuina i le mamā!

John 15
1 O a‘u o le vine moni, o lo‘u Tamā o le galue vine o ia.
2 O lālā uma o loʻo 'iā te aʻu e lē fua, e faʻaumatia e ia; o lālā uma foʻi e fua mai, e faʻamamāina e ia,' ina 'ia fua mai atili.
3 O lenei ua outou mama e ala i le upu na ou tautala atu ai ia te outou.

O Purgatory e feteenai ma Ioane 15: 3 & I Ioane 1: 9 i luga o 2 tau ma o se taufaaleaga i le Atua !!

Ioane 15:3 & I Ioane 1:9 faauigaina o le faamagalo ma le faamamaina

E leʻo taʻua mai i le afioga a le Atua agasala mataga, agasala oti, ma isi. E na ona taʻua lava e taʻutaʻu au agasala. Talu ai e le faia e le Atua le eseesega i le va o agasala, aisea la tatou te faia ai?

Mo le Kerisiano, e tasi lava le agasala: o le faia o se mea e le tusa ai ma le finagalo o le Atua, lea o le a aveesea ai oe mai le mafutaga ma ia. O lena lava.

Ona o la tatou fanau faaleagaga e lē pala, o le faia o agasala e lē aafia ai lou tulaga atalii ma le Atua, ae na o lou mafuta faatasi ma ia.

Roma 1:23 & 1 Peteru 23:XNUMX

I totonu o le Tusi Paia, ua na o le 1 agasala e le mafai ona faʻamagaloina ma o le faʻatau atu lea o lou agaga i le tiapolo, e avea moni lava ma se atalii faaleagaga o le tiapolo. 

O le mafuaʻaga o lena ona o le faʻaleagaga e tumau ma faʻamautinoaina le natura moni o se tagata. O le apu o le auala lea ona o le natura o apu laau ua fuafuaina e le faʻatonuga faʻatonuga ma uiga o le apu fatu.

E faapena foi, afai tatou te toe fanauina, ae mulimuli ane i le olaga ua faaseseina e Satani e ola pe a mavae atu o ia, o le a tatou o pea i le lagi pe a toe afio mai Iesu Keriso, ae o le a tatou le mauaina ni taui mai le Atua mo a tatou amioga leaga.

Afai e avea le tagata ma ataliʻi o le tiapolo, o lona uiga la o le faʻaleagaga agaga tumau foi, lea e le mafai ona aveʻesea. Lea la ua toe foʻi i le taʻutaʻu atu o le agasala.

Tatou te o atu saʻo lava i le Atua ma faamamaina mai a tatou agasala.

O le ta'uta'u atu o au agasala i se ositaulaga, o upu ia o le feagaiga tuai, ata ma le pologa i le tulafono o le feagaiga tuai lea na faasaolotoina ai i tatou e Iesu Keriso.

O Iesu Keriso o le sili ma mulimuli faitaulaga sili mo tagata uma mo le faavavau atoa. O la tatou taʻutinoga e alu i le Atua e ala i lona atalii o Iesu Keriso ma o lona iuga lena.

Efeso 3
10 ‘ina ‘ia iloa nei e ali‘i sili ma faipule i mea o i le lagi e le ekalesia le poto uigaese o le Atua;
11 E tusa ma le fuafuaga e faavavau na ia faia iā Keriso Iesu lo tatou Alii;
12 O ia o loo tatou maua le lototele ma le avanoa ma le mautinoa e ala i le faatuatua ia te ia.

Ua uma ona tuuina mai e Iesu Keriso ia i tatou le avanoa tuusaʻo i le Atua lava ia, o le alu atu i se isi vaega o le faʻalavelave faaleagaga ma se faʻalavelave i lou olaga.

Salamo 103
3 O le faamagalo amioletonu lou uma; e faamalolo ai lou faamai;
12 E pei o le sasa'e mai sisifo, e faapena foi ona ia aveesea a tatou solitulafono mai ia i tatou.

Aisea e fai mai ai sasaʻe ma sisifo nai lo le itu i matu ma saute?

Aua afai e te amata mai le ekueta ma agai i matu, e iu lava ina e taunuu i le pou i matu. Afai e te alu pea i le itu e tasi, ona e alu lea i saute nai lo lena. E fetaui le mātū ma le itu i saute i pou.

I se isi faaupuga, o au agasala o le a toe lafoa'iina i ou mata. Afai e te toe amata i le ekueta ma alu i saute, e iu lava ina e taunuu i le pou i saute, o le taimi lea, o le a amata ona e toe foi i matu ma toe fai le tulaga muamua.

Ae peita'i, afai e te amata mai le ekueta, alu i sasa'e po'o sisifo, e mafai ona e alu e fa'avavau ma o le a e alu pea i le itu e tasi ma e te le fetaui lava i le isi itu. I se isi faaupuga, e le feiloai lava sasae ma sisifo. E le toe lafoa'ia a'u agasala i ou luma.

O lea la, afai e faamanatu atu ia te oe au agasala ua mavae ua uma ona faamagaloina ma faagalo e le Atua, o lona uiga e le mafai ona mai le Atua lena puna, lea e faasino atu ia Satani o le atua o lenei lalolagi ma o se fili o le Atua.

E feteenaʻi le pulekalatori i le Salamo 103:3 & 12

I John 3
Faauta, o le a le alofa ua tuuina mai e le Tama ia te i tatou, ina ia taʻua i tatou o atalii o le Atua; o le mea lea e le iloa ai i tatou e le lalolagi, aua ua le iloa o ia.
2 Le ‘au pele e, o i tatou nei o atali‘i o le Atua, ‘ae le‘i fa‘aalia mai lava pe fa‘apefea i tatou; aua o le a tatou vaai ia te ia e pei ona i ai o ia.
3 Ma o tagata uma o loʻo i ai lenei faʻamoemoe ia te ia faʻamamaina o ia lava, e pei lava ona mama o ia.

O Purgatory e feteenai ma le faauigaga o le faamamaina i le I Ioane 3:3

Va'ai i le fa'auigaina o le fa'amamāina!!

Malosiaga Faʻatasiga # 53
faauigaina o le hagnos: saoloto mai le faaleagaina o sauniga, paia, paia
Vaega o le Tautalaga: Fa'amatalaga
Sipelaga Fa'aleo: (hag-nos')
Fa'aaogāina: (muamua, i se tulaga ua saunia mo le tapua'iga), mama (pe tusa ma le amio, po o le masani, i sauniga), mama.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
53 hagnós (o se fa'ailoga, e mafai ona tutusa ma le 40 /hágios, "pa'ia," o lea TDNT, 1, 122) - lelei, mama (i le totonugalemu); taupou (mama, e le'i mulilua); mama totonu ma fafo; e pa'ia ona e le'i fa'aleagaina (e le ponā mai le agasala), o lona uiga e leai se leaga e o'o lava i totonu (e o'o lava i le totonugalemu o le tagata); e le fefiloi ma le tausalaina po o se mea e tausalaina.

#7 E LE FAIA E LE PURGATORY LE FA'AVAE TĀUA I LE VAA O LO TATOU FA'UAGA MA LE ATUA MA LO TATOU FA'ATAU.

FEAGAIGA MA LE FAAALOALO

Usoga

I John 1
3 O mea na matou va‘ai ma fa‘alogo i ai, matou te ta‘u atu ai ‘iā te ‘outou, ‘ina ‘ia maua fo‘i e ‘outou faaaumea faatasi ma i matou: ma e moni lava o matou faaaumea ua faatasi ma le Tama, ma lona Alo o Iesu Keriso.
4 Ua matou tusi atu foi ia mea ia te outou, ina ia atoatoa ai lo outou olioli.

5 O lenei fo‘i le fe‘au na matou fa‘alogo ai ‘iā te ia, ma ta‘u atu ai ‘iā te ‘outou, o le malamalama lava le Atua, e leai lava se pouliuli ‘iā te ia.
6 Afai tatou te fai atu ua ia i tatou faaaumea faatasi ma ia, ma savavali i le pouliuli, tatou te pepelo ai, ae tatou te le faia le mea moni;

7 Ae afai tatou te savavali i le malamalama, faapei ona i ai o ia i le malamalama, ua ia i tatou faaaumea o le tasi ma le tasi, o le toto foi o Iesu Keriso lona Alo e faamamaina ai i tatou i agasala uma lava.
8 Afai tatou te fai atu e leai so tatou agasala, tatou te faaseseina i tatou lava, ma e le oi totonu ia i tatou le mea moni.
9 Afai tatou te tautau atu a tatou agasala, e faamaoni o ia ma amiotonu e faʻamāgaloina a tatou agasala, ma faʻamamāina i tatou mai amioletonu uma.

Faauigaga faale-Tusi Paia o le mafutaga:
Malosiaga Faʻatasiga # 2842
fa'auigaina o le koinónia: mafutaga
Vaega o le Tautalaga: Noun, Fafine
Sipelaina Fa'aleo: (koy-nohn-ee'-ah)
Fa'aoga: (fa'amaoni: faigapa'aga) (a) fesoasoani fa'asoa, auai, (e) fa'asoa, fa'atasi, (i) mafutaga fa'aleagaga, fa'atasiga i le agaga.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
2842 koinonía (se nauna tama'ita'i) – sa'o, le mea e fa'asoa fa'atasi e fai ma fa'avae o le fa'aaumea (fa'apa'aga, fa'alapotopotoga).

O lenei upu Eleni o loʻo faʻaaogaina faʻa 4 i le I Ioane 1 ma le 19x i le NT. O le 19 o le numera muamua lona valu ma le 8 o le numera o le toetutu ma se amataga fou.

E masani lava o se amataga fou i o tatou olaga pe a tatou toe maua le mafutaga ma le Atua.

I John 1

koinónia, [Strong's #2842] o lona upu autu koinónos i lalo [Strong's #2844]

Malosiaga Faʻatasiga # 2844 [o lenei upu autu e faʻaaoga 10x i le NT]
fa'auigaina o koinónos: o se tagata fa'asoa
Vaega o le Tautalaga: Noun, Male
Sipelaina Fa'aleo: (koy-no-nos')
Fa'aoga: se fa'asoa, paaga, soa.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
Feso'ota'i: 2844 koinonós (se nauna tama'ita'i) – e sa'o, o se tagata auai e fa'atasi ma fa'asoa fa'atasi; o se “auai soofaatasi.” Vaai i le 2842 (koinonia).

[2842 /koinōnía (se nauna tama'ita'i) e fa'amamafaina le va'aiga o le mafutaga. 2844 /koinōnós (se nauna tama) e sili atu ona taula'i tonu i le tagata o lo'o auai (ia lava).

O le aano autu o le mafutaga ma le Atua o le maua lea o lo tatou FETUFA'IGA ATOA ma le Atua ma ana mea uma e ala i lona Alo o Iesu Keriso.

Talu ai nei na ou faalogo ai i se tulaga tau manatu i luga o le initaneti lea e faia ai e se Kerisiano se solitulafono tele ona oti ai lea i se taimi mulimuli ane, ma tuua ai i latou ma se agasala e lei salamoina.

Toe fo'i, ua na'o le a'afia ai o la latou FESO'OGA ma le Atua ae LE'O lo latou fa'atama!

O le i'uga o le a le maua ai nisi o o latou pale ma/po'o taui, ae le o lo latou tulaga o se atalii.

O le vaega #3 i le natura o le oti ua faamaonia ai o lo tatou mafutaga ma le Atua e muta i le taimi tatou te oti ai, ae o lo tatou tulaga atalii e tumau e faavavau.

E pei ona faaalia i le vaega #13 [6 vaega o loo i lalo], o le tino faaleagaga atoatoa tatou te maua i le toe afio mai o Keriso e lē manaʻomia lava se faamamāina, e matuā aveesea atoatoa ai le manaʻomia o pulekatolio.

O loo taʻua i le Tusi Paia pale e 5 eseese [o pale po o pale ua tuu i luga o le ulu o lē ua manumalo] ma taui e mafai ona maua e se Kerisiano.

O le mataupu faavae lautele e faapea, i la tatou savaliga ma le Atua, talu ai e mafai ona tatou maua pale ma taui e ala i lo tatou lava saolotoga e fai ai le loto, e mafai foi ona faaseseina i tatou e Satani ma leiloa ai.

Kalatia 6
7 Aua nei faaseseina; E le ulagia le Atua: aua o le mea e luluina e le tagata, o le mea lava lea e seleseleina ai e ia.
8 Auā o lē e lulu i lona tino, e seleseleina e ia le pala; Ao le lulu i le Agaga, e selesele e ia i le Agaga le ola e fa'avavau.
9 Ma ia tatou le vaivai i le faia o mea lelei: aua o le taimi tatau tatou te selesele ai, pe a tatou le vaivai.

O le eseesega taua i le va o le afioga a le Atua ma le pulekatorio o le auala e taulimaina ai agasala: i le afioga a le Atua, o agasala e afaina ai lo tatou mafutaga ma le Atua a o tatou ola ma le ono leiloa o pale ma taui i le lumanai ae o le pulekatolio, tagata. e fa‘asalaina ma fa‘atigāina i le afi i le lumana‘i, e pepelo ma leaga.

I se faaeseesega, o le faaolataga e ala mai i le alofa tunoa ma galuega a le Atua ma talu ai o le meaalofa o le agaga paia o le Keriso i totonu ia i tatou, o le fatu faaleagaga e le pala e fanau mai i totonu, e le mafai ona tatou aveesea; ia mate; leaga; ma'i pe gaoia e le tiapolo.

O TATOU PALILE MA TAUI MO LE FAIA O LE FINAGALO O LE ATUA

I Korinito 9
24 Tou te le iloa ea o e taufetuli i le tuuga, e taufetuli uma, a e toatasi e maua le taui? Ia faapea ona outou taufetuli, ina ia outou maua.
25 O tagata uma fo‘i e finau i le manumalo, e fa‘a‘oloa‘i i mea uma lava. O lenei ua latou faia ina ia maua ai se pale e pala; a o i tatou o le pale e lē pala [auā o lona faaleagaga ae lē faaletino].
26 O le mea lea, ‘ou te momo‘e ai, e lē pei o le lē mautonu; e fa‘apea ‘ona ‘ou tau, ‘ae lē pei o sē tu‘i le ‘ea;

Q: E faapefea la tatou pale e le pala e mafai ona leiloa, ae o tatou meaalofa lē pala o le agaga paia e le mafai?

A: Ona o le mea moni o le malo 5-senses e tutusa ma le malo faaleagaga. I le tulaga faaletino, e mafai ona aveesea se pale [pale] e pei lava ona faigofie ona tuu i luga. Peitaʻi, e pei lava o le tulaga faaletino, e lē mafai ona suia lo tatou tulaga atalii ma lo tatou tamā, ma e lē mafai foʻi ona aveesea lo tatou tulaga atalii faaleagaga ma le Atua.

2 Timothy 2: 5
‘Āfai fo‘i e finau se tasi i le tau‘a, e lē fa‘apaleina o ia, se‘i vaganā ‘ua finau e tusa ma le tulafono.

Manatua Lance Armstrong, na o le pau lea o le tagata na manumalo i le Tour De France 7 taimi sosoo?! Sa folafola atu o ia o le tagata taalo sili i taimi uma!

Ae mulimuli ane, na faamaonia ai na manumalo o ia i tuuga e le tusa ai ma le tulafono ona o le faaaogaina o fualaau faasaina ma na ia maua uma ana ipu ma lona "pale" o le manumalo ma le tagata taalo sili i taimi uma na leiloa!

E pei lava o le tauvaga faaleagaga lea ua tatou i ai nei lea e mafai ai ona tatou maua pale faaleagaga & taui, ae tatou te le maua lava se tasi pe afai tatou te “faavalea” e ala i le le mulimuli i tulafono o le taaloga o loo faatulaga mai i le Tusi Paia. Afai e faaseseina i tatou i le faia o le ifo i tupua, ona mafai lea ona aveesea o tatou pale & taui.

2 Timothy 4: 8
E amata atu i le taimi nei, o lo‘o teuina mo a‘u le pale o le amiotonu, e foa‘iina mai ‘iā te a‘u i lea aso e le Ali‘i, le fa‘amasino amiotonu, e lē gata fo‘i ‘iā te a‘u, a o i latou uma fo‘i o ē naunau i lona fa‘aali mai.

James 1: 12
Amuia le tagata e tumau i faaosoosoga; auā a tofotofoina o ia, e maua e ia le palealii o le ola, lea na folafola mai e le ALIʻI i ē alolofa 'iā te ia.

1 Peter 5: 4
Pe a afio mai le Leoleo Mamoe sili, e maua e outou le pale o le mamalu e le mavae.

E i ai se avanoa e mafai ai ona leiloa a tatou taui na tatou maua.

II Ioane 1
6 O le alofa foi lenei, ia tatou savavali e tusa ma ana poloaiga. O le poloaiga lenei, e pei ona outou faalogo i ai talu le amataga, ia outou savavali ai.
7 Auā e to‘atele o ē fa‘asesē ‘ua ō mai i le lalolagi, o ē lē ta‘uta‘u atu ‘ua maliu mai Iesu Keriso i le tino. O le taufaasesē lea ma le anetikeriso.
8 ‘Ia ‘outou va‘ai ‘iā te ‘outou lava, ‘ina ne‘i māumau mea na matou galulue ai, a ‘ia maua le taui atoatoa.

Efeso 5
1 O lenei, ‘ia ‘outou mulimuli i le Atua, fa‘apei o le fānau pele;
Ma ia savavali i le alofa, pei ona alofa mai foi o Keriso ia te i tatou, ma ua foai mai e ia o ia mo i tatou, o le taulaga ma le taulaga i le Atua, e fai ma mea manogi lelei.
3 A o le faitaʻaga, ma mea leaga uma, poo le matapeʻapeʻa, 'aua neʻi taʻua oulua faʻatasi, pei o le' au paʻia;
4 Poʻo le faʻalogologo, poʻo le tautala valea, ma le tausua, e le faigofie ai: aʻo le faʻafetai.
5 Auā ‘ua ‘outou iloa lenei mea, e leai se faita‘aga, po o se tagata leaga, po o se tagata matape‘ape‘a, o le ifo i tupua lava ia, e lē maua e ia se tofi i le mālō o Keriso ma le Atua.

I le tulaga o le mauaina e le au faatuatua o palealii ma taui e pei ona faaalia i le tele o fuaiupu o loo i luga e uiga i le mataupu, e mafai ona tatou leiloa taui ona ua faaseseina i tatou i le faia o le ifo i tupua, lea e aofia ai faatosinaga mai le agaga leaga o le faitaaga, o le tiapolo lea. agaga e nafa ma le faapogaia o tagata talitonu e tapuai i le foafoaga nai lo le Atua, o le na faia mea.

FAATAATA

O nisi o fuaiupu ma faʻamatalaga o loʻo mulimuli mai na aumaia mai se isi vaega o lenei tusiga, ae o loʻo faʻaalia mai i se vaaiga ese; o le avea ma atalii ma le faaaumea.

Ou Peter 1
22 Auā ‘ua fa‘amamāina e ‘outou o ‘outou agaga i le usiusita‘i i le ‘upu moni e ala i le Agaga, i le alofa fa‘amaoni i le ‘au uso, ‘ia ‘outou matuā fealofani ma le loto mamā.
23 Ua toe fanauina outou, e le o le fatu pala, a o le fua e le pala, i le afioga a le Atua, o loo soifua ma tumau e faavavau.

Roma 1: 23
‘Ua fa‘aliliuina fo‘i e ia le mamalu o le Atua e lē pala, i le fa‘atusa ‘ua faia e pei o le tagata e pala, ma manu felelei, ma manu vaefā, ma mea fetolofi.

O le upu "le mafai ona pala" i le I Peter 1:23 o le upu Eleni tutusa lava ma le upu "le pala" i le Roma 1:23 - pei o le tama, pei o le atalii.

Uiga o le lē pala:
Strong's Concordance #862 [fa'aaoga fa'a 8 i le Tusi Paia: le numera o le toetū ma le amataga fou].
fa'auigaga aphthartos: e le pala, e le pala, e le pala
Vaega o le Tautalaga: Fa'amatalaga
Sipelaga Fa'aleo: (af'-thar-tos)
Fa'aoga: e le fa'aleagaina, e le pala, e le pala; o lea: ola pea.

O Thayer's Greek Lexicon
MALOSI NT 862: ἄφθαρτος

ἄφθαρτος, ἄφθαρτον (φθείρω), e leʻi pala, e lē mafai ona pala, e lē pala, e lē pala.

O lea, e lē mafai ona aveesea lo tatou tulaga atalii, ae e mafai ona aveesea o tatou taui.

Hosea 4: 6
'Ua faʻaumatia loʻu nuʻu' ona o le leai o se poto. Auā 'ua e teena le poto,' ou te teena foʻi oe, e te lē fai oe ma ositaulaga 'iā te aʻu; auā' ua e faʻagaloina le tulafono a lou Atua, 'ou te galo foʻi lau fānau.

#8 PURGATORY E TETEE UMA 8 UIGA O LE POTO O LE ATUA!

I le tautala e uiga i le mama, vaai i le uiga muamua o le poto o le Atua!

James 3
17 Ae o le poto mai luga e muamua mama, ona filemu, agamalu, ma faigofie ona tali atu, tumu i le alofa mutimutivale ma fua lelei, e aunoa ma se faailoga tagata, ma aunoa ma le pepelo.
18 Ma o le fua o le amiotonu e lūlūina i le filemu mai latou e faatupuina le filemu.

Purgatory vs le poto o le Atua

PUKATORILE POTO O LE ATUA
A'oa'oga fa'aleagaina ma fa'ama'i a temoni; o se tuuaiga sese o
le mama faaleagaga i le silafaga a le Atua, lea e afua mai i punavai sili ona le mama o punaoa uma e mafai ona maua: o le tiapolo.
#1 mamā: O le poto o le Atua e mai lugā ma e sili ona mamā i taimi uma
Po o e filemu ea i le iloaina o le a faapuapuagatiaina oe pe a e oti mo se vaitaimi lē iloa mo se “solitulafono” faaleagaga e te lē o nofosala ai? E leai se tasi e sa'o lo latou mafaufau. #2 Filemu: mai HELPS Word-suʻesuʻega
1515 eirḗnē (mai eirō, “ia soofaatasi, fusia faatasi i le atoatoa”) – saʻo, atoatoa, o lona uiga pe a tuufaatasia vaega taua uma; filemu (meaalofa a le Atua o le atoatoa). O le uiga faafeagai tonu lea o le popole i le Filipi 4:6
Pe e te manatu e sa'o ma tonu le sauaina pe a e oti, e ui lava e te le nofosala? E feteenaʻi lenei mea ma le faamasinotonu atoatoa a le Atua. #3 Agalelei: mai HELPS Word-suʻesuʻega
1933 epieikes(o se fa'asinomaga, e maua mai i le 1909 /epi, "i luga, fetaui" ma eikos, "tusa'o, sa'o"; va'ai fo'i i le nauna, 1932 /epieikeia, "equity-justice") - sa'o, tutusa; "agalelei" i le uiga o le saʻo moni e ala i le faʻamalieina o tulaga faʻamalosi ina ia tausia ai le "agaga o le tulafono."

1933 /epieikes (“faamasinoga i tua atu o le faamasinoga tonu”) e fausia i luga o le faamoemoe moni (faamoemoega) o le mea moni o loo lamatia (matau le epi, “i luga”) – ma o le mea lea, o le tutusa moni lea e faataunuuina ma le talafeagai le agaga (e le na o le tusi) o le tulafono.
O i latou e faatatau i mafaufauga faitio ma o loo savavali i le malamalama atoatoa o le Atua, e lē tatau ona fiafia i le manatu o le pulekatolio auā e feteenaʻi ma le tele o fuaiupu, faamatalaga o upu ma mataupu silisili faale-Tusi Paia. #4 Faʻafaigofie ona ole atu: mai FESOASOANI Upu-su'esu'e
2138 eupeithes (mai le 2095 /eu, "lelei" ma le 3982 /peitho, "tauanau") - sa'o, "lelei-tauanau," ua uma ona fa'anaunau, ie ua uma ona naunau (muamua, fiafia i); faigofie ona oo mai aua ua uma ona naunau. 2138 /eupeithes (“fua”) na o le Iakopo 3:17 e maua ai.

Talu ai ona o le Iakopo 3:17 e na o le pau lea o le nofoaga i le Tusi Paia o loo faaaogā ai lenei upu, ua matuā tulaga ese ai le atamai o le Atua nai lo le poto o upu a le tiapolo.

Pe ua e faalogo i le faaupuga “o se fualaau faigata e folo”? O le faigofie ona fa'atauva'a o le fa'afeagai ona o lona lamolemole ma le faigofie ona talia, e le fa'atupu ai lou fia tau.

Talu ai o le poto o le Atua e agamalu [faitonu & magafagafa; “faamasinoga e sili atu i le faamasinotonu masani”], ona otometi lava lea ona faigofie ona fai.
O le pulekatolio e matuā feteenaʻi ma le alofa mutimutivale o le Atua i se auala sili ona sauā; o tagata e fananau mai i le fanau a le gata e aunoa ma le alofa mutimutivale o le Atua ma o le a mu i le lepa afi; o le mea moni, ua faapea mai pulekatolio tatou te lē alofa mutimutivale mo se vaitaimi ma ua faapuapuagatia i le afi; Tela la, e fai eiloa a tino o te Atua e pelā me ne fanau a te Tiapolo! Ua tuuaia i tatou e le tiapolo i le mea ua ia agasala ai ia te ia lava. O lea la, o le pulekatolio na faia e se tagata na fanau mai i le fanau a le gata. #5 Tumu i le alofa mutimutivale: O le alofa tunoa o le alofa tunoa faalelagi. Ua faauigaina foi le alofa mutimutivale o le taofia lea o le faamasinoga tonu, lea e na o le alofa tunoa lava o le Atua e mafai ai. O le Salamo atoa e 136 e 26 fuaiupu ua faapaiaina mo le alofa mutimutivale o le Alii e faavavau.
O ā fua lelei faale-Atua e fua mai e pulekato i lou olaga i le taimi nei po o le lumanaʻi? E LEAI. Manatua le vaega muamua? Sa faamaonia le le taua o le Purgatory, leai se uiga ma le aoga. #6 Tumu i fua lelei: O le atamai o le Atua e fua mai ai fua lelei, i le taimi nei ma le lumanaʻi
Ua faailoga tagata le Purgatory i tagata o le Atua#7 E aunoa ma le faʻaituau: O le atamai o le Atua e lē faailoga tagata ma e tutusa lava mataupu silisili; e leai se faaituau ma e aunoa ma le pepelo, e tutusa le upu Eleni krino ma lo latou upu faavae!
O Purgatory e faagutugutulua ona o le natura o lē na molia ma tuuaʻia sesē i tatou i mea ua ia nofosala ai iā te ia lava.#8 E aunoa ma le pepelo: O le alofa, talitonu ma le poto o le Atua e leai se pepelo.
Talu ai e feteenai le pulekatolio uiga uma e 8 o a le Atua poto, e tatau ona avea ma a le tiapolo poto:
James 3
14 A e afai tou te mata'utia ma finauvale i o 'outou loto,' aua tou te mitamita, 'aua tou te pepelo i le mea moni.
15 O lenei poto e le alu ifo mai lugā, ae o le lalolagi, lagona, ma le tiapolo.
16 Auā o fea oi ai le mataʻutia ma fefinauaiga, o loʻo i ai le fenumiai ma galuega leaga uma.

#9 O PUGATORI, E TETEE AI LE Alofa Mutimutivale o le Alii, E Faavavau!

Efeso 2
1 Ma ua ia faaolaina outou, oe na oti i solitulafono ma agasala;
2 O le mea lea na outou savavali ai i aso ua mavae e tusa ma le ala o lenei lalolagi, e tusa ma le alii o le malosi o le ea, o le agaga lea o loo galue nei i le fanau a le faalogogata.

3 O i latou fo‘i sa tatou amioa‘i uma ai i aso anamua i tu‘inanau o o tatou tino, i le fa‘ataunu‘uina o tu‘inanau o le tino ma le mafaufau; ma o le natura o fanau o le toasa, e pei o isi.
4 A o le Atua, o loo soifua mauoa i le alofa, ona o lona alofa tele na ia alofa mai ai ia i tatou,

5 tusa lava pe tatou ua oti i le agasala, ua faaolaina i tatou faatasi ma Keriso, (e ala i le alofa tunoa ua faaolaina ai outou;)
6 Ma ua tausia i matou i luga faatasi, ma faia i tatou nonofo faatasi i nofoaga faalelagi ia Keriso Iesu:

7 Ina ia mafai ai e ia i tupulaga a sau ona faʻaalia le silisili o lona tele o lona alofa tunoa, i lona agalelei ia te i tatou e ala ia Keriso Iesu.

E lē taʻua lava Purgatory!

Uiga ole fa'asala:
Veape (fa'aaogaina i le mea faitino)

  1. e fa'asalaina i le tiga, leiloa, saisaitia, maliu, ma isi, e fai ma fa'asalaga mo se solitulafono, solitulafono, po'o se mea sese: O le sini o le fa'amasinoga o le fa'asalaina lea o le tagata solitulafono mo le solitulafono na ia faia.
  2. ia faia se sala mo (se solitulafono, sese, ma isi.): O le falepuipui e le faatuaoia e faasala i solitulafono ua mavae.
  3. fa'aleagaina, fa'aleagaina, pe fa'aleaga: O tau fa'aopoopo o le a fa'asalaina ai aiga faigaluega i tau maualuluga o mea fa'avae a le aiga.
  4. e taulima mamafa pe saua, e pei o se misa.
  5. 'ia fa'amalosi tiga, e pei o se solofanua i le tuuga.
  6. Fa'alilolilo. ia faia se auala mamafa; fa'auma: fa'asala le kuata o le uisiki.

Uiga o le alofa mutimutivale:
nauna, alofa tele mo le 4, 5.

  1. agaalofa po o le faapalepale agalelei e faaalia i se tagata solitulafono, se fili, po o se isi tagata i le malosi o se tasi; alofa, alofa, po o le agalelei: Ia e alofa i le tagata agasala mativa.
  2. o le uiga alofa po o le onosai: o se fili atoatoa e aunoa ma le alofa.
  3. o le pule faitalia a le faamasino e faamagalo ai se tasi pe faaitiitia le faasalaga, aemaise lava le auina atu i le falepuipui nai lo le faia o le faasalaga oti.
  4. o se faatinoga o le agalelei, agaalofa, po o le alofa: Ua ia faia le anoanoai o nai alofa mutimutivale mo ana uo ma tuaoi.
  5. o se mea e faamaonia ai le finagalo malie o le Atua; faamanuiaga: Sa na o se alofa mutimutivale sa i ai o matou fusipa'u ina ua tupu.

Ua matuā tele lava le alofa mutimutivale o le Alii ma ua faapaiaina ai se mataupu atoa o le Salamo!

Se'i vaai i le maoa'e o le sa'o ma le tutusa o le afioga a le Alii!

Ua lē amanaʻia e Purgatory le alofa mutimutivale o le Alii e faavavau!

Salamo 135 & 136

Salamo 136
1 E avatu le faafetai i le Alii; auā e lelei o ia; auā e fa‘avavau lava lona alofa.
2 Ia avatu le faafetai i le Atua o atua; auā e fa‘avavau lava lona alofa.

3 Ia faafetai atu i le Alii o alii; auā e fa‘avavau lava lona alofa.
4 O lē na te faia vavega tetele; auā e fa‘avavau lava lona alofa.

5 O lē na faia le lagi i le atamai; auā e fa‘avavau lava lona alofa.
6 O lē na folasia le lalolagi i luga o vai; auā e fa‘avavau lava lona alofa.

7 ‘iā te ia o lē na faia malamalama tetele; auā e fa‘avavau lava lona alofa;
8 O le la e pule i le ao; auā e fa‘avavau lava lona alofa;

9 O le masina ma fetu e pule i le pō; auā e fa‘avavau lava lona alofa.
10 O lē na fasia Aikupito i a latou ulumatua; auā e fa‘avavau lava lona alofa;

11 Ua ia aumaia Isaraelu mai iā i latou. auā e fa‘avavau lava lona alofa;
12 Ma le lima malosi, ma le lima faaloaloa; auā e fa‘avavau lava lona alofa.

13 O lē na vaeluaina le Sami Ulaula i vaega; auā e fa‘avavau lava lona alofa;
14 Ua ia faia foʻi Isaraelu e ui atu i totonu. auā e fa‘avavau lava lona alofa;

15 A ‘ua latou fa‘aumatia Farao ma ana ‘au i le Sami Ulaula; auā e fa‘avavau lava lona alofa.
16 ‘iā te ia o lē na ta‘ita‘iina lona nu‘u i le vao; auā e fa‘avavau lava lona alofa.

17 O lē na fasia tupu silisili; auā e fa‘avavau lava lona alofa;
18 Ua latou fasiotia foʻi tupu taʻutaʻua. auā e fa‘avavau lava lona alofa;

19 Sekono le tupu o sa Amorī; auā e fa‘avavau lava lona alofa;
20 O Oko fo‘i le tupu o Vasana; auā e fa‘avavau lava lona alofa;

21 Ua ia tuuina atu foʻi lo latou laueleele e fai ma tofi. auā e fa‘avavau lava lona alofa;
22 O le tofi o lana auauna o Isaraelu; auā e fa‘avavau lava lona alofa.

23 O lē na manatua i tatou i lo tatou tulaga maulalo; auā e fa‘avavau lava lona alofa;
24 Ma ua ia togiolaina i tatou mai i o tatou fili; auā e fa‘avavau lava lona alofa.

25 O lē na te avatua meaʻai i tagata uma; auā e fa‘avavau lava lona alofa.
26 Ia avatu le faafetai i le Atua o le lagi; auā e fa‘avavau lava lona alofa.

Ae aisea e 26 fuaiupu i le alofa mutimutivale o le Alii? Aisea e le 11 pe 35 poʻo se isi numera?

13 o le aofa‘i o le fouvale, o le pi‘opi‘o, ma le liliu ‘ese i le Ali‘i, o le mea lea 26 e fa‘aluaina ai, o lo‘o fa‘amamafa ma fa‘ateleina, a ‘ua manumālō le alofa mutimutivale o le Ali‘i i lea mea ma sili atu.

O le alofa mutimutivale foi o le uiga lona 5 lea o le poto o le Atua!

James 3
17 Ae o le poto mai luga e muamua mama, ona filemu, agamalu, ma faigofie ona tali atu, tumu i le alofa mutimutivale ma fua lelei, e aunoa ma se faailoga tagata, ma aunoa ma le pepelo.
18 Ma o le fua o le amiotonu e lūlūina i le filemu mai latou e faatupuina le filemu.

“Tumu i le Alofa Mutimutivale” o loo lisiina lona 5 i le lisi o uiga o le poto o le Atua aua o le 5 o le numera o le alofa tunoa i le Tusi Paia.

O le alofa tunoa o le alofa tunoa faalelagi. Ua faauigaina foi le alofa mutimutivale o le taofia lea o le faamasinoga tonu, lea e na o le alofa tunoa lava o le Atua e mafai ai.

#10 PURGATORY E TETEE AI LE FAAMASINOGA ATOA A LE ATUA!

Iopu 1: 22
I mea uma nei, e leʻi agasala Iopu, e leʻi faʻavalevalea foʻii le Atua.

O le upu “valea” i le soa suʻesuʻe Tusi Paia ua faauigaina o le “ma le lē tonu”. Ua ia i tatou le Atua amiotonu e le faasalaina ona tagata, ma aemaise e le mo agasala ua uma ona faamagaloina ma faagaloina.

O lenei la, o le faaliliuga tonu lea o lenei fuaiupu:

Iopu 1: 22
I nei mea uma, e leʻi agasala Iopu, e leʻi taʻusalaina foi le Atua i le le tonu.

O le faasalaina mo au agasala ina ua uma ona faamagaloina ma faagaloina, o le le tonu faaleagaga lea e feteenai ma Iopu 1:22. O lea la, e lē mafai ona avea le Atua ma lē na faia pulekatolio.

Iopu 1: 22

Ua feteenaʻi le pulekatolio i le Iopu 1:22 ma le faamasinotonu a le Atua

O se faaupuga faaletulafono e tutusa ma le uiga o le purgatory.

Fai mai ua faia e se alii se solitulafono ma saisai ai e leoleo ma lafo i le falepuipui. Fai mai le faamasino e tatau ona ia auauna i le 10 tausaga, o lea na te faia. O le a la le mea e tupu? A faapea ua lelei lana amio, ona faasaolotoina lea e le falepuipui. Ua faamagaloina lana solitulafono. Sa ia totogiina le tau. Peitaʻi, ua toe o atu leoleo e puʻe faapagota o ia, e aunoa ma le toe faia o se isi solitulafono, ma faasala o ia mo le 3.5 tausaga faaopoopo i le solitulafono. O le pulekatolio moni lena.

E le mafai e le Atua ona faʻasala i tatou mo agasala na te le manatuaina. O le mea lea, o le faʻasalaga e tatau ona sau mai seisi punaoa nai lo le tasi le Atua moni. E na o le 2 Atua: Le Atua na faia le atulaulau, o le tama o lo tatou Alii o Iesu Keriso, ma le Atua o lenei lalolagi, o Satani.

Kolose 1: 22
I le tino o lona tino e ala i le oti, e tu‘uina atu ai ‘outou e ia, o le pa‘ia ma le lē ta‘uleagaina ma le lē ta‘uleagaina i ona luma.

O le isi foi, tatou te o atu i se lomifefiloi lelei o le Tusi Paia e saga faamaonia ma faamanino ai le finagalo o le Atua.

3 faauigaga mai le Kolose 1:22

Uiga o le “paia”:
Malosiaga Faʻatasiga # 40
hagios: paia, paia
Vaega o le Tautalaga: Fa'amatalaga
Sipelaina Fa'aleo: (hag'-ee-os)
Fa'aoga: vaetofia e (pe mo) le Atua, paia, paia.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
40 hágios – lelei, ese (e le pei), isi (“ese”), paia; mo le tagata talitonu, 40 (hágios) o lona uiga “faatusa o le natura ma le Alii” aua “e ese mai le lalolagi.”

O le uiga autu (autu) o le 40 (hágios) o le "ese" - o lea o se malumalu i le 1st seneturi na hagios ("paia") ona e ese mai isi fale (Wm. Barclay). I le NT, o le 40 /hágios (“paia”) o loo i ai le “faapitoa” o lona uiga “ese mai le lalolagi” aua “e pei o le Alii.”

[40 (hágios) o lona uiga o se mea e “tuueseeseina” ma o lea “eseese (tulaga ese/tulaga ese)” – ie “isi,” aua e faapitoa i le Alii.]

Fa'amatalaga o le “le tu'uaia”:
Malosiaga Faʻatasiga # 299
amomos: lē ponā
Vaega o le Tautalaga: Fa'amatalaga
Sipelaina Fa'aleo: (am'-o-mos)
Uiga: amomum (o se laau manogi o Initia)
Fa'aoga: e le ponā, e leai se ila, e le ponā, e leai se pona.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
299 ámōmos (o se faʻailoga, e maua mai i le 1 /A "leai" ma le 3470 /mṓmos, "le pona") - lelei, leai se ila, leai se ila poʻo se filo (pala); (faatusa) tau amio, lē ponā faaleagaga, lē ponā mai āuga leaga o le agasala.

O Thayer's Greek Lexicon
MALOSI NT 299a: ἄμωμον
e aunoa ma se ila, e leai se pona, e pei o se tagata manua e aunoa ma se ila po o se ila;
i itu uma e lua o loo faia ai se faasinomaga i le soifua le agasala o Keriso. I le amio, e le ponā, e le ponā, e le ta'uleagaina

Malosiaga Faʻamaeʻaina Maliega
e lē ponā, e lē ponā, e lē ponā.
Mai a (e pei o se vaega le lelei) ma momos; unblemished (literally or figuratively) — e aunoa ma se tuuaiga (blemish, fault, spot), le pona, unblameable.

Fa'amatalaga o le "le mafai ona fa'asalaina":
Malosiaga Faʻatasiga # 410
anegklétos fa'auigaga: aua ne'i fa'amasinoina, e le toe fa'asalaina
Vaega o le Tautalaga: Fa'amatalaga
Sipelaina Fa'aleo: (an-eng'-klay-tos)
Fa'aoga: e le mata'utia, e le ponā.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
410 anégklētos (mai le 1 /A “leai” ma le 1458 /egkaléō, “faia o moliaga faaletulafono e faasaga i se tasi i le faamasinoga o le tulafono”) – lelei, e lē mafai ona faamaonia pe a suʻesuʻeina lelei se tagata – o lona uiga o le faamasinoina ma le manatu saʻo (“fuafuaga faaletulafono” ), o lona uiga, fa'amaonia le fa'amasinoga i totonu o le fa'amasinoga.

O Purgatory e feteenai ma uiga uma e 3 o le: “paia” | “malamalama” | “e lē taʻusalaina” i le Kolose 1:22

Ae o lo tatou tulaga faaletulafono e alu i se isi tulaga loloto.

I John 2
1 La‘u fānau e, ‘ou te tusi atu nei mea ‘iā te ‘outou, ‘ina ne‘i ‘outou agasala. Afai foi e agasala se tasi, ua ia te i tatou le fautua faatasi ma le Tamā, o Iesu Keriso le amiotonu:
2 O ia fo‘i o le togiola mo a tatou agasala;

Mai le fuaiupu 1, faauigaga o le “faufautua”:
Malosiaga Faʻatasiga # 3875
fa'auigaga paraklétos: vala'au e fesoasoani i se tasi
Vaega o le Tautalaga: Noun, Male
Sipelaga Fa'aleo: (par-ak'-lay-tos)
Fa'aoga: (a) fautua, fautua, (e) faamafanafana, faamafanafana, fesoasoani, (i) Paraclete.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
3875 paráklētos (mai le 3844 / pará, "mai le latalata-i tafatafa" ma le 2564 / kaléō, "faia se valaau") - lelei, o se loia fautua e faia le faamasinoga tonu-valaau ona e latalata i le tulaga. 3875 /paráklētos (“faufautua, faufautua-fesoasoani”) o le taimi masani i le NT taimi o se loia (loia) – o se tasi e tuuina atu molimau e tulai i luma o le faamasinoga.

O Purgatory e feteenai ma le faauigaga o le “fautua” [loia] i le I Ioane 2:1

Roma 5
1 O le mea lea ua i ai tauamiotonuina o le fa‘atuatua ‘ua tatou manuia ai ma le Atua i lo tatou Ali‘i o Iesu Keriso;
9 E sili atu fo‘i, ‘ina ‘ua ta‘uamiotonuina nei i lona toto, e faaolaina i tatou mai le toasa e ala ia te ia.

19 Auā e pei ‘ona ‘avea ma agasala le to‘atele i le lē usiusita‘i o le tagata e to‘atasi, e fa‘apea fo‘i ‘ona ta‘uamiotonuina o le to‘atele i le usiusita‘i o le to‘atasi [o Iesu Keriso].
30 E lē gata i lea, o ē na ia muaʻi tofia, o i latou foʻi na ia valaʻauina;

Fa'amatalaga o le "ta'uamiotonuina" i lalo i fuaiupu 1 & 9:
Malosiaga Faʻatasiga # 1344
dikaioó fa'auigaina: ia fa'aalia le amiotonu, ta'u atu le amiotonu
Vaega o le Tautalaga: Verb
Sipelaga sipelaga: (dik-ah-yo'-o)
Fa'aoga: Ou te faia le amiotonu, puipuia le mafuaaga o, aioi mo le amiotonu (fa'amaoni) o, ta'utonuina, ta'uamiotonuina; o lea: Ou te manatu e amiotonu.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
Faʻailoa: 1344 dikaióō (mai le dikē, "saʻo, faʻatagaina-faʻatagaina") - faʻalelei, faʻamaonia, aemaise i se tulaga faʻatulafono, faʻatagaina; e faʻaali ai le mea saʻo, faʻataʻitaʻi ia tusa ma se tulaga lelei (ie "faʻatonu").

O le tagata fa'atuatua 'ua ta'uamiotonuina/ta'uamiotonuina' (1344 /dikaióō) e le Ali'i, fa'amamāina mai moliaga uma (fa'asalaga) e feso'ota'i ma a latou agasala. E lē gata i lea, ua taʻuamiotonuina i latou (1344 /dikaióō, “faasaʻo, amiotonu”) i le alofa tunoa o le Atua i taimi uma latou te maua ai (usitaʻi) le faatuatua (4102 /pístis), o lona uiga “o le faatauanauga a le Atua” (cf. e aumai i fafo”). Vaai i le 1343 (dikaiosynē).

O le faauigaga a le Tusi Paia o le taʻuamiotonuina i le Roma 5: 1 e faʻaumatia ai le pepelo o purgatory!!!

Roma 5:9 fai mai o le a faaolaina i tatou mai le toasa e ala ia te ia, lea, i lona uiga, e aofia ai purgatory!!!

II Corinthians 5
19 O le mea moni, sa ia Keriso le Atua, na te faalelei le lalolagi ia te ia, ma le le ta’uina atu ia te i latou o a latou agasala; ma ua ia tuuina mai ia te i matou le upu o le leleiga.
20 O lenei, o sāvali i matou a Keriso, e peiseaī ‘ua ‘ai‘oi mai le Atua ‘iā te ‘outou e ala ‘iā te i matou;
21 Auā ‘ua faia o ia e ia ma agasala mo i tatou, o lē na lē iloa le agasala; ina ia avea i tatou ma tagata amiotonu o le Atua ia te ia.

Uiga o le Amiotonu:
Malosiaga Faʻatasiga # 1343
dikaiosuné faauigaina: amiotonu, faamasinotonu
Vaega o le Tautalaga: Noun, Fafine
Sipelaga Fa'aleo: (dik-ah-yos-oo'-nay)
Fa'aoga: (e masani lava pe a le o taimi uma i se siosiomaga Iutaia), faamasinoga tonu, amiotonu, amiotonu, amiotonu lea o le Atua o le puna poʻo le tusitala, ae o le mea moni: o se amiotonu faalelagi.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
1343 dikaiosýnē (mai le 1349 /díkē, “se fa'ai'uga fa'a-fa'amasinoga”) – sa'o, fa'atagaga fa'amasinoga (le fa'ai'uga o le fa'atagaga); i le NT, o le faamaoniga a le Atua (“faamaoniaga faalelagi”).

1343 /dikaiosýnē (“faamaonia mai e le Atua”) o le faaupuga masani a le NT e faaaogā mo le amiotonu (“le finagalo malie o le Atua”). 1343 /dikaiosýnē (“le finagalo malie o le Atua”) e faasino atu i le mea ua tonu i le Alii (ina ua uma Lana iloiloga), o lona uiga o le mea ua finagalo i ai o Ia.

E feteenai le pulekatolio i le II Korinito 5:21!

O e vaʻaia le vave, faigofie, faigofie ma talafeagai o le tuʻu eseʻeseina o le mea moni mai le mea sese pe a e maua le poto saʻo o le afioga a le Atua?

O le mea moni, o le pulekatolio o le tiapolo e tuuaia sese ai tagata o le Atua i le le mama, lea atonu e feteenai ma le sili atu i le 100 fuaiupu o tusitusiga paia ma le pepelo, o lenei tuuaiga e sau mai le tagata sili ona le mama i le atulaulau: o le tiapolo lava ia.

O ia o se pepelo ma tumu i le pepelo.

John 8: 44 [O loo fesagaʻi Iesu Keriso ma se vaega patino o taʻitaʻi lotu leaga e taʻua o le ʻau Faresaio o ē na avea ma atalii o le tiapolo].
O outou o lo outou tamā le tiapolo, o le a outou faia foi tuinanau o lo outou tamā. O ia o le fasioti tagata talu mai le amataga, ma e le nofo i le mea moni, aua e leai se mea moni ia te ia. Pe a tautala o ia i le pepelo, e tautala o ia i ana lava mea; auā o ia o le pepelo, ma lona tamā.

Faʻaaliga 12: 10
Ma sa ou faalogoina se leo tele ua fetalai mai i le lagi, Ua oo mai nei le olataga, ma le malosi, ma le malo o lo tatou Atua, ma le mana o lana Keriso: aua ua lafoina i lalo le na molia o tatou uso, o le na tuuaia i latou i luma o lo tatou Atua i le aso ma po.

O le a tuuaia pepelo pea i tatou e le tiapolo i le mea ua ia nofosala ai ia te ia lava.

Ioane 8:44 & Faaaliga 12:10

11 PURGATORI UA SOSIA AIA TATAU A TAGATA ATUNUU, 42 US Code § 2000dd A LE MALO US MA LE FAAVAE A LE Iunaite Setete!!!

Meafaigaluega o Aia Tatau a Tagata
MEafaigaluega Autu
Feagaiga e faasaga i le Sauaina ma Isi Togafitiga Sauā, Fa'aleagaina po'o Fa'asalaga po'o Fa'asalaga
FAATAINA

10 Tesema 1984

BY

Fono Aoao Fono 39 / 46

Fa'amanaia: 26 Iuni 1987, e tusa ai ma le mataupu 27 (1)

O Atunuu Auai i lenei Feagaiga,

I le manatu ai, e tusa ai ma mataupu faavae ua folafolaina i totonu o le Tulafono a Malo Aufaatasi, o le amanaia o aia tutusa ma le le mafaaseseina o tagata uma o le aiga o tagata o le faavae lea o le saolotoga, faamasinoga tonu ma le filemu i le lalolagi,

I le iloaina o na aia tatau e maua mai i le tulaga mamalu o le tagata soifua,

Mafaufau i le matafaioi a Atunuu i lalo o le Tulafono, aemaise le Mataupu 55, e faʻalauteleina le faʻaaloalo lautele mo, ma le tausisia o, aia tatau a tagata soifua ma saolotoga faʻavae,

I le amanaia ai o le mataupu 5 o le Tautinoga Lautele o Aia Tatau a Tagata ma le mataupu 7 o le Feagaiga Faava-o-malo i Aia Tatau a Tagata ma Faigamalo, o ia mea uma e lua o loo aiaia ai e leai se tasi e tatau ona sauaina po o le sauāina, le agaleaga po o le faʻaleagaina poʻo le faʻasalaga,

I le amanaia ai foi o le Tautinoga o le Puipuiga o Tagata Uma mai le Faʻasauaina ma Isi Faiga Faʻaleagaina, Faʻaleagaina poʻo Faʻasalaga poʻo Faʻasalaga, na talia e le Fono Tele i le aso 9 Tesema 1975,

O le mana'o ia sili atu le aoga o le tauiviga e tetee atu i sauaga ma isi faiga sauā, le fa'aletagata po'o le fa'aleagaina po'o le fa'asalaga i le lalolagi atoa,

Ua ioe e pei ona taua i lalo:

Vaega I
Mataupu 1

  1. Mo faamoemoega o lenei Feagaiga, o le faaupuga “sauaina” o lona uiga o so o se gaoioiga e faaoo atu ai ma le loto i ai se tiga po o mafatiaga ogaoga, pe faaletino pe faalemafaufau, i se tagata mo ia faamoemoega e pei o le mauaina mai ia te ia po o se tagata lona tolu faamatalaga po o se taʻutaʻu atu, faasalaga. o ia mo se gaioiga na faia e ia poʻo se isi tagata pe masalomia na ia faia, pe faʻafefe pe faʻamalosi o ia poʻo se isi tagata, poʻo mo soʻo se mafuaʻaga e faʻavae i luga o le faʻailoga tagata o soʻo se ituaiga, pe a faʻatupuina ia tiga poʻo mafatiaga e poʻo i le fa'aoso a po'o fa'atasi ma le fa'atagaga po'o le fa'ataga a se tagata faigaluega lautele po'o se isi tagata o lo'o galue i se tulaga aloa'ia. E le aofia ai tiga poʻo mafatiaga e mafua mai naʻo, faʻapitoa i totonu poʻo faʻalavelave i faʻasalaga faaletulafono.
  2. O lenei tusiga e aunoa ma se fa'aituau i so'o se pepa fa'ava-o-malo po'o tulafono fa'ale-atunu'u o lo'o faia pe mafai ona aofia ai aiaiga o le fa'aoga lautele.

Mataupu 2

  1. E tatau i Atunuu Auai taitasi ona faia tulafono lelei, pulega, faamasinoga po o isi faiga e taofia ai faatinoga o sauaga i soo se teritori i lalo o lana pulega.
  2. E leai se tulaga fa'apitoa po'o le a lava, pe o se tulaga o taua po'o se fa'amata'u o taua, fa'aletonu fa'apolokiki i totonu po'o so'o se isi fa'alavelave fa'afuase'i fa'alaua'itele, e mafai ona fa'atatauina o se fa'amaoniaga o sauaga.
  3. O se poloaiga mai se ofisa maualuga po'o se pulega lautele e le mafai ona faʻaaogaina e avea o se faʻamaoniaga o sauaga.

Mataupu 3

  1. E leai se Setete Vaega e tatau ona tuliesea, toe faafoi (“refouler”) pe toe aumai se tagata i se isi Atunuu pe a iai ni mafuaaga mautu mo le talitonuina o le a lamatia o ia i le sauaina.
  2. Mo le fa'amoemoega o le fa'ai'uga pe iai ni fa'avae fa'apea, e tatau i pulega agava'a ona amana'ia iloiloga talafeagai uma e aofia ai, pe a talafeagai ai, le i ai i totonu o le Setete o lo'o a'afia ai se mamanu faifaipea o soliga tuga, fa'amaonia po'o le tele o soliga o aia tatau a tagata.

Cornell Law School
LII [Legal Information Institute]

42 US Code § 2000dd – Fa'asāina i faiga sauā, lē fa'aletagata, po'o le fa'aleagaina po'o le fa'asalaga o tagata o lo'o i lalo o le puipuiga po'o le pulega a le Malo o le Iunaite Setete.

(a) I se tulaga lautele
E leai se tagata o lo'o taofia pe i lalo o le pulega fa'aletino a le Malo o le Iunaite Setete, e tusa lava po'o le a le atunu'u po'o le nofoaga fa'aletino, e tatau ona fa'asalaina po'o se fa'asalaga fa'aleaga, lē fa'aletagata, po'o le fa'aleagaina.

Sauā, lē fa'aletagata, po'o le fa'aleagaina po'o le fa'asalaga


I totonu o lenei vaega, o le faaupuga "faʻaleagaina, faʻaleagaina, poʻo le faʻaleagaina poʻo le faʻasalaga" o lona uiga o le sauā, uiga ese, ma le faʻaleagaina poʻo le faʻasalaga o loʻo faʻasaina e le Fifth, Valu, ma le sefulufa Teuteuga i le Faavae o le Iunaite Setete, e pei ona faamatalaina i totonu o le Faasao a le Iunaite Setete, Tautinoga ma Malamalamaga i le Feagaiga a Malo Aufaatasi e tetee atu i le Sauaina ma Isi Ituaiga o Fegalegaleaiga Sauā, Faatauvaaina po o Faasalaga po o Faasalaga na faia i Niu Ioka, Tesema 10, 1984 .

US Constitution

Teuteuga Lona Lima
E leai se tagata e tatau ona taofia e tali atu mo se tupe faavae, po o se solitulafono mataʻutia, seʻi vaganā i luga o se tuuina atu po o se moliaga a se Faamasino Sili, sei vagana ai mataupu e tulaʻi mai i le laueleele po o vaegaau a le gataifale, po o le Militia, pe a auauna moni i le taimi o le Taua po o tulaga lamatia lautele; e le tatau foi ona noatia se tagata i lea lava solitulafono ina ia faaluaina ona tuuina i se tulaga lamatia o le ola po o se vae; e le tatau foi ona faamalosia i so o se mataupu tau solitulafono ina ia avea ma molimau faasaga ia te ia lava, po o le aveesea o le ola, saolotoga, po o meatotino, e aunoa ma se faagasologa tatau a le tulafono; e le tatau foi ona avea meatotino tumaoti mo le faaaogaina lautele, e aunoa ma se taui talafeagai.

Teuteuga Lona Valu
E lē manaʻomia le faʻatapulaʻaina o le tatalaga i tua, pe faʻatulafonoina le faʻasalaga, pe faʻasalaga mamafa ma le masani ai.

14th Teuteuga
Fuaiupu 1
O tagata uma na fananau pe fa'anatura i totonu o le Iunaite Setete, ma i lalo o le fa'amasinoga, o sitiseni o le Iunaite Setete ma le Setete o lo'o latou nonofo ai. E leai se Setete na te faia pe fa'amalosia so'o se tulafono e fa'apu'upu'u ai avanoa po'o puipuiga o sitiseni o le Iunaite Setete; e lē tatau fo'i i so'o se Malo ona fa'ate'aina so'o se tagata mai le ola, sa'olotoga, po'o se meatotino, e aunoa ma se fa'atonuga fa'aletulafono; pe fa'afitia i so'o se tagata o lo'o i totonu o lana fa'amasinoga le puipuiga tutusa o tulafono.

Fuaiupu 2
O sui e tatau ona vaevaeina i totonu o Setete eseese e tusa ai ma a latou numera, faitau le aofaʻi atoa o tagata i Setete taʻitasi, e le aofia ai Initia e le o lafoga. Ae afai o le aia tatau e palota ai i soʻo se faiga palota mo le filifilia o tagata palota mo le Peresetene ma le Sui Peresetene o le Iunaite Setete, o Sui i le Konekeresi, o le Pulega ma le Faamasinoga o se Setete, poʻo sui o le Fono Faitulafono, ua teena i soʻo se o tane o loʻo nonofo i lea Setete, e luasefulutasi tausaga le matutua, ma tagatanuu o le Iunaite Setete, poʻo soʻo se auala faʻapuupuu, vagana ai le auai i le fouvale, poʻo isi solitulafono, o le faavae o le faʻaalia i totonu o le a faʻaititia i le fua faatatau. lea o le aofa'i o ia tagatanuu o le a fa'atatau i le aofa'i atoa o ali'i sitiseni e luasefulu-tasi tausaga le matutua i lea Setete.

Fuaiupu 3
E leai se tagata e tatau ona avea ma Senatoa po o se Sui i le Konekeresi, po o se tagata palota o le Peresetene ma le Sui Peresetene, pe umia so o se tofi, sivili po o le militeli, i lalo o le Iunaite Setete, po o lalo o so o se Setete, o ia lea, sa faia muamua se tautoga, o se sui usufono. o le Konekeresi, po'o le avea ma se tagata ofisa o le Iunaite Setete, po'o se sui o so'o se Fono Faitulafono a le Setete, po'o se fa'atonu po'o se fa'amasinoga o so'o se Setete, e lagolagoina le Fa'avae o le Iunaite Setete, e tatau ona auai i le fouvale po o le fouvale faasaga i le e tutusa, pe tuuina atu se fesoasoani po o se faamafanafanaga i ona fili. Ae e mafai e le Konekeresi e ala i le palota a le lua vaetolu o Maota taitasi, ona aveese lea tulaga le atoatoa.

Fuaiupu 4
O le aoga o aitalafu a le malo o le Iunaite Setete, ua faʻatagaina e le tulafono, e aofia ai aitalafu faʻatupeina mo le totogiina o penisiona ma foaʻi mo tautua i le taofiofia o le fouvalega poʻo le fouvalega, e le tatau ona fesiligia. Peitai e le tatau i le Iunaite Setete poʻo se Setete ona faʻataʻitaʻia pe totogi ni aitalafu poʻo ni noataga na faia e fesoasoani ai i le fouvale poʻo le fouvale faasaga i le Iunaite Setete, poʻo seisi tagi mo le leiloa poʻo le faʻasaʻolotoina o soʻo se pologa; ae o ia aitalafu uma, aitalafu ma tagi e tatau ona taofia i le tulafono ma faʻaleaogaina.

Fuaiupu 5
E i ai i le Konekeresi le malosiaga e faʻamalosia ai, e ala i tulafono talafeagai, aiaiga o lenei tusitusiga.

#12 PURGATORY FESEGA 6 FESOASOANI I EFESO!

E feteenaʻi le pulekatolio i le Efeso 1:6

Efeso 1
6 I le viʻiga o le pupula o lona alofa tunoa, na ia faʻaalia ai i tatou i le pele.
7 O ia 'ua tatou maua ai le togiola e ala i lona toto, o le faʻamāgaloina o agasala, e tusa ma le tele o lona alofa tunoa;

Fa'amatalaga o le “talia”:
Malosiaga Faʻatasiga # 5487
charitoó fa'auigaina: ia fa'alelei, fa'ae'e i le alofa tunoa
Vaega o le Tautalaga: Verb
Sipelaina Fa'aleo: (khar-ee-to'-o)
Fa'aoga: Ou te fiafia, foa'i fua mai.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
Feso'ota'i: 5487 xaritóō (mai le 5486 /xárisma, “alofa tunoa,” va'ai iina) – sa'o, sili ona fa'amanuiaina ona o le talia o le alofa tunoa o le Atua. O le 5487 (xaritō) o loo faaaogaina faalua i le NT (Lk 1:28 ma Efe 1:6), o taimi uma e lua a le Atua na faalautele atu ai o Ia lava e foai fua mai ai le alofa tunoa (alofa).

Uiga o le “faaolataga” i le Efeso 1:7:
Malosiaga Faʻatasiga # 629
fa'auigaina o le apolutrósis: o se fa'asa'olotoga e fa'atatau i le totogiina o le tau
Vaega o le Tautalaga: Noun, Fafine
Sipelaga Fa'aleo: (ap-ol-oo'-tro-sis)
Fa'aoga: fa'asa'oloto e fa'atupuina ile totogiina ole tau; togiola, lavea'i.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
629 apolýtrōsis(mai le 575 /apó, “mai” ma le 3084 /lytróō, “togiola”) – lelei, togiola – moni lava, “faatau mai, toe faatau mai (manumalo) mea na leiloa muamua (maua).”

629 /apolýtrōsis (“fa'aola, toe fa'atau”) o lo'o fa'amamafaina le mamao ("saogalemu-fa'atauga") e maua i le va o le tagata lavea'i, ma le mea na fa'apologaina muamua ai i latou. Mo le tagata talitonu, o le prefix (575 /apó) e toe tepa i tua i le galuega aoga o le alofa tunoa a le Atua, o le faatauina mai o i latou mai le aitalafu o le agasala ma aumaia i latou i lo latou tulaga fou (i totonu o Keriso).

Uiga o le “faamagalo”:
Malosiaga Faʻatasiga # 859
fa'auigaga aphesis: fa'ate'aina, fa'asa'oloto, fa'atusa - fa'amagalo
Vaega o le Tautalaga: Noun, Fafine
Sipelaga Fa'aleo: (af'-es-is)
Fa'aoga: o le tu'uina atu, o le tu'uina atu, o le fa'asa'oloto, fa'amagaloga, fa'amagalo atoatoa.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
Feso'ota'i: 859 áphesis (mai le 863 /aphíēmi, “tuu ese atu, faamagalo” ) – sa'o, “se mea ua tulia”; o lona uiga o le fa'amagaloga ("fa'amagalo"), fa'asa'olotoina o se tasi mai le noataga po'o le aitalafu. Vaai i le 863 (aphiēmi).

Ua feteenai le Purgatory i le Efeso 1:7 - o le uiga o le togiola, faamagaloga ma le alofa tunoa

I le avea ai ma tagata talitonu ua fanaufouina, ua uma ona paia i tatou i le silafaga a le Atua, o lea e le toe manaomia ai se faamamaina po o se paia pe mafai ona ausia pe a mavae le oti.

Efeso 1
11 O ia fo‘i ‘ua tatou maua ai le tofi, ‘ina ‘ua mua‘i tofia i tatou e tusa ma le finagalo o lē na te faia mea uma lava e tusa ma le pule a lona lava finagalo.
12 E tatau ona tatou i ai i viiga o lona mamalu, o le na muamua faʻatuatua ia Keriso.

E le gata ina tatou maua le tofi faatasi ma le Atua, ae ia viia ai lona mamalu!! E le tuuina i lalo e le Atua ni totogi i luga o lapisi po o lapisi! O OE o lona tofi tāua ma o OE o le viiga o lona mamalu, e faapefea la ona e manaʻomia ona faamamāina i seoli o pulekatolio?!

O se tasi o faamoemoega o le pulekatolio o se taumafaiga a le tiapolo e tuliesea Kerisiano mai le Atua.

E feteenaʻi le pulekatolio i le Efeso 1:11 & 12

Efeso 5
25 O ‘outou tane, ‘ia ‘outou alolofa atu i a ‘outou avā, fa‘apei o Keriso fo‘i ‘ona alofa mai i le ekalesia, ma foa‘iina mai o ia e ia e fai ma sui;
26 Ina ia mafai ona ia faapaia ma faamama ma le fufuluina o le vai i le upu,
27 Ina ia mafai ona ia tuuina atu ia te ia lava a mamalu ekalesia, e leai mea, po o maanuminumi, po o soo se mea faapena; ae e tatau lava paʻia ma e leai se ila.

O lenei vaega o le Efeso ua tumu i le loloto o le lelei uma o le Atua! O le i'uga, ua avea ma vaega 'ese'ese o lenei tusitusiga, ma le tele o fa'auigaga o upu ua talepeina, fa'amaonia ma fa'amanino ina ia mafai ona e va'aia le mamalu o le Atua ma lana afioga i lona mamalu uma.

Fuaiupu 26, faauigaga o le “faapaia”:
Malosiaga Faʻatasiga # 37
fa'auigaga hagiazó: fa'apa'ia, fa'apa'ia, fa'apa'ia
Vaega o le Tautalaga: Verb
Sipelaga Fa'aleo: (hag-ee-ad'-zo)
Fa'aoga: Ou te fa'apa'iaina, fa'apa'iaina, fa'apa'iaina, fa'apaia, fa'apaia, fa'amamāina.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
Fa'atasi: 37 hagiázō (mai le 40 /hágios, “paia”) – ia manatu o se mea faapitoa (paia), ie paia (“tuuese”), faapaiaina. Vaai i le 40 (hagios).

[37 (hagiázō) o lona uiga “ia faapaiaina, faapaiaina, faapaiaina; ia faapaiaina, tuueseese” (Abbott-Smith).]

Fuaiupu 26, faauigaga o le “faamamaina”:
O le upu Eleni lea katharizó: fa'amama [Strong's Concordance #2511], o le veape lea o le katharos, lea ua uma ona tatou va'aia muamua:
Malosiaga Faʻatasiga # 2513
Katharos faauigaina: mama
Vaega o le Tautalaga: Fa'amatalaga
Sipelaga Fa'aleo: (kath-ar-os')
Fa'aoga: mama, mama, le pisia, pe moni pe fa'aleagaga pe faaleagaga; le ta'usala, mama, amio sa'o.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
2513 katharós (o se upu muamua) - saʻo, "e aunoa ma se faʻafefiloi" (BAGD); o le mea ua tuueseeseina (faamamaina), o le mea lea e “mama” (mama) ona e le palu faatasi (e aunoa ma ni elemene le manaomia); (faatusa) mama faaleagaga ona ua faamamaina (faamamaina e le Atua), o lona uiga e saoloto mai aafiaga leaga (palapala) o le agasala.

Fuaiupu 26, faauigaga o le upu “fufulu”:
Strong's Concordance #3067 loutron: o se taele, o se ta'ele, e sau mai le upu a'a Louo, fa'amatala auiliili i lalo:
Malosiaga Faʻatasiga # 3068
louó definition: taele, fufulu
Vaega o le Tautalaga: Verb
Sipelaga Fa'aleo: (loo'-o)
Fa'aoga: (literally. or just ceremonially), Ou te fufulu, taele (le tino); ogatotonu: o le fufuluina, ta'ele o le tagata lava ia; feiloai: Ou te faamamaina mai le agasala.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
3068 loúō – lelei, ia fufulu (fa'amamā), aemaise le tagata atoa (ta'ele le tino atoa). 3068 /loúō (ma lona fa'aupuga, 628 /apoloúō) o lona uiga o le “fufulu atoa” (fa'asinotonu ma fa'atusa) – o se ta'ele atoa e fa'amamā ai le tagata atoa (tino).

E feteenaʻi le pulekatolio ma faamatalaga o upu e 8 i le Efeso 5:25-27!

Fuaiupu 27, faauigaga o le “mamalu”:
Malosiaga Faʻatasiga # 1741
fa'auigaga endoxos: fa'aaloalo, mamalu
Vaega o le Tautalaga: Fa'amatalaga
Sipelaga Fa'aleo: (en'-dox-os)
Fa'aoga: fa'aaloalo maualuga, matagofie, mamalu.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
1741 éndoksos (mai le prefix, 1722 / en, "e aofia ai," lea e faʻateleina ai le 1391 /dóksa ("mamalu, taua faʻapitoa") - saʻo, "i le mamalu," faʻaalia le mamalu (tulaga faaeaina) o se mea ma vaʻaia "i totonu o se tulaga mamalu ma taʻuleleia” (AS).

Talu ai e le'i lava lena, o le uiga lenei o le upu autu mo le mamalu:
Malosiaga Faʻatasiga # 1391
faauigaga doxa: manatu (lelei i taimi uma i le NT), o le mea lea o le viiga, mamalu, mamalu
Vaega o le Tautalaga: Noun, Fafine
Sipelaga Fa'aleo: (dox'-ah)
Fa'aoga: mamalu, ta'uta'ua; mamalu, o se uiga faapitoa paia, o le faaaliga le fetalaia o le Atua, mamalu.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
1391 dóksa (mai le dokeō, “fa'aaogā manatu o le tagata lava ia e iloa ai le taua”) – mamalu. 1391 /dóksa (“mamalu”) e fetaui ma le upu OT, kabo (OT 3519, “ia mamafa”). O faaupuga uma e lua o loo faailoa mai ai le taua o le Atua e le i'u, o lona uiga taua (substance, essence).

[1391 (dóksa) o lona uiga moni lava “o le mea e faaosofia ai manatu lelei, o lona uiga o se mea e i ai sona taua, ma taua” (J. Thayer).]

Fuaiupu 27, faauigaga o le “mea”:
Malosiaga Faʻatasiga # 4696
fa'auigaga spilos: se ila, pisia
Vaega o le Tautalaga: Noun, Male
Sipelaga Fa'aleo: (spee'-los)
Fa'aoga: se ila, sese, pisia, pona.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
4696 spílos – lelei, o se pisia (vaega); (faatusa) o se amio (faaleagaga) sese po o se pona. O pisipisia tau amio ma le faaleagaga e sau mai le ola i fafo atu o le finagalo o le Atua (manaʻo, 2307 /thélema, faatusatusa i le Efe 5:15-17,27) ma aveesea i le taʻutinoga mai le loto (1 Ioane 1:9).

Fuaiupu 27, faauigaga o le “maanuminumi”:
Malosiaga Faʻatasiga # 4512
fa'auigaga o le rhutis: se maanuminumi
Vaega o le Tautalaga: Noun, Fafine
Sipelaga Fa'aleo: (hroo-tece')
Fa'aoga: se maanuminumi; mati: o se faaletonu faaleagaga, masei.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
4512 rhytís – lelei, fa'apipi'i, fa'akonekarate; (faatusa) “se maanuminumi, mai le matua” (Souter).

Fuaiupu 27, faauigaga o le “paia”:
Malosiaga Faʻatasiga # 40
faauigaga hagios: paia, paia
Vaega o le Tautalaga: Fa'amatalaga
Sipelaina Fa'aleo: (hag'-ee-os)
Fa'aoga: vaetofia e (pe mo) le Atua, paia, paia.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
40 hágios – lelei, ese (e le pei), isi (“ese”), paia; mo le tagata talitonu, 40 (hágios) o lona uiga “faatusa o le natura ma le Alii” aua “e ese mai le lalolagi.”

O le uiga autu (autu) o le 40 (hágios) o le "ese" - o lea o se malumalu i le 1st seneturi na hagios ("paia") ona e ese mai isi fale (Wm. Barclay). I le NT, o le 40 /hágios (“paia”) o loo i ai le “faapitoa” o lona uiga “ese mai le lalolagi” aua “e pei o le Alii.”

[40 (hágios) o lona uiga o se mea e “tuueseeseina” ma o lea “eseese (tulaga ese/tulaga ese)” – ie “isi,” aua e faapitoa i le Alii.]

Fuaiupu 27, faauigaga o le “le pona”:
Malosiaga Faʻatasiga # 299
amomos: lē ponā
Vaega o le Tautalaga: Fa'amatalaga
Sipelaina Fa'aleo: (am'-o-mos)
Uiga: amomum (o se laau manogi o Initia)
Fa'aoga: e le ponā, e leai se ila, e le ponā, e leai se pona.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
299 ámōmos (o se faʻailoga, e maua mai i le 1 /A "leai" ma le 3470 /mṓmos, "le pona") - lelei, leai se ila, leai se ila poʻo se filo (pala); (faatusa) tau amio, lē ponā faaleagaga, lē ponā mai āuga leaga o le agasala.

#13 PURGATORY E TETEE LE TELE MAU ESEESE!

Filipi 2
13 Aua o le Atua lea e galue i totonu ia te oe e tusa ma le loto ma faia lona finagalo malie.
14 Faia mea uma e aunoa ma le muimui ma fefinauaiga:
15 Ina ia outou le pona ma le le aoga, o atalii o le Atua, e aunoa ma le aʻoaʻi, i le totonugalemu o se atunuu piopio ma le faapiopio, o loo outou susulu i ai o ni malamalama i le lalolagi;

Uiga o le le ponā:
Malosiaga Faʻatasiga # 273
amemptos faauigaina: le ponā
Vaega o le Tautalaga: Fa'amatalaga
Sipelaga Fa'aleo: (am'-emp-tos)
Fa'aoga: e le ponā, e leai se fa'aletonu po'o se fa'aletonu.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
273 ámemptos (o se faʻailoga, e maua mai le 1 /A “leai” ma le 3201 /mémphomai, “ia maua se tuuaiga”) – lelei, e aunoa ma se pona; e le tausalaina, e ala i le le faia po o le faia; o lea, ia lē taʻuleagaina ona o le mamā tau amio. (E tuufaafeagai lenei faaupuga ma le 299 /ámōmos, “tuuga mamā.”)

Fa'amatalaga o le le afaina:
Malosiaga Faʻatasiga # 185
fa'auigaina o akeraios: le fefiloi, mama
Vaega o le Tautalaga: Fa'amatalaga
Sipelaga Fa'aleo: (ak-er'-ah-yos)
Fa'aoga: (fa'amaoni: le fefiloi) faigofie, fa'alilolilo, fa'amaoni, lē ponā.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
185 akéraios (o se fa'auiga, e maua mai le 1 /A “leai” ma le 2767 /keránnymi, “faafefiloi”) – sa'o, e le fa'afefiloi (fa'afefiloi); e le o se fefiloi faataumaoi ona e le o pisia i faamoemoega agasala (faanaunauga); mama (le fefiloi).

Uiga o le leai se aoaiga:
Malosiaga Faʻatasiga # 299
amomos: lē ponā
Vaega o le Tautalaga: Fa'amatalaga
Sipelaina Fa'aleo: (am'-o-mos)
Uiga: amomum (o se laau manogi o Initia)
Fa'aoga: e le ponā, e leai se ila, e le ponā, e leai se pona.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
299 ámōmos (o se faʻailoga, e maua mai i le 1 /A "leai" ma le 3470 /mṓmos, "le pona") - lelei, leai se ila, leai se ila poʻo se filo (pala); (faatusa) tau amio, lē ponā faaleagaga, lē ponā mai āuga leaga o le agasala.

E feteenaʻi le Purgatory i le Filipi 2:15 i le tele o tulaga!

Kolose 1
26 E oo lava i le mealilo na natia mai i augatupulaga ma lea augatupulaga, ao lenei ua faʻaalia nei i ana au paia:
27 O lē o le a faʻaalia e le Atua le oa o le mamalu o lenei mealilo i totonu o Nuu Ese; o Keriso lea 'iā te' outou, o le faʻamoemoe o le mamalu.

1 Thessalonics 5: 27
Ou te fai atu ia te oe e le Alii ina ia faitauina lenei tusi i tagata uma uso paia.

Eperu 3: 1
O le mea lea, uso paia, oe tofusia i le valaauga faalelagi, mafaufau i le Aposetolo ma le Faitaulaga Sili o la tatou galuega, o Keriso Iesu;

1 Peter 2: 9
Ae o outou o se tupulaga filifilia, o se tupu tautupu, o se malo paia, tagata ese; ina ia outou faaali atu viiga a ia o lē na valaauina outou mai le pogisa i lona malamalama ofoofogia;

2 Peter 1: 4
Lea ua tuuina mai ia te i matou silia folafolaga tele ma le taua: e ala i nei ia mafai ona outou avea ma ee tofusia i le natura paia, ua sao ai i le leaga o loo i le lalolagi e ala i le tuinanau.

Ua feteenai le pulekatolio ma le faauigaga o le taumamafa i le 1 Peteru 4:XNUMX

O i tatou ua tofusia i le natura paia o le Atua!

O le manatu la tatou te manaʻomia le tele o le faamamaina pe a uma ona tatou feoti, o se manatu e matuā lē faale-Tusi Paia.  

#14 I LE TOE TOE MAI O KERISO, O LE A IA TATOU LE TINO MALAMALU FAALEAGA!

I Korinito 15
42 E fa‘apea fo‘i le toe tutū mai o ē ‘ua oti. E lūlūina i le pala; ‘ua toe fa‘atūina mai ma le lē pala.
43 E lūlūina ma le mā; e toe tu mai ma le mamalu: e luluina ma le vaivai; ua toe faatuina mai i le mana;
44 E lūlūina le tino fa‘aletino; e toe fa‘atūina mai o le tino fa‘aleagaga. E i ai le tino faaletino, e i ai foi le tino faaleagaga.

56 O le tui o le oti o le agasala lea; ma le malosi o le agasala o le tulafono.
57 Ae faafetai i le Atua, o le na te aumaia ia i tatou le manumalo e ala i lo tatou Alii o Iesu Keriso.
58 O le mea lea, oʻu uso pele e, ia faʻamaoni 'outou, ma faʻamalosi, ma faʻateleina i galuega a le Aliʻi, auā' ua 'outou iloa o la' outou galuega e lē fua fua i le Aliʻi.

Pe a toe afio mai Iesu Keriso, o le a tatou maua se tino fou faaleagaga, e talitutusa ma le tino o Iesu Keriso ina ua toe faatūina mai le oti. 

E pei ona molimau fuaiupu o loo i luga, o lo tatou tino fou o le a faapea:

  • Faʻaleagaina
  • Mamalu
  • Malosiaga
  • Faaleagaga

Ua feteenaʻi le pulekatolio i le I Korinito 15:42-44!

Filipi 3: 21
O ai o le a suia o tatou tino leaga, ina ia mafai ona foliga e pei o lona tino mamalu, e tusa ai ma le galue e mafai ai e ia ona faatoilaloina mea uma ia te ia lava.

O le a tatou maua se tino faaleagaga mamalu pe a toe afio mai Iesu Keriso!!! E feteenaʻi le pulekatolio i le Filipi 3:21 !

Salamo 51: 14
Le Atua e, 'ia e laveaʻi mai' iā te aʻui le toto, ma le laulaufaiva, 'ia e alalaga fiafia i lau amiotonu.

O tagata uma lava talu mai le pau o Atamu ma Eva i le Kenese 3 ua faaleagaina o latou toto aua o le taimi lena na avea ai le tiapolo ma atua o lenei lalolagi.

I se isi faaupuga, o le natura agasala o loo i totonu o le toto o tagata ola uma vagana ai Iesu Keriso.

Ua taʻua Iesu Keriso o le toto lē sala i le Tusi Paia. Ua togiolaina i tatou ma ua amiotonu i luma o le Atua ona o galuega atoatoa a Iesu Keriso.

O lea la, i le toe afio mai o Keriso, o le a suia o tatou tino leaga, toto ma le agaga [lea o loo i totonu foi o le toto] i se tino faaleagaga atoatoa ma le toto faaleagaga atoatoa e tafe mai i o tatou uaua.

#15 AUA LE TUUINA LE ALII! MALAMALAMA I LE FA'AMANATU EPERU

Iopu 1: 21
Na ia faʻapea mai foi, Na ou sau le lavalava mai le manava o loʻu tinā, ou te foʻi atu ai lava i le le lavalava; na foaʻi mai e le Alii, na aveʻeseina foi e le Alii; ia faamanuina le suafa o le Alii.

Lea la e foliga mai na avatu e le Atua se mea ia Iopu, ona aveese lea. O se tasi o mafuaʻaga o Iesu Keriso o le faʻaalia lea o le tiapolo ma ana faʻatulagaga o agaga temoni ma faʻafefea ona latou faʻagaioiga.

Ae leʻi oʻo i lena taimi, sa iai tagata i le pogisa faʻaleagaga e uiga i le mea atoa. Ma ina ua tupu se mea leaga, latou mafua uma lelei pe leaga i le Atua, ae i se mimilo.

Soo se taimi lava e fai mai ai le Tusi Paia na fasiotia e le Atua nisi tagata, pe faaleagaina le laueleele, ma isi, e le moni. O se faaupuga faafaatusa, o se faaupuga faaEperu o le faatagaga. O lona uiga Na faatagaina e le Atua le mea e tupu auā na te foa‘iina atu i tagata uma le sa‘olotoga e filifili ai. E mafai ona latou filifili mea latou te mananao e fai. E moni lenei mea e oo lava i le tiapolo ma ana agaga leaga.

O lea i totonu o Iopu 1: 21 ina ua aveʻesea ma fasiotia ana fanau, mulimuli ane, o ai na faia lenei mea?

Pei ona fai mai le Ioane 10:10, o le gaoi lava. O le gaoi o se tasi o igoa e tele o Satani, o loʻo faʻamamafaina ai se itu taua o lona natura. E faʻatagaina e le Atua mea e tutupu faʻavae i luga o fesuiaʻiga tulaga i le olaga o le tagata.

Pe a oo mai la i pulekatolio, e lē o tuuina mai e le Alii i tatou i se mea mataʻutia. O le galuega a Satani o loo tuuaia le Atua ona o lea mea, o se galuega a le tiapolo o le na molia i le Atua ma ona tagata.

Ua tatou ola i le vaitau o le alofa tunoa lea e faatagaina ai e le Atua agaga taufaasese ma aoaoga faavae a temoni ia i ai i lo tatou lalolagi ona ua ia i tatou le saolotoga o le loto ma ina ia tupu lena mea, e tatau ona i ai le saolotoga e filifili ai. Afai e na o le tasi le filifiliga, ona leai lea o se saolotoga.

#16 PURGATU: Aamiotonu ma le Amiotonu a le Atua.

E na o le 5 fuaiupu i le Tusi Paia o loʻo taʻua ai le amiotonu o le tagata lava ia ou te iloa:

Isaia 57: 12 [kvv]
Ou te faailoa atu lau amiotonu, ma au galuega; aua e le aoga ia te oe.

Isaia 57: 12 [Ua faaopoopo le Tusi Paia]
“Ou te taʻu atu foʻi lau amiotonu [faafiaamiotonu] ma au galuega, ae e lē aogā iā te oe.

Esekielu 33: 13
Pe a ou fai atu i lē ua amiotonu, e ola lava ia; pe afai na te faatuatua ia te ia lava amiotonu, ma fai le amioletonu, e lē manatua lana amiotonu uma; a o lana amioletonu na ia faia, e oti ai o ia.

Mataio 6: 1 [kvv]
Ia outou, neʻi outou faia a outou mea alofa i luma o tagata, ina ia iloa ei latou; a leai, e leai so outou taui i lo outou Tama oi le lagi.

Mataio 6: 1 NET [Fa'aliliuga Fa'aPeretania Fou]
Fa'aeteete 'aua ne'i fa'aali lau amiotonu tau lava ina va'aia e tagata. A leai, e leai so outou taui mai lo outou Tamā o i le lagi.

Mataio 6: 1 [Codex Sinaiticus, o le kopi atoatoa lea e sili ona leva o le feagaiga fou Eleni o loo iai, na amata mai i le senituri lona 4]
Ae ia faaeteete e te le faia lau amiotonu i luma o tagata, ina ia iloa ei latou; o isi e leai so outou taui ma lo outou Tamā oi le lagi.

Mataio 6: 33
A ia outou muai saili le malo o le Atua, ma O LOO amiotonu; ona faaopoopoina atu lea o ia mea uma ia te outou.

O lea la o le mataupu e 6 o Mataio e amata i le amiotonu a le tagata lava ia, ae faaiu i le amiotonu a le Atua, o lona uiga o se faʻaleleia faaleagaga e leai se totogi = fesuiaʻi a tatou amiotonu mo Alii!

O loo talanoa le Roma 1 e uiga i tagata ua suia le mamalu e le pala o le Atua mo le mamalu e pala o tagata ma manu, o se tulaga maualalo lea.

Roma 10: 3
Aua ua latou le iloa a le Atua le amiotonu, ma taumafai e faatumauina lo latou lava amiotonu, ua le gauai atu i latou lava i le amiotonu a le Atua.

Filipi 3: 9
Ma maua ia te ia, e leai se mea la'u lava amiotonu, o le mea mai le tulafono, a o le mea e ala i le faatuatua ia Keriso, o le amiotonu mai le Atua e ala i faʻatuatua [talitonu]:

Kalatia 5
1 O le mea lea, ia tutumau ai i le saʻolotoga na faʻasaʻolotoina ai i tatou e Keriso, 'aua foʻi neʻi toe faʻasalaina i latou i le amo o le pologa.

O se tasi o le tele o ituaiga o le faafiaamiotonu o le faamaturoina po o le avea ma se tagata e fiafia i le lotu "mo le Alii". I se tulaga sili atu ona ogaoga, e mafai ona alu ifo i le masochism, lea e maua ai le fiafia mai le tiga, o le gaioiga lea a se agaga leaga, lea o loʻo talanoaina atili i le vaega o loʻo i lalo e uiga i sauaga.

O le amiotonu o le tagata lava ia o le pepelo lea a le lalolagi ma e faafeagai ma le amiotonu a le Atua.

O se tasi lenei o le tele o faataitaiga o le amiotonu moni a le Alii.

Isaia 61: 3 [Ua faaopoopo le Tusi Paia]
Ia tuuina atu ia i latou o e faanoanoa i Siona mea nei:
‘ia avatu ‘iā te i latou se pulou e sui a‘i le efuefu [i o latou ulu, o se fa‘ailoga o le fa‘anoanoa],
Le suauu o le olioli nai lo le faanoanoa,
O le ofu [e faailoa atu] le viiga nai lo le loto vaivai.
O lea e taʻua ai i latou o laau o le amiotonu [malosi ma matagofie, ua iloga ona o le faamaoni, faamasinotonu, ma le tulaga tonu i luma o le Atua],
Le totōina a le Alii, ina ia viia o Ia.

# 17 E lē fa‘asauāina i tatou e le Atua

Na te le faatagaina lava sauaga o soo se ituaiga, e oo lava i tagata leaga. Na te le faaosoosoina lava i tatou i le leaga. Po o le a lava le leaga e oo mai ia i tatou, a lē o lo tatou lava sese ona o le solia o mataupu silisili faale-Tusi Paia i o tatou olaga ma/po o osofaiga a Satani.

Kalatia 6
7 Aua nei faaseseina; E le ulagia le Atua: aua o le mea e luluina e le tagata, o le mea lava lea e seleseleina ai e ia.
8 Auā o lē e lulu i lona tino, e seleseleina e ia le pala; Ao le lulu i le Agaga, e selesele e ia i le Agaga le ola e fa'avavau.
9 Ma ia tatou le vaivai i le faia o mea lelei: aua o le taimi tatau tatou te selesele ai, pe a tatou le vaivai.

John 10: 10
E le sau le gaoi, a 'ia gaoi, ma fasi, ma fa'aumatia; na ou sau' ina 'ia maua ei latou le ola, ma latou maua atili ai.

James 1: 13
'Aua ne'ie fai mai se tagata pe a tofotofoina o ia,' ua tofotofoina a'u e le Atua; auā e le mafai 'ona tofotofoina le Atua i le leaga, e le fa'ata'osoosoina fo'ie ia se tasi.

E le faʻaosoosoina foi i tatou e le Atua, e faʻapefea la ona ia faasalaina i tatou?

I John 1: 5
savali le o lea o lenei ua matou faalogo ia te ia, ma talai atu ia te outou, o le malamalama lava le Atua, ma ia te ia e leai se pogisa i uma.

O le faapuapuagatia la o isi o le taimi lea e maua ai e se tagata le fiafia mai le faatiga po o le faamanu’alia o isi ma o le faatosinaga lena mai le agaga leaga e ta’ua o le agaga faanoanoa.

Ae peitaʻi, afai e te fiafia i le manatu o le sauaina [po o le faafoliga pepelo faalotu o le olioli i mafatiaga mo le Alii, e pei o le i ai i pulekatolio, o lona uiga o le avea ma maturo mo Iesu po o le Alii], o le faatosinaga lena a se agaga masochistic lea e mafua ai ona maua e le tagata le fiafia mai tiga ma mafatiaga.

Ua iloa e saienitisi o le tiga ma le fiafia e faagaoioia i vaega tutusa o le faiʻai [e pei o le amygdala, le pallidum, ma le nucleus accumbens], o lea afai e te fiafia e faatiga i isi pe tigaina, o vaega ia o le faiʻai e o loo ave faamalosi e agaga leaga.

O sauaga matuia, toso teine ​​ma le sauaina e mafua uma lava i se agaga fa'anoanoa leaga lea e mafua ai ona maua e le tagata le fiafia mai le fa'atupuina o tiga ma manu'a i isi.

O Purgatory o le sauaina ma o lea e musuia ai agaga leaga leaga.

O lea la, o pulekatolio o se galuega o le faaseseina o agaga ma aoaoga faavae a temoni ma e tatau ona faamamaina mai ou mafaufauga, talitonuga, loto ma le olaga.

[4 Timoteo 1:XNUMX]

Purgatory vs Fanau a le gata

Tagata i PurgatoryFanau a le Gata
Sauaina i le afiO i latou ma lo latou tamā o le tiapolo na susunuina i le lepa afi ma fa‘atigāina fo‘i tagata
Tu'ua'ia sese o ia
le mama faaleagaga
O le tiapolo o le tagata e sili ona leaga ma faaleagaina [le mama] o loo i ai
E le maua e tagata afaina se alofa mutimutivale o le AtuaE leai se tasi o le fanau a le gata po o le tiapolo ua tuuina atu i ai se alofa mutimutivale mai le Atua; I le Iopu 42, o uo e 3 a Iopu na talia e Ieova, ae o Eliu e le ona na fanau mai o ia i le fanau a le gata.
O se tuuaiga pepelo ona o le natura o lē na moliaNa taʻua e Iesu Keriso tagata pepelo SOS 7 taimi i totonu
Mataio 23
Ona o le tutusa o le pulekatolio ma le natura o le tiapolo ma le SOS, pe e mafai ea ona avea le pulekatolio o se ituaiga o taui ma sui mai le tiapolo?

# 18 O fuaiupu na faʻaaogaina e faʻamaonia ai pulekatolio

O loo lisi atu i lalo nisi o fuaiupu autū na faaaogā e faamaonia ai le iai o le pulekatolio. O le a ou faʻaopoopoina faʻamatalaga ma faʻamatalaga i se taimi vave e mafai ai.

Mataio 5
25 Ia vave ona malilie faatasi ma lou fili, aʼo oulua i ai i le ala faatasi ma ia; ne‘i tu‘uina atu oe e lē ua ita mai i le fa‘amasino, ma tu‘uina atu fo‘i oe e le fa‘amasino i le ‘au‘auna, ma tu‘uina atu ai oe i le falepuipui.
26 E moni, ou te fai atu ia te oe, e te le alu ese lava i lea mea, seia uma ona e totogia le tupe e sili ona lelei.

O le faʻamatalaga aloaia a le Katoliko Roma ma le faʻamatalaga o nei fuaiupu e 2 ma pe aisea latou te talitonu ai latou te faʻamaonia le i ai o purgatory.

https://www.catholic.com/bible-navigator/purgatory/matthew525-26

“Vaaiga Katoliko
O loo fetalai mai Iesu i se tulaga faafaatusa ae tuusao, iinei. O le faatusa o le “falepuipui” e faasino atu i se “nofoaga” lē tumau mo mafatiaga o pulekatia. O le “peni,” po o le kodtrantes, ua fai ma sui o “solitulafono laiti” o loo faamamafaina. O agasala laiti nei e mafai ai e Kerisiano ona faia se togiola i le galulue faatasi ma le alofa tunoa o le Atua.

O le mea e mataʻina ai, o le upu Eleni mo le falepuipui, phulake, o le upu lava lea na faaaogā e St. )".

Toe tasi, o se faafefiloi poto lenei o le upumoni ma le sese, e iu i se faaiuga sese mo mafuaaga eseese.

Muamua, o loo i ai le manatu sese po o le talitonuga e faapea o tala lelei ua tusia tuusao ia i tatou, o le au Kerisiano ua toe fanaufouina i le tausaga o le alofa tunoa, o le vaitaimi lea i le va o le aso Penetekoso [27A.D.] ma le aso o Iesu. E toe afio mai Keriso mo i tatou [I Tesalonia 4:13-18] i soo se taimi e tupu ai lena mea i le lumanai.

O evagelia e 4 na tusia sa'o TO ISERAEL A E LEAI TO US! Na tusia mo lo tatou aʻoaʻoina ma mo a tatou apoapoaiga ma o le mea lea e le faia ma e le mafai ona avea ma poloaiga tuusao ia i tatou e tatau ona tatou faia.

I se isi faaupuga, sa tusia saʻo lava i le FAATAITAITAIINA O KERISO, AE LE O LE TINO O KERISO, 2 vaega maʻoti o tagata na ola i le 2 pulega manino faale-Tusi Paia o taimi.

Roma 15:4 & I Korinito 1:11

Mo nisi faʻamatalaga, faʻatusatusa lenei tusiga i le tatalo a le Alii vs Efeso!

O lea la o le a tatou vaevae i lalo fuaiupu taitasi, fasifuaitau po o upu taitasi e iloa ai pe o ogatasi pe leai foi ma tusitusiga paia.

“O loo fetalai mai Iesu i se tala faafaatusa ae tuusao, iinei. O le faatusa o le “falepuipui” o lona uiga o se “nofoaga” lē tumau mo mafatiaga o pulekatia.

E tusa ai ma le lomifefiloi a Merriam-Webster [talu mai le 1828] o le faauigaga o le upu “faataoto” e faasino i faataoto.

Uiga o le faataoto, o le upu autu o le faataoto:
nauna

  1. o se tala faafaatusa puupuu ua fuafuaina e faailoa atu ai pe aoao atu ai se upumoni, mataupu faavae faalelotu, po o se lesona tau amio.
  2. o se faʻamatalaga poʻo se faʻamatalaga e faʻaalia ai se uiga le tuusaʻo e ala i le faʻaogaina o faʻatusatusaga, faʻatusa, poʻo mea faapena.

Fa'aaogaina o le upu faataoto i le Tusi Paia:

E 65 taimi e faaaogā ai i le Tusi Paia [na o le OT ma evagelia].

O le mamanu ma le numera o le faaaogaina i le talalelei e faapea [faamaonia mai le biblegateway.com; maitau, o numera o taimi na fa'aaogaina ai o se faitauga o le numera o fuaiupu o le upu o loʻo fesiligia o loʻo faʻaogaina i totonu ae le o se numera moni o le numera o faʻaoga o le upu lava ia]:

  • Mataio: 17
  • Mareko: 12
  • Luka: 17
  • Ioane: 1

Aofa'iga o le Evagelia: 47 = 72.3% o fa'aoga uma faale-Tusi Paia, po'o le toeitiiti atoa le 3/4 [75%] o fa'aoga uma i le Tusi Paia o le upu faataoto (s) o lo'o i totonu o evagelia.

Ae paga lea, e le'i faia foi e le ekalesia RC a latou meaaoga i le mea lea [e te'i moni lava se tasi?]

O le uluaʻi taʻua o le upu faataoto (s) i evagelia o loo i le Mataio 13:3, e valu mataupu i tua atu o le fuaiupu na faaaogā e faamaonia ai le iai o le pulekatolio!

I se isi faaupuga, e le o taʻua lava e le Tusi Paia o se faataoto lenei, o lea e fai mai ai e leai se mea ae na o se faauigaga a le tagata lava ia, lea e matua faasaina e le XNUMX Peteru! Talu ai o le tulaga aloa'ia lea o le ekalesia RC, o lo'o fa'atusalia ai fo'i le fa'aituau fa'alelotu.

2 Peter 1: 20
Ia outou muai iloa lenei mea, e leai se valoaga o le Tusi e na te faamatalaina e se tasi.

O se faataoto o se tasi lea o le sili atu i le 200 ituaiga o faaupuga eseese o loo faaaogā i le Tusi Paia.

Uiga o le faataoto mai le Mataio 13:3:
Malosiaga Faʻatasiga # 3850
faataoto: o se faataoto, faatusatusa
Vaega o le Tautalaga: Noun, Fafine
Sipelaga Fa'aleo: (par-ab-ol-ay')
Uiga: ia tu'u atu se tasi i se tulaga lamatia
Fa'aaogāina: (a) o se fa'atusa, (e) o se fa'ata'oto, e masani lava o mea na fetalai mai ai lo tatou Ali'i, (i) o se alagaupu, o se alagaupu.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
3850 parabolḗ (mai le 3844 /pará, “latalata i autafa, faatasi ma” ma le 906 /bállō, “tuu”) – o se faataoto; o se fesoasoani faafaiaoga e lafo faatasi ma le upumoni o loo aoaoina. E fa'aopoopoina le malamalama e ala i le fa'aogaina o se fa'ata'ita'iga pu'eina po'o se fa'atusa masani, (e masani ona fa'afoliga pe fa'atusa, ae e le fa'apea).

[Mo faamatalaga auiliili ma faamatalaga e uiga i “Faataoto o le Malo” a Iesu tagaʻi i le 932 (basileía).]

Ina ia ʻalofia so o se fenumiai po o ā mea na aʻoaʻo atu e Iesu o faataoto ae po o lē fea e lē saʻo, ua taʻu manino mai e le Tusi Paia iā i tatou e 47 taimi i evagelia po o ā aʻoaʻoga o faataoto ae o lē fea e leai.

O le mea lea, talu ai e leai se fuaiupu i le Mataio 5 o ni faataoto [se faatusa o le tautala], o lona uiga o upu e tatau ona moni i lona uiga.

O lea o le a tatou o atu i le talaaga o fuaiupu o loʻo fesiligia, aʻoaʻo ni mea fou sili ma a maeʻa, o le a e iloa nei fuaiupu i totonu ma fafo.

Mataio 5: 21-26 [Ua faaopoopo le Tusi Paia]
21 “Ua outou faalogo na fai atu i tagata anamua, ‘Aua e te fasioti tagata,’ ma ‘O lē e fasioti tagata e nofosala o ia i luma o le faamasinoga.
22 A ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, so o se tasi e ita pea i lona uso, pe fa‘aleaga fo‘i ‘iā te ia, e nofosala o ia i luma o le fa‘amasinoga; ai se fai atu fo'i i lona uso, 'Raka!' e nofosala i luma o le faamasinoga maualuga (Saneterini); ma so o se tasi e fai mai, 'Le vale!' o le a lamatia i le afi i seoli.

23 O lenei, afai e te avatu lau taulaga i le fata faitaulaga, ma e te manatua foʻi ua i ai i lou uso se mea [e pei o se faasea po o se faitioga] faasaga iā te oe,
24 ‘Ia tu‘u lau taulaga i lea mea i le fatafaitaulaga ma e alu. Ia muamua ona faalelei ma lou uso, ona e sau ai lea ma avatu lau taulaga.

25 Ia vave ona oulua feutagaʻi ma lē ua finau mai iā te oe i le tulafono, a o oulua faatasi ma ia i le ala [i le faamasinoga], ina neʻi tuuina atu oe e lē ua finau mai iā te oe i le faamasino, ma le faamasino i le ʻau leoleo; ua lafo oe i le falepuipui.
26 ‘Ou te ta‘utino atu fo‘i ‘iā te oe, ma ‘ou te ta‘u atu fo‘i ‘iā te oe, e te lē sau lava i fafo se‘ia uma ‘ona e totogi le sene mulimuli.

Lalo o 2 screenshots mai le EW Bullinger's Companion Reference Bible, itulau 1316 & 1317, i luga o le Mataio 5 ina ia faʻamalamalama manino ma malamalama atili i le mataupu autu:

Lalo o le faʻamalama o le EW Bullinger's Companion Reference Bible, itulau 1317, i luga o le Mataio 5: 21-48 ina ia mafai ai ona iloa le saʻo faʻatusa ma uiga auiliili o le afioga a le Atua.

O le a tatou iloiloina ma'ea'ea nisi o nei fuaiupu ina ia mafai ai ona tatou tutu atu i le afioga a le Atua ma le mautinoa atoatoa.

fasioti tagata: o le fasioti tagata moni o se tagata ua uluitinoina e le agaga leaga o le fasioti tagata. O le mea lena e mafua ai le fasioti tagata. Faatasi ai ma le fasioti tagata, e na o le 2 ituaiga: fasioti tagata ma le fasioti tagata, lea e taʻua e le lalolagi o le pule i le ola. Afai e matua lamatia lou ola i se osofaʻiga mai se isi tagata, o lona uiga o loʻo ia te oe le aia tatau e puipuia ai oe lava, tusa lava pe o lona uiga o le fasiotia o le tagata osofaʻi i le puipuiga o le tagata lava ia. E lē aofia ai se agaga leaga.

Afai e te aveina lenei mea i se tulaga faaleatunuu, o lona aia tatau mo se atunuu e puipuia ai o ia lava mai le atunuu o loo osofaia ma e le o se fasioti tagata foi, ae mulimuli ane, o le fatu o tagata gata o i latou ia e mafua ai taua. O le mea lea, seʻia oʻo ina lafoina le tiapolo i le lepa afi i se lumanaʻi mamao, o le filemu o le lalolagi o se mea e matua le mafai lava ona seʻi vagana ua aveesea le mafuaʻaga o taua, e mautinoa le faʻaauau pea.

I le agai i luma, i le fuaiupu e 22, o loo faapea mai afai e te taʻua se tasi o se vale, ua e lamatia i le afi o seoli. I aso nei, e foliga mai e faavalevalea ma sili ona ogaoga, ae e tatau ona e manatua, o le KJV lenei mai le 1611. Ua ou siakiina le faaaogaina o lenei upu vale i le feagaiga tuai ma o nisi taimi e faasino i se tagata na fanau mai i le fatu o le. gata, o le atalii faaleagaga o le tiapolo, o lea afai tou te tuua'ia pepelo se tasi i le atalii o Pelialo [o le atalii o le tiapolo], ua matua mafatia lava outou.

O lea la o le RC quote toe fai:

“O loo fetalai mai Iesu i se tala faafaatusa ae tuusao, iinei. O le faatusa o le “falepuipui” e faasino atu i se “nofoaga” lē tumau mo mafatiaga o pulekatia. O le “peni,” po o le kodtrantes, ua fai ma sui o “solitulafono laiti” o loo faamamafaina. O agasala laiti nei e mafai ai e Kerisiano ona faia se togiola i le galulue faatasi ma le alofa tunoa o le Atua.

O le mea e mataʻina ai, o le upu Eleni mo le falepuipui, phulake, o le upu lava lea na faaaogā e St. )".

O le faatusa o le “falepuipui” o lona uiga o se “nofoaga” lē tumau mo mafatiaga o le pulekatolio: e leai, o se falepuipui moni lea e faasino i ai ma e lē o taʻua ai se mea e uiga i pulekatolio. O le 100% taumatematega lena; o lona fa'aituau fa'alelotu e aunoa ma se mea e fa'amauina ai lea fa'ai'uga.

Seʻi o tatou vaʻavaʻai poʻo le a le uiga moni o le 3 Peteru 19:XNUMX:

O se tasi o auala e fai ai suʻesuʻega faale-Tusi Paia saʻo, o fuaiupu uma i le mataupu lava e tasi e tatau ona malilie pe ogatasi le tasi ma le isi aua o le uluaʻi Tusi Paia e le feteʻenaʻi lava ia, o lea o loʻo i lalo nisi o isi fuaiupu e faʻamaonia ai "agaga i le falepuipui. ” e le o ni tagata ae o agelu leaga i lalo o le pule a le tiapolo = agaga leaga.

Ona tatou o ai foi lea i se lomifefiloi o le Tusi Paia e faamaonia ma faamanino ai le uiga moni o na upu.

I Peter 3: 19
18 Auā o Keriso fo‘i na tigāina fa‘atasi mo agasala, o le amiotonu mo ē amiolētonu, ‘ina ‘ia ta‘ita‘iina i tatou e ia i le Atua, ‘ina ‘ua fasiotia o ia i le tino, a ‘ua fa‘aolaina e le Agaga.
19 O lea foi na alu atu ai o ia ma talai atu i agaga i le falepuipui;
20 O ē na lē fa‘alogo i aso anamua, ‘ina ‘ua fa‘atali le ‘onosa‘i o le Atua i ona po o Noa, a o saunia le va‘a, na fa‘aolaina ai i le vai e to‘aitiiti, o tagata e to‘avalu lea.

“ia faasaolotoina agaga o tagata talitonu i le Feagaiga Tuai (1 Pete. 3:19).":

O le upu “agaga” i le fuaiupu e 19 e 9 ona uiga eseese; lea e faasino i AGA TEvolo ae le o TAGATA!! Aemaise lava, o agaga leaga ia na faaumatia le uluai lagi ma le lalolagi ma faia e aunoa ma se tino ma gaogao, ae le taʻua ai le lolovaia o le lalolagi i aso o Noa i se taumafaiga lē taulau e taofia Iesu Keriso mai le fanau mai.

Lona lua, e le mafai ona faasino i tagata ona e feteenai ma le tele o fuaiupu o le Tusi Paia i le natura o le oti! Afai o nei agaga o ni tagata, semanu latou te i ai i le tuugamau ae le o se falepuipui faaleagaga i fafo atu o le vanimonimo [i le vateatea lauiloa].

Aemaise lava, o agelu pa'ū = agaga leaga na ave e Lusifelo ma ia ina ua uma ona ia faia'ina le taua i le lagi [Faaaliga 12 - na ia aveina le 1/3 o agelu talu mai le amataga, sa i ai 3 agelu faaofuofu i le lagi faatasi ma le Atua ma sa i ai le pule. o le 1/3 o agelu].

II Peter 2
4 Auā ana lē faasaoina e le Atua le agelu o ē na agasala, a ‘ua lafo i latou i lalo i seoli, ma tu‘uina atu i latou i filifili o le pouliuli, e fa‘asaoina mo le fa‘amasinoga;
5 ‘Ua lē fa‘asaoina fo‘i e ia le lalolagi tuai, a ‘ua fa‘aolaina e Noa o le tagata lona to‘avalu, o lē e tala‘i le amiotonu, ‘ua ia fa‘ao‘o mai le lolo i le lalolagi o ē amio leaga;

Uiga o seoli:
Malosiaga Faʻatasiga # 5020
tartaroó faauigaina: ia lafo i seoli
Vaega o le Tautalaga: Verb
Sipelaga Fa'aleo: (tar-tar-o'-o)
Faaaogāina: Ou te lafo i Tatara po o Kēna.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
5020 tartaróō – lelei, lafo i Tartarus (“Tartaros”). E fa'aaoga e le NT le 5020 (tartaróō) mo le lalolagi i lalo - o le nofoaga o le faasalaga e fetaui mo na o temoni. Mulimuli ane, na avea Tartaros ma sui o le faasalaga e faavavau mo tagata amioleaga.

"5020 (tartaróō) o se igoa Eleni mo lalo-lalolagi, aemaise lava le nofoaga o le malaia - o lea e lafo ai i seoli" (AS); ina ia auina atu i le to e le gata ua taofia mo temoni ma e ua oti.

[I tala faa-Eleni, o Tartarus o se “nofoaga o faasalaga i lalo o le lalolagi, lea, mo se faaaʻoaʻoga, na auina atu i ai Titans” (Souter).]

O Tartarus o le falepuipui faaleagaga, o le falepuipui lea o loo taofia ai nei agaga leaga e puipuia ai lo tatou lalolagi aua o i latou ia na faapogaia le lolo i aso o Noa, ae lē o le Atua!

O lenei mea e faʻamaonia ai le isi vaega o lenei tusiga e uiga i le gagana Eperu o le faʻatagaina ma le Kenese 6; e lē o le Atua na lolovaia le lalolagi, ae o nei agelu leaga [temoni o loo lokaina nei, ma faatalitali mo lo latou faamasinoga i le lumanaʻi].

[BTW e leai se mea e taʻua o se agaga leaga leaga; 100% o agaga leaga uma o le natura o le faia lea o le finagalo o le tiapolo o le gaoi, fasioti ma le faaumatia. O le mea lea, o le ata tuai e uiga ia Casper le agaga faauo o se 100% pepelo!]

O lea la tatou te o atu i se isi fuaiupu i luga o le mataupu lava e tasi e maua atili ai le manino ma le faamaoniga i luga o le 3 Peteru 19:XNUMX:

Iuta 1: 6 [kvv]
O agelu fo‘i o ē na lē tausia lo latou ulua‘i tofi, a ‘ua tu‘ua e ia lo latou lava mea, ‘ua tāofia e ia i filifili e fa‘avavau i lalo o le pouliuli, se‘ia o‘o i le fa‘amasinoga o le aso tele.

Iuta 1: 6 [Ua faaopoopo le Tusi Paia]
‘Ua ‘outou iloa fo‘i o agelu e le‘i nonofo i latou i le mea e tatau ai, a ‘ua tu‘ua e i latou le mea na latou nonofo ai, ‘ua tu‘ua e ia i filifili e fa‘avavau i le pouliuli, ‘ua lokaina mo le fa‘amasinoga o le Aso tele.

O filifili o le pogisa e le o ni filifili faaletino aua e le mafai ona latou taofia se tagata faaleagaga. O se tala faatusa e faailoa mai ai lo latou nofopologa i le falepuipui.

Faʻamaonia le mea o loʻo fai mai ai le Iuta 1: 6 & II Peter 2: 4, [lea e malilie i ai], o loʻo i ai se faʻamalama o le EW Bullinger's Companion Reference Bible, e faʻaalia ai le faʻamalamalamaina o le saʻo o le afioga a le Atua i luga o le I Peter 3: 18-22. i le tulaga o fuainumera o le tautala introversion & alternation:

O lea la:

  • I Peter 3: 19
  • 2 Peteru 4:5-XNUMX
  • Iuta 1: 6
  • le tele o fuaiupu i le natura moni o le oti
  • ma le Companion Reference Bible e tutusa uma

o agaga o loo i le falepuipui i le 3 Peteru 19:XNUMX o ni agelu [faapitoa, o agelu pa'ū i lalo o le pule a le tiapolo = agaga tiapolo] ma e le mafai ona avea ma tagata.

Ua tuuina mai e le Eperu ia i tatou nisi o faamalamalamaga faaopoopo i le gafatia o le tino faaleagaga o Iesu Keriso:

Eperu 4: 14
O lenei, ‘ua ‘iā te i tatou le ositaulaga sili, ‘ua alu atu i le lagi, o Iesu le Alo o le Atua, ‘ia tatou tāofi mau i lo tatou galuega [taʻutaʻu atu].

Uiga o le fuaitau “lea ua tuu atu i totonu”:
Malosiaga Faʻatasiga # 1330
fa'auigaga dierchomai: alu atu, alu solo, fa'asalalau
Vaega o le Tautalaga: Verb
Sipelaina Fa'aleo: (dee-er'-khom-ahee)
Fa'aoga: Ou te pasia, fa'asalalau (pei o se lipoti).

NAS Faʻasalaga Faʻatau
Upu Origin
mai dia ma erchomai

Uiga o le dia:
Malosiaga Faʻatasiga # 1223
dia faauigaina: e ala, ona o, ona o
Vaega o Tautalaga: Upu Tomua
Sipelaga Fa'aleo: (dee-ah')
Fa'aoga: (a) gen: e ala i, atoa, e ala i le meafaigaluega a, (b) acc: e ala i, ona o, ona o, mo le lelei o, ona o.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
1223 diá (se fa'auluuluga) – sa'o, fa'asaga (i le isi itu), i tua-ma-ma-ma-ma aga'i i le ala atoa, “manuia i le isi itu” (“maea uma”). O le 1223 (diá) e masani ona faʻaaogaina e fai ma prefix ma tuʻuina atu le manatu tutusa ("maea," o lona uiga, "manuia" i le isi itu).

[1223 (diá) o se a'a o le upu faa-Peretania o le diameter (“faasaga atu i le isi itu, i totonu”). A'o le'i faia se vaueli, e na'o le tusia o le dia di̓.]

O lea la, i lona tino faaleagaga toetu, na mafai ai e Iesu Keriso ona sopo atu i le atulaulau ua iloa ma talaʻi atu i agaga leaga na lokaina e le Atua i se potu pogisa faaleagaga e taofia ai ina ia puipuia ai i tatou ma le galuega a le Atua o fetu ma paneta lea. ta'u atu ana galuega aao [Salamo 19].

O le mafuaaga lena na ia lokaina ai i latou i se mea mamao aua o loo folafola atu e faaputuga fetu le afioga a le Atua e oo lava i aso nei [vaai i le tusi a EW Bullinger: molimau o fetu].

E leai se mea faitino ma e oo lava i le malamalama lava ia, e mafai ona malaga i lena mamao, i lena saoasaoa, o le manatu la na faia e Iesu Keriso lena mea o se tino oti pala mai le tuugamau o se matua valea leaga.

O le malo faaleagaga e suitulaga i le malo faaletino, o lea na le solia ai e Iesu Keriso tulafono o le fisiki, na ia suitulaga ia i latou ona sa malaga o ia i luga o le vaalele faaleagaga ma o lea, e le o noatia i tapulaa o le atulaulau faaletino.

E le gata i lea, sei o tatou mafaufau i nisi mea sese e 2, faʻaaloaloga a le ekalesia RC e ala i le toe faʻasino i le RC quote:

“O le mea e mataʻina ai, o le upu Eleni mo le falepuipui, phulake, o le upu lava lea e tasi na faaaogā e St. 1)".

“e faamatala ai le “nofoaga” faaleagaga lea na afio ifo ai Iesu ina ua mavae lona maliu” – e faavae i fuaiupu e 10 i le natura moni o le oti, [“lea na afio ifo i ai Iesu ina ua mavae lona maliu”] o se mea e matua le mafai lava ona e leai ni mafaufauga, mafaufau, lagona, gaioiga, ma isi i le oti.

E lē gata i lea, o Iesu o se tagata o le tino, agaga ma le agaga, o fea la e ō i ai nei vaega ina ua mavae lona maliu?

Kenese 3: 19
Ma o le afu o ou mata e te ai ai i mea e ai, seia e toe foi mai i le eleele; auā na e aveina mai ai; auā o le efuefu oe, e te toe foʻi atu i le efuefu.

Failauga 12: 7
‘Ona toe fo‘i atu ai lea o le efuefu i le ‘ele‘ele e pei ‘ona i ai, e toe fo‘i atu fo‘i le agaga i le Atua na foa‘iina mai ai.

  • O lea, o le meaalofa o le agaga paia sa i luga o Iesu na toe faafoi atu i le Atua, lona tamā, o lē na tuuina atu iā te ia, e pei ona taʻua i le Failauga 12:7 .
  • Na ave i lalo le tino o Iesu ma sa afifi e Iosefa le Arimataia ma Nikotemo i le ie lino ma mea manogi ma tanu i le eleele, ma amata ai ona pala [ae o le mea e lelei ai, na toe faatūina o ia e le Atua ina ua mavae le 72 itula o le oti, e tusa ai ma le Feagaiga Tuai. tulafono Eperu]
  • Na mou atu lona agaga ina ua ia toe manava i luga o le satauro

O le mafuaaga lea, i le faaopoopo atu i fuaiupu e 10 i le natura o le oti, e le mafai lava ona asiasi atu Iesu Keriso i se tasi pe a maliu o ia, ae pei ona taʻua e le upu ma le Tusi Paia o le Companion Reference, na ia talaʻi atu i agaga leaga na falepuipui. i lona tino toetu.

“ia faasaolotoina agaga o loo taofia o e talitonu i le Feagaiga Tuai (1 Pete. 3:19”) – O le isi la lea o le isi mea sese: Semanu e le mafai e Iesu ona faia lenei mea, po o se isi lava mea ina ua mavae lona maliu ma lona lua, e leai ni agaga na taofia i lenei mea. falepuipui faaleagaga lea sa faapolopolo mo agaga leaga ona o agaga oti uma i le talafaasolopito o le tagata ua 100% ua leai, 100% ua maliliu; o se faaputuga ivi i se tuugamau i se mea i sasaʻe ogatotonu!

O nei tagata talitonu o le feagaiga tuai e tatau ona toetutu mai le oti, ae faatoa tupu lena mea i le lumanai o faamasinoga o e amiotonu ma amioletonu, ae le o le feagaiga tuai! E matua leai lava se lagolago faatusipaia mo lenei mea.

Roma 1
3 e uiga i lona Alo o Iesu Keriso lo tatou Aliʻi, na fanaua mai i le fānau a Tavita e tusa ma la le tino;
4 Ma folafola atu o le Alo o le Atua ma le mana, e tusa ma le agaga o le paia, e ala i le toetu mai le oti.

O Iesu Keriso na o le pau lea o le tagata i le talafaasolopito o le tagata na toetu mai i le na o le mana o le Atua lava ia, ona na o Iesu lea na i ai se tino faaleagaga.

Ua na o se tasi lenei o le tele o agavaa uiga ese o Iesu Keriso e avea ma togiola o tagata e leai se tasi na soifua mai e mafai ona latalata i ai.

O le mafuaaga tonu lea e talitonu ai le ekalesia RC e le o oti moni e ua oti: ona o lo latou tatalo i le au paia, o e latou te talitonu o loo ola i le lagi, ae o le mea moni, ua maliliu i le tuugamau. O lenei talitonuga e faavae i luga o galuega a agaga temoni e taʻua o agaga masani o loo faataʻitaʻi i ē ua maliliu.

O lea la, toe foʻi i le vaega o totoe o fuaiupu i le Mataio 5 mai le Tusi Paia faʻalauteleina:

23 O lenei, afai e te avatu lau taulaga i le fata faitaulaga, ma e te manatua foʻi ua i ai i lou uso se mea [e pei o se faasea po o se faitioga] faasaga iā te oe,
24 ‘Ia tu‘u lau taulaga i lea mea i le fatafaitaulaga ma e alu. Ia muamua ona faalelei ma lou uso, ona e sau ai lea ma avatu lau taulaga.

25 Ia vave ona oulua feutagaʻi ma lē ua finau mai iā te oe i le tulafono, a o oulua faatasi ma ia i le ala [i le faamasinoga], ina neʻi tuuina atu oe e lē ua finau mai iā te oe i le faamasino, ma le faamasino i le ʻau leoleo; ua lafo oe i le falepuipui.
26 ‘Ou te ta‘utino atu fo‘i ‘iā te oe, ma ‘ou te ta‘u atu fo‘i ‘iā te oe, e te lē sau lava i fafo se‘ia uma ‘ona e totogi le sene mulimuli.

O le fuaiupu e 25 o se fautuaga atamai tele ma e tele sona uiga. Na'o se mataupu e sili ona aoga: e sili atu le foia o se feeseeseaiga i fafo o le faamasinoga nai lo le alu i le faamasinoga ma lamatia ai le faamasinoga e faasaga ia te oe lea o le a lafoina ai oe i le falepuipui ma faamalosia e totogi le 100% o lau aitalafu ae leʻi tatalaina oe .

O lona faavae autu o le aunese o le puipuiga e sili atu nai lo le pauna o togafitiga.

I aso nei, afai o loʻo e falepuipui mo se taimi umi, afai e te amio lelei, latou te faʻatagaina oe e te alu i le fale i ni nai tausaga vave, ae le o tua. O se mataupu tau tupe ma e tatau ona totogi e se tagata se aitalafu ma latou te le tatalaina oe seiloga e te totogiina uma sene mulimuli na aitalafu i le isi itu.

O le talaaga faaleagaga lenei i le tulaga faaletulafono i le Mataio 5:

Iopu 9: 24
‘Ua tu‘uina atu le lalolagi i lima o ē amio leaga; afai e leai, o fea, ma o ai o ia?

Afai e ufiufi mata o se faamasino, o lona uiga ua faatauasoina o ia ma ua le mafai ona vaai, ae o lenei fuaiupu e le o talanoa e uiga i le vaai faaletino, ae o le vaai faaleagaga, pe sili atu ona saʻo, o le leai o se mea.

Esoto 23 [Ua faaopoopo le Tusi Paia]
6 “Aua e te faapiʻopiʻo i le faamasinoga tonu o ē matitiva i lana finauga.
7 Ia taumamao mai i se tuuaʻiga pepelo po o se gaoioiga, ma aua le faasalaina i le oti o lē ua lē sala ma lē ua amiotonu, auā ou te lē taʻuamiotonuina ma taʻutonuina lē ua sala.
8 “Aua neʻi e talia se faiga faatogafalea, auā o le faatogafalea e faatauasoina ai le vaai manino ma faapiʻopiʻo ai le molimau ma le faamasinoga a ē e amiotonu.

O le mafuaaga o lenei mea ona o faiga faatogafalea uma e aofia ai faatosinaga a temoni ia e faatauasoina tagata ma faapogaia ai i latou e faaleagaina ma mimilo lo latou malamalama i le upumoni.

Fa'auigaina o le fa'ameaalofa:
nauna
1 tupe poʻo soʻo se isi lava iloiloga taua e tuʻuina atu pe folafola atu ma le faʻamoemoe e faʻaleagaina ai le amio a se tagata, aemaise lava i le faʻatinoina o lea tagata o se tagata taʻalo, ofisa o le malo, ma isi.

2 so'o se mea e tu'uina atu po'o se tautua e fa'aoleole pe fa'aoso ai: Na tu'uina atu i tamaiti ni lole e fai ma fa'ato'aga ina ia lelei.

veape (fa'aaogaina ma se mea), fa'ato'aga, fa'ameamea.
1 e avatu pe folafola atu se faiga faatogafalea i: Na latou totogia le tusitala ina ia galo ai mea na ia vaai i ai.

2 e faatosina pe faapiʻopiʻo e ala i se faiga faatogafalea: Sa matuā faamaoni le faamasino e lē mafai ai ona totogia.

Fa'auigaina o le taufaaleaga:
nauna
1 so'o se totogi fa'atauva'a e ala i le fa'amata'u, e pei o fa'amata'u o fa'aaliga fa'aleagaina po'o tu'ua'iga.
2 o le faoa faamalosi o sea totogi: Na ia taʻutaʻu atu nai lo le mafatia i le faalumaina o le taufaaleaga.
3 o se lafoga sa faia muamua i le itu i mātū o Egelani ma Sikotilani e ala i le faasaʻolotoina o matai mo le puipuiga mai le faomea.

Veape (fa'aaogaina i le mea faitino)
1 e faoa tupe mai (se tagata) e ala i le faʻaaogaina o faʻamataʻu.

2 faʻamalosi pe faʻamalosi i se gaioiga faapitoa, faʻamatalaga, ma isi.

Roma 11
7 Ae faapefea la? Ua le maua e Isaraelu le mea ua ia sailia; a ua maua e le au filifilia, a ua faatauasoina isi.
8 (E pei ona tusia, Ua foaiina atu e le Atua ia te i latou le agaga e tulemomoe ai, o mata e le vaai ai i latou, ma taliga e le faalogo ai;) e oo mai i le aso nei.

9 Ona fai atu lea o Tavita, “Ia avea la latou laoai ma mailei, ma mailei, ma mea e tautevateva ai, ma se taui + mo i latou.
10 Ia faapouliuligia o latou mata, ina ia latou le vaai, ma ia punonou i lalo o latou tua i taimi uma.

Fuaiupu 8 ​​o se upusii mai le Isaia 29:10 lea e le o le Alii moni le Atua o Isaraelu na tuuina atu ia te i latou lenei agaga leaga, ae o le tiapolo na faia lea mea ona o loo i ai se tala faatusa e taʻua o le gagana Eperu o le faatagaga, lea, aua. O mafuaaga eseese, na malamalama ai tagata i na taimi, e le o le Atua le mafuaaga moni o le faafitauli, ae na faatagaina e tupu ona o filifiliga leaga a tagata e fiafia i le pogisa o le lalolagi nai lo le Atua.

O se agaga leaga o le tulemomoe [pogi] e faatauasoina ai tagata.

Teuteronome 16 [LISI]
18 ‘Ia e tofia fo‘i oe ma fa‘amasino ma faipule i ou ‘a‘ai uma e foa‘iina mai e le ALI‘I lou Atua ‘iā te oe, i ou itū‘āiga;
19 Aua e te faauigaeseina le faamasinoga; aua e te faailoga tagata, aua foi e te ave a meaalofa: mo a meaalofa na te faatauasoina mata o e popoto, ma faapiopioina upu a e amiotonu.
20 O le mea tonu lava ‘ia e mulimuli ai, ‘ina ‘ia e ola ai, ma fai mou tofi le nu‘u ‘ua foa‘iina mai e le ALI‘I lou Atua ‘iā te oe.

O lenei mea e faʻamaonia ai fuaiupu e uiga i le taufaaleaga i le Esoto 23.

Seʻi o tatou vaai i le uiga o le “meaalofa” i le fuaiupu e 19:

Malosiaga Faʻatasiga # 7810
shochad faauigaina faaEperu: o se meaalofa, faafouga
Uluai Upu: שַׁחַד
Vaega o le Tautala: Noun Male
Fa'aliliuga: shochad
Sipelaga Fa'aleo: (shakh'-ad)

E 23 taimi e faaaoga ai lenei upu i le feagaiga tuai. Aisea e taua ai lena mea?

Aua o le 23 o le numera muamua lona 9 ma le 9 o le numera o le faaiuga ma le faamasinoga!

Roma 14: 12
O le mea lea o le a tatou taʻutaʻuina atu ai lava o ia lava i le Atua.

I se isi faaupuga, o i latou e avatu pe talia faiga faatogafalea o le a tali atu i le Atua i faamasinoga i le lumanai.

Isaia 19: 14
‘Ua fa‘afefiloi e le ALI‘I le agaga fa‘api‘opi‘o i totonu ‘iā te ia;

E toe fai atu, o le Alii moni e toatasi e le o le mafuaaga o le agaga faapiopio [se faatusa o le agaga leaga], ae na ia faatagaina ona o le faaleagaga o tagata ua fememeaʻi na savavali ese mai le malamalama moni o le Atua.

O faiga faatogafalea la e mafua ai le tauaso faaleagaga ona o se agaga leaga o le momoe e faatauasoina ai tagata i le upumoni ma latou faaseseina ai le upumoni ona o agaga leaga o tiapolo.

I le faaleagaga, e leai lava se eseesega o la tatou aganuu ma aganuu i le faitau afe o tausaga ua mavae! Na'o le va'ai i tala fou o tagi uma, su'esu'ega, pepelo ma faiga pi'opi'o o lo'o tutupu! O le taufaaleaga ma le taufaaleaga ma isi ituaiga o faatosinaga ma le faamalosia ua tumu ai le pulega o pisinisi, faiga faaletulafono, le aufaasālalau, ma isi.

Toe foʻi i le Mataio 5, o le mea lea e sili ona atamai ai le foia o se mataupu i fafo atu o le faamasinoga nai lo le lamatia o le a afaina i le le amiotonu faaleagaga o le faiga faaletulafono.

O lea, seʻi o tatou aoteleina mea sesē na faia e le lotu Katoliko Roma e faatatau i le Mataio 5:25-27:

  • Sa latou manatu sese e faapea o tala lelei ua tusi sa’o mai ia i tatou, e peiseai o ni poloaiga ia i tatou
  • na latou pepelo faapea o nei fuaiupu e 3 o se faataoto, ae e le o faapea mai lava le Tusi Paia
  • o agaga i le falepuipui i I Peter 3:19 o agaga leaga ae le o tagata
  • E lei asiasi atu lava Iesu Keriso i le falepuipui i le taimi lava na maliu ai o ia ona e le mafai; sa na o agaga leaga na mafai ona ia talai atu i lona tino toetu; e na o le pau lea o le ala e mafai ona ia alu ai i lena mamao i se taimi puupuu; e leai se mea faitino, e tusa lava pe na malaga i le saoasaoa o le malamalama, na mafai ona faia se galuega faavavega faapena
  • o le mea lea, e lei faasaolotoina lava e Iesu Keriso nei agaga e le o iai

O lea la, ona o fuaiupu eseese i le mataupu lava e tasi, o le uiga o upu, o upu faafaatusa [lea o se faasaienisi o le kalama], ma isi, ua manino mai ai o le Mataio 5:25-27 o ni tausaga mama mai so o se mea e pei o pulekatolio. O lona 1,000% fa'avalevalea, fa'aituau fa'aituau ma le leai o se su'esu'ega fa'ale-Tusi Paia lelei ma mafaufauga faitio. Fa'ai'uga o le tala.


Mataio 12
31 O le mea lea ‘ou te fai atu ai ‘iā te ‘outou, e fa‘amāgaloina agasala uma ma ‘upu leaga i tagata;
32 O lē e tautala i se ‘upu i le Atali‘i o le tagata, e fa‘amāgaloina o ia;

O nei fuaiupu e 2 e leai se mea e fai i le pulekatolio pe leai ma mea uma e fai ma Iesu Keriso o loʻo tuʻuina atu nei lapataʻiga sili ona mamafa e 2, aua o le taimi lava e tuʻuina atu ai e se tagata o latou ola i le tiapolo, e le toe foi i tua.

34 E, le tupulaga o gata gata, e faapefea ona outou tautala i mea lelei, o outou e leaga? auā o le tele o le loto e tautala mai ai le gutu.

O le upuleaga i le Agaga Paia, [le agasala e le mafaamagaloina], o le avea lea ma gata feai faaleagaga, o se atalii o LE AVA, o le tiapolo.

Fa'amatalaga #5 & 6 [o le 7] ole viper:
5 o se tagata leaga po o se tagata loto leaga.
6 o se tagata pepelo pe fa‘a‘ole‘ole.

Isaia 21: 2
‘Ua ta‘u mai ‘iā te a‘u le fa‘aaliga mata‘utia; o le fa‘a‘ole‘ole fa‘a‘ole‘ole e fa‘a‘ole‘ole o ia, o lē na te fa‘aleagaina fo‘i mea. Elama e, alu a'e ia; ‘ua ‘ou fa‘aumatia lona ōi uma lava.

Isaia 24: 16
Mai i le pito mamao o le lalolagi tatou te faʻalogo ai i pese, e oʻo lava i viiga i ē amiotonu. Ae sa ou fai atu, Loʻu atuatuvale, loʻu vaivai, aue ia te au! o ē faʻatau faʻatauvaʻa faʻatauvaʻa; ioe, o ē faʻatau faʻatauvaʻa, 'ua latou faʻaʻoleʻole.

O nei tagata taufaaleaga o tagata ia ua faia le agasala e le mafaamagaloina, o le upuleaga i le Atua lava ia e ala i le faatau atu i le fili o le Atua o le tiapolo ma ua avea ma se tasi o atalii o le tiapolo.

O lenei tusiga e alu i auiliiliga sili ma loloto ma faʻamaonia le mea moni.


I Korinito 3
11 Auā e lē mafaia e se tasi ‘ona tu‘uina atu se isi fa‘avae nai lo o le mea ‘ua tu‘uina, o Iesu Keriso lea.
12 O lenei, afai e fausia e se tasi i luga o lenei faavae auro, ario, maa taua, laau, vao mago, tagutugutu o saito;

13 E fa‘aalia fo‘i galuega a tagata ta‘ito‘atasi; e tofotofo foi e le afi le galuega a le tagata, po o le a le uiga.
14 Afai e tumau le galuega a se tasi na ia ati a‘e i luga, e maua e ia le taui.
15 ‘Āfai e mū le galuega a se tasi, e maumau o ia; a e pei o le afi.

Ina ia maua se malamalamaaga loloto i le galuega sili ona ofoofogia a le Atua, o lana afioga, o le a tatou faia se suʻesuʻega loloto i le lisi o mea i le 3 Korinito 12:XNUMX, o loʻo faʻavasegaina o galuega a le tagata, e ui lava e mafai pe atonu. e le faʻamaonia saʻo pe faʻamaonia le i ai o le pulekatolio mo se mafuaaga faigofie o le faʻamalamalamaina atili ina ia mafai ai ona tatou alolofa, faʻalagolago ma faʻalagolago atili i le Atua ma lana afioga atoatoa.

Fa'amatalaga ole taxonomy
nauna, lafoga tele·on·o·mies.
1 le faasaienisi po o le metotia o le faavasegaina.
2 se fa'avasegaga i vaega fa'atonu: o se fa'avasegaga o fa'amoemoega tau a'oa'oga.
3 Biology. le faasaienisi e feagai ma le faʻamatalaga, faʻamaonia, faʻaigoaina, ma le faʻavasegaina o meaola.

O le a tatou faavasegaina le lisi o mea e 6 i le I Korinito 3:12 i le tele o auala eseese e maua ai le loloto o le malamalama i le afioga a le Atua.

12 O lenei, afai e fausia e se tasi i luga o lenei faavae auro, ario, maa taua, laau, vao mago, tagutugutu o saito;

Peitaʻi, ina ia malamalama atoatoa i le fuaiupu e 12, e manaʻomia foʻi ona tatou talanoaina auiliiliga o le fuaiupu e 15.

Fuaiupu 15 fai mai o le a mafatia o ia: E 4 toesea eseese i lenei fuaiupu:

  • maualalo gau
  • maualuga gau
  • leiloa leiloa
  • leiloa moni

O le auro, [le mea muamua i luga o le lisi] e mautinoa lava e sili atu le taua nai lo tagutugutu o saito [le mea mulimuli ma sili ona taua o na mea uma], o le tau moni lea.

Ae o loʻo iai foʻi le 5th taua: o le tau o taui mai le Atua ma le taua o galuega e 6 a le tagata; o na 2, o taui faalelagi o le a manatu i ai e sili ona tāua i le silafaga a le Atua [ma i latou o loo savavali moni faatasi ma ia], ae ona o le faatosinaga a le fili i tagata, atonu e maualalo ai lo latou taua i le vaai a tagata.

15 ‘Āfai e susunuina le galuega a se tasi, e maumau o ia; “Afai e susunuina le galuega a le tagata”: e manino mai la, po o le a lava le ituaiga o galuega faaleagaga na faia e lena tagata. se tau maualuga iloa i luga [ona o le mea moni faigofie sa ia faaaluina le tele o le taimi, taumafaiga ma tupe i ai, atonu e oo lava i le olaga atoa], ae ona sa susunuina, sa se tau maualalo maualalo auā na o galuega a le tagata o lo‘o i le afa pito i lalo o le fua e fa‘amūina.

O le mea lea, ona o le tele o le eseesega i le va o lona taua ma le taua moni, sa tatau ona i ai se taufaasese taua na aofia ai, lea e na o Satani e mafai ona sau ai.

Peitaʻi, o lē fea e sili ona tāua: o taui mai le Atua po o galuega a tagata? Talu ai ona o ana galuega na mu, o lona uiga e maualalo le taua moni, ae maualuga le taua i le vaai a le tagata, ae o le maualuga o le leiloa moni o le gaoia o ana taui e faavavau, lea e manatu le toatele o tagata e maualalo le taua.

Talu ai e 6 tonu mea i le lisi, e tatau ona tatou suʻesuʻeina le uiga faale-Tusi Paia o numera ina ia maua atili ai le malamalama ma le malamalama.

Numera i Tusitusiga Paia O Lona Fuafuaga Sili ma le Taua Faaleagaga Saunia e EW Bullinger (1837-1913) Lomiga Lona Fa, Toe Fa'afouina London Eyre & Spottiswoode (Bible Warehouse) Ltd. 33. Paternoster Row, EC 1921 O lenei tusi o lo'o i le Public Domain. Kopi Sa'oloto

O le uiga faale-Tusi Paia o le numera 6

O se upusii filifilia lea mai lenei tusi, o lo'o avanoa e ave fua i luga ole laiga [pdf format].

“O le ono o le 4 faaopoopo 2, o lona uiga, o le lalolagi a le tagata (4) ma le ita o le tagata i le Atua (2) ua aumaia: po o le 5 faaopoopo 1, o le alofa tunoa o le Atua ua le aoga i le faaopoopo atu i ai e le tagata, po o le faapiʻopiʻo, po o lona leaga: po o le 7 minus 1, o lona uiga, ua le atoatoa le tagata i le faaleagaga. Po o le a lava le tulaga, o lea, e faatatau i le tagata; o le numera o le le atoatoa; numera o tagata; o le faitau aofa’i o TAGATA ua mativa i le Atua, e aunoa ma le Atua, e aunoa ma Keriso”.

O lo'o matou amata i le fa'aitiitiga masani: o mea uma e 6 e mafai ona fa'avasegaina o mea e afua mai i le eleele. E taua tele lenei mea faaleagaga.

Isaia 29: 4
Ma o le a ave ifo oe i lalo, ma e tautala mai i le eleele, ma o le a maualalo lau tautala mai le efuefu, ma o lou leo ​​o le a pei o se aitu vavalo, mai le eleele, ma o lau tautala e pei o se aitu vavalo. musumusu mai le efuefu.

O agaga masani o agaga leaga ia e faafoliga tagata ua maliliu [faatasi ai ma isi mea]. O lea la, talu ai o mea uma e 6 e afua mai i le eleele, o galuega uma e 6 a tagata e mafai ona faaseseina e Satani. Peita'i, se'i o tatou fa'amaonia ma fa'amanino manatu fa'atasi e 4.

  • O le latalata atu o se pepelo i le moni, o le sili atu foi lea ona aoga
  • O le mea lilo i le taulau manuia o Satani o le lilo o ana gaoioiga
  • O le sini a Satani o le faia lea o ni faiga faafoliga poto tele o mea a le Atua
  • O le sini poʻo le faʻamoemoe o le faʻalavelave ma faʻaʻoleʻole, o le taufaasese foi

O lea, afai e faaseseina se tagata lotu i le auala e tapuai ai i le Alii [o se mea e sili ona taatele], o ana galuega o le a maualuga le taua i ona lava mata, ae i le silafaga a le Atua, o le a latou maualalo le tau moni ma o lea o le a susunuina ai i le faamasinoga i le lumanai i le afi.

O fuaiupu o loʻo i lalo o se faʻataʻitaʻiga malosi o se faʻataʻitaʻiga sili ona leaga o le maualuga o le tau, ae o loʻo i ai se tau maualalo.

Mataio 7
15 ‘Ia ‘outou fa‘aeteete i perofeta pepelo, o ē ō mai ‘iā te ‘outou i ‘ofu mamoe, a o totonu o luko fe‘ai lava i latou.
16 Tou te iloa i latou i o latou fua. E faʻaputuputu 'ea tagata i vine mai le laʻau tuitui, po o mati i laʻau talatala?

17 E oʻo lava i laau lelei uma e fua mai i fua lelei; ao le laau leaga e fua mai i fua leaga.
18 O se laau lelei e le mafai ona fua mai fua leaga, e le mafai foi e se laau leaga ona fua mai ni fua lelei.

19 O laau uma e le fua mai fua lelei e tatuu i lalo, ma lafo i le afi.
20 O le mea lea i o latou fua ma o le a outou iloa ai i latou.

21 E le sao atu i le malo o le lagi i latou uma o e fai mai ia te au, Le Alii e, le Alii e; a o lē na te faia le finagalo o lo‘u Tamā o i le lagi.
22 E toatele e fai mai ia te au i lea aso, Le Alii e, le Alii e, matou te lei perofeta ane ea i lou suafa? ma o lou igoa foi ua e tulia ai temoni? ma e faia foi vavega e tele i lou suafa?
23 Ona ou tautino atu ai lea ia te i latou, Ou te lei iloa lava outou;

O le mea lea na ou taʻua ai le Isaia 29:4 e uiga i agaga masani e mafai ona faafoliga tagata ua maliliu. E matua taua lava le ma'ai faaleagaga ina ia le faaseseina i tatou.

2 Timothy 2: 20
A o le fale tele e lē na o ipu auro ma ario e i ai, a o ipu la‘au ma ‘ele‘ele fo‘i; o isi e fa‘aaloalo, a o isi e fa‘alumaina.

O le auro, ma le ario, ma maa tāua, o ipu ia o le mamalu ma la‘au, o vao ma tagutugutu o saito o ipu ia o le lē mamalu. O le isi lea auala e fa'avasega ai mea nei e 6.

O lenei lisi e mafai foi ona vaevaeina i 2 afa, e tofu ma a latou lava vaega o uiga tulaga ese.

Auro, siliva, ma'a taua: e mafai ona fa'avasegaina i le itiiti ifo ma le 3 vaega eseese:

  • ituaiga eseese o tupe, tamaoaiga ma mea e maualuga tulaga lautele ma o lea…
  • e mafai foi ona ta'ua o mea e maualuga lona tau
  • o minerale foi ia e eli mai le eleele

O laupapa, vaomago, tagutugutu o saito, i le isi itu, o loʻo i le afa pito i lalo o le fua, o mea taua maualalo e maua mai i laʻau.

O le feso'ota'iga lautele lenei: o minerale o lo'o i totonu o le 'ele'ele o lo'o lisiina muamua ma o la'au e mana'omia e lona lua aua o le fa'atonuga atoatoa lea o le afioga a le Atua.

Mataio 13
37 Ua tali atu o ia, ua faapea atu ia te i latou, O le luluina le saito lelei, o le Atalii lea o le tagata;
38 O le fanua o le lalolagi lea; o le fatu lelei o fanau ia o le malo; a o titania o fanau ia a lē ua leaga;

39 O le fili na lūlūina ai, o le tiapolo lea; o le seleselega o le gataaga lea o le lalolagi; ma o ē selesele, o agelu ia.
40 O le mea lea e faʻaputuina ai titania ma susunuina i le afi; e faapena foi i le faaiuga o lenei lalolagi.

I le fuaiupu e 38, o le upu “faatoaga” e sau mai le upu Eleni agros [Strong's #68], lea e maua mai ai la tatou upu faaperetania agriculture.

O mea la e 3 pito i lalo o le lisi e faatusaina faaleagaga le lalolagi ma galuega faalelalolagi ia o le a susunuina i le afi.

O lea la o le a tatou faia se malepe i lalo elemene mulimuli e 3: fafie, vaomago ma tagutugutu o saito.

Uiga o laupapa:
Malosiaga Faʻatasiga # 3586
xulon fa'auigaina: fafie
Vaega o le Tautalaga: Noun, Neuter
Sipelaina Fa'aleo: (xoo'-lon)
Fa'aoga: so'o se mea e faia i fafie, se fasi laupapa, se laau, tootoo; o le ogalaau o le laau, e fa'aaoga e lagolago ai le fa'alava o le satauro i le fa'asatauroina.

O Thayer's Greek Lexicon
MALOSI NT 3586: ξύλον
O se ogalaau po o se laau e iai ni pu e tuu ai vae, lima, ua, o pagota ma nonoa i manoa.

O le fafie e faatusa i le noataga o le tulafono o poloaiga, aoaoga faavae ma uputuu a tagata e soloia ai le lelei o le afioga a le Atua [Mataio 15].

O le nofo pologa o le legalism o fafie e fai ma sui o mea mulimuli e 3: fafie, vaomago ma tagutugutu o saito.

Uiga o vaomago:
Malosiaga Faʻatasiga # 5528
chortos definition: se nofoaga e fafaga ai, mea'ai, mutia
Vaega o le Tautalaga: Noun, Male
Sipelaga Fa'aleo: (khor'-tos)
Fa'aoga: mutia, vao, fa'atupu saito, vaomago.

Malosiaga Faʻamaeʻaina Maliega
mutia, vaomago.
E foliga mai o se upu muamua; o se "fa'amasinoga" po'o se "fa'ato'aga", ie (e ala i le fa'atusa, o le vao) vao po'o vao - lau, mutia, vaomago.

O se faʻataʻitaʻiga lea o le faʻaogaina o le upu "hay", faʻaliliuina "mutia":

Luka 12: 28
‘Āfai fo‘i e fa‘apea ‘ona fa‘a‘ofuina e le Atua le vao, o i le fanua i le asō, a e lafoina a taeao i le ogaumu; e lē sili fo‘i ‘ona fa‘a‘ofuina o ‘outou e ia o ē iti faʻatuatua [talitonu]?

Uiga o le mutia:
Malosiaga Faʻatasiga # 2562
kalamé faauigaina: tagutugutu o saito
Vaega o le Tautalaga: Noun, Fafine
Sipelaga Fa'aleo: (kal-am'-ay)
Fa'aoga: tagutugutu o saito, vaomago, o'au.

O Thayer's Greek Lexicon
MALOSI NT 2562: καλάμη

καλάμη, καλάμης, ἡ, o le ʻau saito po o le ū, o le ʻau (e tuʻu ina ua tipi ese o saito), o tagutugutu o saito.

upu autu mo mutia:
Malosiaga Faʻatasiga # 2563
kalamos fa'auigaina: a ofe
Vaega o le Tautalaga: Noun, Male
Sipelaina Fa'aleo: (kal'-am-os)
Fa'aoga: o se ofe; o se peni ofe, tootoo ofe, tootoo fua.

O le mea lea, o le tagutugutu o saito o le fua o saito, ae o le "fua" - fatu, ua uma ona seleseleina, o lea e toetoe lava a leai se aoga ma faʻaaogaina e mu e maua ai le vevela mo le kukaina o meaʻai.

O le isi lea vaaiga fou o le lisi o mea e 6:

O fuaiupu nei i le Esekielu 28 o loo faatatau moni lava i le tupu o Turo [o se aai i Isaraelu anamua], ae o le faatusa ma le faaleagaga e faasino ia Lusifelo, o le na faiaina i le taua i le lagi ma sa lafoina i lalo i le lalolagi e pei o le tiapolo [Faaaliga 12].

Matau le tutusa lautele i le va o ia ma le lisi o mea e 6: sa ia te ia le auro, siliva ma maa afi [maamea feilafi], ae na iu ina susunuina ma liu lefulefu e pei o otaota mataga ona o lona faamaualuga i lona atamai maoae ma le atoatoa. lalelei.

Esekielu 28
4 O lou poto ma lou atamai ua e maua ai le tamaoaiga, + ma ua e maua ai auro ma ario i au oloa.
5 O lou poto tele ma lau fefa‘ataua‘iga ‘ua e fa‘ateleina ai au ‘oloa, ma fa‘amaualugaina ai lou loto i au ‘oloa.

12 Le atalii e o le tagata, ia e faia se auega i luga o le tupu o Turo, ma fai atu ia te ia, O loo faapea ona fetalai mai o le Alii o Ieova; ‘Ua e fa‘amaufa‘ailogaina le aofa‘iga, ‘ua tumu i le poto, ma ‘ua atoatoa i le matagofie.
13 Sa e i Etena le faatoaga a le Atua; o ma‘a tāua uma lava o lou ufiufi lea, o le sardiu, ma le topasi, ma le taimane, ma le berilo, ma le soama, ma le iasepi, ma le safaira, ma le emerald, ma le kapakara, ma le auro; ia te oe i le aso na faia ai oe.

14 O oe o le kerupi ua faauuina e ufiufi; ‘ua ‘ou fa‘apea fo‘i ‘ona fa‘atūina oe; ua e savali i luga ma lalo i totonu o maa afi.
15 Sa sao oe i ou ala talu mai le aso na faia ai oe, seia oo ina iloa le amioletonu ia te oe.

17 ‘Ua fa‘amaualuga lou loto ‘ona o lou lalelei, ‘ua e fa‘aleagaina lou poto i lou pupula;
18 ‘Ua e fa‘aleagaina ou malumalu i le tele o au amioletonu, i le leaga o au fefa‘ataua‘iga; o le mea lea ‘ou te ‘aumaia ai le afi mai totonu ‘iā te oe, e fa‘aumatia ai oe, ‘ou te ‘avea fo‘i oe ma lefulefu i luga o le ‘ele‘ele i luma o i latou uma o ē va‘ai mai ‘iā te oe.
19 E ofo ‘iā te oe o i latou uma o ē ‘ua iloa oe i totonu o nu‘u;

“Ou te faaoo foi ia te oe i le efuefu i luga o le eleele… ma e le toe i ai lava oe”. O le faamaoniga lea o le a lē mu e faavavau o ia i le lepa afi, lea o loo iai ni faamaoniga e iloa ai o na fuaiupu o se faaliliuga leaga o le uluaʻi faaliliuga.

O le isi mea moni e fa'apea, mai le fa'aogaina o le va'aiga, o le afi e maua mai ai fa'amanuiaga fa'avae e 2: vevela ma le malamalama e 'ese'ese ai mea e a'afia ai mea.

I le tulaga o mea i le afa pito i luga [auro, siliva ma maa taua], vevela e faaleleia atili ai le 2 muamua [auro ma siliva] e ala i le faamamaina.

Seʻi o tatou vaai i le Faaaliga 3:18:

Faaaliga 3
14 ‘Ia e tusi fo‘i i le agelu o le ekalesia i Laotikaia; O mea ia ua fetalai mai ai le Amene, o le molimau faamaoni ma le moni, o le amataga o mea na faia e le Atua;
15 Ua ou iloa au galuega, e te le maalili, e te le vevela foi;

16 O lenei talu ai 'ua e faʻalogalava,' e te lē maalili, 'e te lē vevela foʻi; o lea' ou te luai atu ai oe ai loʻu gutu.
17 Auā ‘ua e fai mai, ‘Ua ‘ou mau‘oa, ma ‘ua fa‘ateleina a‘u ‘oloa, ‘ou te lē mativa fo‘i i se mea; ‘ua e lē iloa fo‘i o oe o le malaia, ma le malaia, ma le mativa, ma le tauaso, ma le lē lavalavā;

18 Ou te fautua atu ia te oe ina ia e faatau mai ia te au o auro ua uma ona faamamaina i le afi, ina ia e mauoa ai; ma ‘ofu papa‘e, ‘ina ‘ia ‘ofu ai oe, ‘ina ne‘i iloa mai fo‘i le mā o lou lē lavalavā; ma uu ou mata i le vaimata, ina ia e iloa ai.

Fa'amatalaga ole taumafai:

O le upu autū lea o le “tofotofo” ma o le upu Eleni lava lea mo le “afi” i le fuaiupu lava lea e tasi.
Malosiaga Faʻatasiga # 4442
pur definition: afi
Vaega o le Tautalaga: Noun, Neuter
Sipelaga Fa'aleo: (leaga)
Fa'aoga: afi; o le vevela o le la, o le uila; mati: misa, tofotofoga; le afi e faavavau.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
4442 pýr – afi. I Tusitusiga Paia, o le afi e masani ona faʻaaogaina faʻatusa - pei o le "afi a le Atua" lea e liua mea uma e paʻi i ai i le malamalama ma foliga tutusa ma ia.

O le Agaga o le Atua, e pei o se afi paia, e faamalamalamaina ma faamamaina ina ia mafai ai e le au faatuatua ona faasoa atili atu i Lona faatusa. E moni o le afi a le Atua e aumaia ai le avanoa e le motusia o le liua lea e tupu e ala i le iloaina o le faatuatua mai ia te Ia. E mafai ona avea o tatou olaga ma taulaga moni ia te Ia pe a tatou usiusitai i lenei faatuatuaga mai le Atua e ala i Lona mana.

[Ua faataʻitaʻia lenei mea i le mumū pea o le afi a le Atua i le faitotoʻa o le faleʻie paia lea na faia ai e le ʻauositaulaga taulaga mea manogi. Faatusatusa le Lev 6:12,13, 1 ma le 2 Pete 5,9:XNUMX, XNUMX .]

Salamo 12: 6
O afioga a le Aliʻi o upu mamā ia: e pei o le siliva na faʻatau i totonu o se ogaumu o le eleele, faʻamaʻa fitu.

7 o le numera o le atoatoa faaleagaga, o se tasi lea o mafuaaga e tele o le a ou alu atu ai i le loloto o le upu iinei ina ia mafai ona e iloa ai lona atoatoa ma le matagofie, lea e tatau ona faateleina ai lo tatou alofa, faatuatuaina ma le tuuto atu i le Atua.

O le mea lea, o auro ma ario, o mea muamua e 2 i le lisi, e faʻamamāina, [faʻaleleia atili] i le vevela o le afi, ae o le afa pito i lalo o le lisi e faʻaumatia e le mea lava e tasi.

E ui o le vevela mai le afi e le faʻaleleia ai maʻa taua, ae o le malamalama e faʻaleleia.

O mea uma e 6 i totonu o le lisi o loʻo iai foʻi faʻaoga faʻapisinisi ma faʻalelei ma taua.
E tusa ai ma le taua faʻalelei, o maʻa taua e leai se aoga i le pogisa. E tatau ona vaʻaia i latou i le malamalama ina ia faʻateleina lo latou manuia. Vaai faalemafaufau i le siva ma le emo o le mumū o le malamalama a'o latou atagia, fe'ilafi ma feilafi e ui lava ma faataamilo i foliga lavelave ma lanu eseese o taimane eseese uma, safaira, rubi ma emeralds!

O le malamalama e faʻalauteleina ai lo latou matagofie, susulu ma le aʻafiaga.

O le auro ma le siliva e na o le pau lea o elemene o loʻo lisiina i le laulau faʻavaitaimi o elemene ma o mea uma e lua, o loʻo i ai 4 subcategories:

• Alkali metals
• Alkaline earth metals
• Transition metals
• Post-transition metals 

O le auro ma le siliva e ta'ua uma o metala fesuia'i.

E tusa ai ma le Pubchem, [le faʻamaumauga a le malo o le faitau miliona o vailaʻau]: "O nisi taimi e maua fua le auro i le natura ae e masani ona maua faʻatasi ma le siliva, quartz (SiO2), calcite (CaCO3), lead, tellurium, zinc poʻo le kopa " .

E le itiiti ifo ma le tasi le mafuaaga ua lisiina faatasi ai, ae e tatau ona tatou tausia mea i lo latou vaaiga sao mai le afioga a le Atua.

Faataoto 16: 16
Maʻeu se lelei o le maua o le poto nai lo auro! ma maua ai le malamalama nai lo le sili atu nai lo le siliva!

Faataoto 22: 1
E sili le filifilia o le igoa lelei nai lo le oloa tele, ma le alofa alofa nai lo le ario ma le auro.

Hakai 2: 8
O lo‘o ‘iā te a‘u le ario, o lo‘o ‘iā te a‘u fo‘i le auro, ‘ua fetalai mai ai le ALI‘I o ‘au.

Encyclopedia Britannica
“O mea e fitu ua lauiloa i aso nei o elemene—auro, siliva, kopa, uʻamea, tiuma, apa, ma le mercury—na iloa e tagata anamua ona e tutupu i le natura i se tulaga mama.

E tusa ai ma le gold.info, "FAʻAALIGA FAʻAMATALAGA MO METAL TAUA":
“O le auro e fa'aigoaina fo'i e “inert” fa'a kemikolo, o lea, e fa'agesegese le tali atu pe a fa'afeagai ma isi mea. Mo se fa'ata'ita'iga o le auro e le fa'aalia se tali atu i le ea ma le vai ma e le pala fo'i pe a fa'aalia i taimi uumi o tulaga leaga o le tau".

O lea la, o le meafaitino le tumau o auro e tutusa ma le Atua e lē pala.

Roma 1: 23
Ma suia le mamalu o le Atua e le mafai ona pala, i se foliga e pei o le tagata pala, ma manufelelei, ma manu vaefa, ma mea fetolofi.

Anne Marie Helmenstine, Ph.D.
Tomai Fa'apitoa
A'oa'oga
Ph.D., Biomedical Sciences, Iunivesite o Tennessee i Knoxville
BA, Physics and Mathematics, Kolisi o Hastings

“Uiga o Metala Tamalii
O u'amea mamalu e masani ona tete'eina le pala ma le fa'ama'iina i le ea susu. E masani lava o metala mamalu e fai mai e aofia ai ruthenium, rhodium, palladium, siliva, osmium, iridium, platinum ma auro. O nisi tusitusiga o loʻo taʻua ai auro, siliva ma apamemea o ni uʻamea mamalu, e le aofia ai isi mea uma. O le kopa o se uʻamea mamalu e tusa ai ma le faʻamatalaga o le fisiki o metala mamalu, e ui lava e faʻaleagaina ma faʻamaʻi i le ea susu, o lea e le o se mea e sili ona mamalu mai le vaʻaiga vailaʻau. O nisi taimi e ta'ua le mercury o se uamea mamalu.

Uiga o Metala Taua
O le tele o u'amea mamalu o u'amea taua, o u'amea fa'ale-natura ia e maualuga lona tau tamaoaiga. O metala taua na faʻaaogaina e fai ma tupe i aso ua mavae, ae o le taimi nei ua sili atu le faʻafaigaluegaina. Platinum, siliva ma auro o metala taua. O isi metala vaega o le platinum, e itiiti le fa'aaogaina mo tupe siliva ae masani ona maua i teuga, e mafai fo'i ona ta'ua o metala taua. O nei metala o ruthenium, rhodium, palladium, osmium ma iridium".

O lea la, o auro ma siliva o loʻo lisiina i le lisi o metala taua ma le mamalu, lea e matua seasea lava. O le mea lea, o elemene muamua e 3 o loʻo lisiina e mafai ona faʻavasegaina o mea taua.

2 Peter 1: 4
Lea ua tuuina mai ia te i matou silia folafolaga tele ma le taua: e ala i nei ia mafai ona outou avea ma ee tofusia i le natura paia, ua sao ai i le leaga o loo i le lalolagi e ala i le tuinanau.

Uiga o le taua:
Malosiaga Faʻatasiga # 5093
timios fa'auigaina: taua, taua
Vaega o le Tautalaga: Fa'amatalaga
Sipelaina Fa'aleo: (tim'-ee-os)
Fa'aoga: tau tele, taua, mamalu.

E 13 taimi e faaaogā ai lenei upu i le Tusi Paia, e aofia ai le I Korinito 3:12 o loo i lalo, ua faaliliuina i le “taua”:

O lenei, ‘āfai e ati a‘e e se tasi i luga o lenei fa‘avae auro, ma ario, ma ma‘a tāua, ma la‘au, vao mago, ma tagutugutu o saito;

FESOASOANI Upu-su'esu'e
Feso'ota'i: 5093 tímios (se fa'auiga) - lelei, taua e pei ona iloa le taua i le silafaga a le tagata va'ai. Va'ai 5092 (timē) >> upu a'a

Malosiaga Faʻatasiga # 5092
fa'auigaina taimi: a fa'atauaina, se tau
Vaega o le Tautalaga: Noun, Fafine
Sipelaga Fa'aleo: (tee-may')
Fa'aoga: se tau, mamalu.

FESOASOANI Upu-su'esu'e
5092 timḗ (mai le tiō, “ia ava, ia ava”) – saʻo, iloa lelei; taua (fa'amaoni, “tau”) aemaise lava o le fa'aaloalo - o le mea lea e taua i le silafaga a le tagata matamata; (faatusa) o le tau (mamafa, mamalu) e tuuina atu ma le loto i ai i se mea.

Faʻaaliga 21: 27
E lē ulu atu fo‘i i ai se mea e leaga ai, po o se tasi e fai mea ‘inosia, po o se pepelo;

O ai le tusi o Faaaliga e talanoa ai tagata uma e tusi i ai???

Faʻaaliga 1: 4
O lo‘o tusi atu e Ioane i ekalesia e fitu o i Asia: ‘Ia ‘iā te ‘outou le alofa tunoa ma le manuia mai i lē o lo‘o soifua, na soifua fo‘i, o le a afio mai; ma mai Agaga e toafitu o loo i luma o lona nofoalii;

Faaaliga 21
10 ‘Ua ia ‘ave fo‘i a‘u i le Agaga i le mauga tele ma le maualuga, ‘ua ia fa‘aali mai fo‘i ‘iā te a‘u le ‘a‘ai tele, o le Ierusalema lea, ‘ua alu ifo mai le lagi mai le Atua;
12 E iai foʻi le pā telē ma maualuga, e sefulu lua foʻi faitotoʻa, ma i faitotoʻa foʻi o agelu e toʻasefulu lua, ma ua tusia ai igoa, o igoa ia o ituaiga e sefulu lua o le fanauga a Isaraelu.
14 O le puipui o le ‘a‘ai e sefulu ma le lua ona faʻavae, ma 'ua tusia ai igoa o' aposetolo e toʻasefulu ma le lua a le Tamaʻi Mamoe.

Ioane i ekalesia e fitu o i Asia;

Vaai i igoa ma nofoaga, e tutusa uma ma Isaraelu, ae le o tatou o Kerisiano ua toe fanauina o atalii o le Atua i le tausaga o le alofa tunoa!

  • Fuaiupu 10: Ierusalema paia
  • fuaiupu 12: o ituaiga e 12 o tagata o Isaraela
  • fuaiupu 14: le 12 aposetolo o le tamai mamoe

John 1: 29
O le aso na sosoo ai na iloa atu ai e Ioane Iesu o sau ia te ia, ona faapea atu lea o ia, Faauta i le Tamai Mamoe a le Atua, na te aveesea le agasala a le lalolagi.

O evagelia e 4 a Mataio, Mareko, Luka ma Ioane o loo tusia saʻo uma lava I ISRAEL!!

O le upu "mamoe" e le tupu lava i Roma - Tesalonia vagana ai le tasi i le Roma 8:36 lea o se upusii mai le Salamo 44:22. O le upu "tama'i mamoe" e le tupu lava i le Roma - Tesalonia.

Roma 8
36 E pei ‘ona tusia, ‘Ona o oe ‘ua fasiotia ai i matou i le aso uma; ‘ua ta‘ua i matou o mamoe e fasia.
37 Nay, i nei mea uma ua sili atu lo tatou manumalo ona o ia o le e alofa ia i tatou.

O Iesu Keriso e le o lo tatou tupu. O ia o le ulu o le tino o Keriso [e le o le faatoanofotane, o Isaraelu lea].

Efeso 1: 22
Ma ua tuu mea uma i lalo o ona vae, ma tuu o ia e avea ma ulu o mea uma i le ekalesia,

Efeso 4: 15
Ae tautala atu i le upu moni i le alofa, e mafai ona tuputupu ae totonu ia te ia i mea uma, o le ulu, o Keriso lava:

O lea e leʻi tusia le Faaaliga 21:27 MO i tatou, ae e mo lo tatou aʻoaʻoina.

Talu ai o tusitusiga paia uma lava o le upumoni atoatoa ma faavavau, e sa’o e leai se tagata o le a faaleagaina i le Ierusalema fou aua ua uma ona toetutu mai le oti.

“E lē ulu atu i ai se mea e leaga ai”:

O le upu “aai” e lē itiiti ifo i le 10 taimi e faaaogā i le 21st mataupu na o ia, e faasino i le Ierusalema fou i le lalolagi lona tolu ma le mulimuli, lea e na o le amiotonu e mau ai, ma o lea e leai se mea e fai i ai. tatou mama po o lo tatou faamamaina i luma o le Atua.

I le toe afio mai o Keriso, lea e tupu a o leʻi taitai oo i le Faaaliga 21, o le a iai le tino atoa o Keriso i o tatou tino fou faaleagaga, e tutusa ma le tino o Iesu Keriso ina ua toetu mai le oti.

Filipi 3: 21
O ai o le a suia o tatou tino leaga, ina ia mafai ona foliga e pei o lona tino mamalu, e tusa ai ma le galue e mafai ai e ia ona faatoilaloina mea uma ia te ia lava.

Ma fai mai le ekalesia RC e tatau lava ona tatou faamamaina?!?!

O Iesu Keriso na toetu mai le oti ma o loo nofo i le itu taumatau o le Atua ma e lei taufetuli o ia i lona tino mamalu faaleagaga e ala i se taele taavale ina ia faamamaina ai, aisea la e tatau ai ia i tatou, o le a maua foi se tino faaleagaga mamalu. ???

O fuaiupu ia na faʻaaogaina e faʻamaonia pe faʻamaonia ai le i ai o le pulekatolio; latou fai mai o le Kerisiano i lenei tulaga e le o i le lagi i le taimi nei, ae e le o i seoli foi, o lea latou te taʻua lenei setete po o le nofoaga purgatory.

O lenei ituaiga o mafaufauga ua faavasegaina o le 1 o ituaiga e 4 o le talitonu vaivai, o loo taʻua i le fuaiupu 8.

Mataio 16
5 Ua oo atu ona soo i le tasi itu, ua galo ia te i latou ona ave areto.
6 Ona fetalai atu lea o lesu ia te i latou, Ia outou, ma ia faaeteete i le mea faafefete a le au faresaio ma le au Satukaio.

7 Ona latou fetautalatala'i ai lea, ua faapea ane, Ua tatou le ave areto.
8 Ua silafia e lesu, ona fai atu ai lea o ia ia te i latou, O outou e faatauvaa faʻatuatua [faatuatua] se a le mea tou te manatunatu ai ia te outou lava, ina ua outou le au mai ni areto?

9 Tou te le‘i malamalama ‘ea, pe manatua areto e lima a le lima afe, ma pe fia ‘ato na ‘outou fa‘aputuina?
10 E lē o areto fo‘i e fitu a le to‘afā afe, ma e fia ‘ato na ‘outou fa‘aputuina?

11 E faapefea ona outou le malamalama ou te lei fai atu ia te outou e uiga i le areto, ia outou faaeteete i le mea faafefete a le au faresaio ma le au Satukaio?
12 Ona latou iloa ai lea, e lei fetalai atu ia ia te i latou ia faaeteete i le mea faafefete o areto, a o le aoaoga a le au faresaio ma le au Satukaio.

Faʻaeteete i le aʻoaʻoga o purgatory mai le lotu Katoliko Roma!

# 19 O LE VAVEGA FAAMATETIKA A I KORINITO 3:12

I Korinito 3: 12
O lenei, ‘āfai e ati a‘e e se tasi i luga o lenei fa‘avae auro, ma ario, ma ma‘a tāua, ma la‘au, vao mago, ma tagutugutu o saito;

E 417 taimi e faaaogā ai le upu “auro” i le Tusi Paia.
E 321 taimi o loo faaaogā ai le upu “siliva” i le Tusi Paia.
O le faaupuga “maa tāua” o loo faaaogā faa-19 taimi i le Tusi Paia.

Fa'aopoopo uma i luga ona e maua ai lea o le 757, o le 134th numera sili lea.

Afai o oe faʻaopoopo i luga o le numera o le 757: 7 + 5 + 7 = 19, o le aofaʻi tonu lava o taimi o loo faaaogā ai le faaupuga “maa tāua” i le Tusi Paia. O le 19 foi o le numera muamua lona 8 ma le 8 o le numera o se amataga fou ma le toetu.

Sa toetu mai Iesu Keriso mai le oti ma sa tuuina atu i ai se tino fou faaleagaga [o se mea e lei mauaina lava e se tasi i le talafaasolopito o tagata] ma e i ai ona gafatia e le mafai ona tatou malamalama i ai, o lea ou te ta’ua lena mea o se amataga fou, a ea?

Numera atomika o auro: 79
Numera atomika o siliva: 47
Talu ai e na'o atomic numera e fa'aoga i atoma, o le mauaina o le tasi mo se vaega atoa o ma'a taua eseese, [lea e aofia ai elemene eseese ta'itasi], e le mafai. Peitaʻi, ua tatou iloa o le faaupuga “maa tāua” o loo faaaogā faa-19 taimi i le Tusi Paia ma o le 19 o le numera lona 8 lea.

Faaopoopo la le numera atomika o auro ma siliva ma le faasologa o le numera muamua o le numera o taimi e faaaoga ai le fuaitau “maa taua” ma e te maua: 79 + 47 + 8 = 134 i le taimi lona lua!

In I Korinito 3: 12, ua e lisiina:
auro; siliva ma maa taua e pei o mea muamua 3 i lenei lisi o mea.

Talu ai o auro o loo lisiina muamua, [o le numera foi lea o le Atua ma le lotogatasi], e mafai ona tatou tuuina atu le numera tasi i le auro;

Faatasi ai ma le siliva, ua uma ona tatou iloa o le numera atomic o le 47, o le numera 15th prime numera. O vaega o le 15 o le 3 x 5; 3 o le numera o le atoatoa ma le 5 o le numera o le alofa tunoa. Na oo mai le alofa tunoa ma le upumoni ia Iesu Keriso.

John 1: 17
Mo le tulafono na tuuina mai e Mose, ae na oo mai le alofa tunoa ma le upumoni e Iesu Keriso.

O le mea lea, o le 15 o loʻo faʻatusalia ai le alofa tunoa ua maeʻa, o lea e mafai ai ona tatou tuʻuina atu le 3 i le siliva.

O maa taua e maina mai le lalolagi ma na faia e le Atua le lagi ma le lalolagi.

Kenese 1: 1
I le amataga na foafoaina ai e le Atua le lagi ma le lalolagi.

EW Bullinger, numera i le tusi o tusitusiga paia i le numera 4:
"O le mea lea o le foafoaga o le mea e sosoo ai—o le mea lona fa, ma o le numera fa e masani lava ona faasino i mea uma na foafoaina. O le numera o Foafoaga; o le tagata i lana sootaga ma le lalolagi e pei ona foafoaina; a o le ono o le numera o le tagata i lona tetee ma le tutoatasi o le Atua.

O le numera o mea e iai le amataga, o mea na faia, o mea faitino, ma mea lava ia. O le numera o meafaitino atoatoa. O lea o le numera o le lalolagi, aemaise lava le numera "aai".

O le aso lona fā na iloa ai ua māeʻa le foafoaga faaletino (auā i le aso lona lima ma le ono sa na o le sauniaina ma le faatoʻaina o le lalolagi i mea ola). O le la, le masina, ma fetu na faaumaina ai le galuega, ma o le a tuuina atu le malamalama i le lalolagi na faia, ma pule i le ao ma le po (Kene 1:14-19).
E fa le numera o elemene tetele—le lalolagi, ea, afi, ma le vai".

O lea la, e mafai ona tatou tofia le numera 4 i maa taua.

In I Korinito 3: 12, ua e lisiina:
auro; siliva ma maa taua e pei o mea muamua 3 i lenei lisi o mea.

Ona o mafuaʻaga o loʻo taʻua i luga, o elemene muamua 3 e mafai ona faʻatusalia e le numera numera o le 134 mo le taimi lona tolu i se laina.

Ona toe faaopoopo lea o numera o le 134>>1 + 3 + 4 = 8, [ia manatua o le faaupuga “maa tāua” sa faaaogā faa-19 i le Tusi Paia, o le numera lona 8 lea].

Fa'atele nei numera o le 134: 1 x 3 = 3 ma le 3 x 4 = 12, o le numera tutusa mo le fa'atusatusaga o lo'o i lalo!

Talu ai o le numera atomika o auro o le 79, o lona uiga foi o le 22nd numera muamua.

Talu ai o le numera atomika o le siliva o le 47, o lona 15 foi numera muamua.

Afai e te fa'aopoopoina le fa'asologa o prima mo auro ma ario fa'atasi, e iai lau 22 + 15 = 37, o le 12.th numera muamua, o le tali tutusa lava mo le fa'ateleina o numera o le 134!

49 o le iʻuga o faʻatusatusaga eseese e 4 4 ​​taimi i le laina!

Afai la e te fa'aopoopoina le fa'asologa o numera muamua o numera atomika o auro ma siliva ma lo latou aofa'i, e iai lau 12 + 15 + 22 = 49, 49 o le 7 x 7; O le fitu o le numera o le atoatoa faaleagaga, o le 49 o le atoatoa faaleagaga e faatafafa po o le atoatoa faaleagaga e faateleina i le atoatoa faaleagaga. O le taimi muamua lea 49 ua i'u ai i se fa'atusatusaga = tulaga fa'aleagaga fa'aleagaga ua fa'aluaina = fa'amautu fa'aatoatoaina fa'aleagaga fa'alua.

Fa'asino i tua i le aofa'i o le fa'aogaina o upu auro, ario ma ma'a taua i luga, pe afai e te Fa'atele o le numera o le 757, vaai po o le a le mea e tupu: 7 x 5 = 35 ma le 35 x 7 = 245, lea e iai ona vaega e 49 [faatoa atoatoa faaleagaga>>(7 x 7) x 5 [le numera o le alofa tunoa o le Atua] = atoatoa faaleagaga e na'o le alofa tunoa atoatoa o le Atua e mafai ona o'o mai ai sikuea! O le taimi lona lua lea ua o'o mai ai le 49 ona o se fa'atatauga.

O le faaupuga “auro ma siliva” e 29 taimi o loo faaaogā ai i le Tusi Paia.

O le faaupuga “siliva ma le auro” o loo faaaogāina faa-20 taimi i le Tusi Paia.

Faʻaopoopo i luga ma e te mauaina le 49 mo le taimi lona tolu i se laina mo elemene tutusa tutusa! Talu ai o le 3 o le numera o le faʻamaeʻaina, o lea ua tatou maua atoatoa le atoatoa faaleagaga faʻatafafa!

O le tusi a Filemoni o le tusi lona 49 lea o le Tusi Paia [pe a saʻo lau faitau] ma e lē o taʻua lava ni auro po o ni siliva, po o se tasi o ia tusi e mafai ona faaaogā e fai ma tusi. alofa o tupe, o le pogai o mea leaga uma lava [I Timoteo 6:10].

O Filemoni foi na o le pau lea o le tusi o le Tusi Paia e le o taʻua ai ni tagata e fananau mai i le fanau a le gata ma o se tasi o uiga o i latou uma o loʻo i ai pea le manaʻo i tupe!

Talu ai o le 49 o le faaatoatoaina faaleagaga [7 x 7], e fetaui lelei lava: e faatoʻā mafai ona e maua le atoatoa faaleagaga pe a leai se fatu o le gata o iai, o le tulaga lea o le ai ai i le lagi fou ma le lalolagi lea e na o le amiotonu. nofo!

O le lona 4 lea o le 49 o le iʻuga o se faʻatusatusaga poʻo se upu moni talafeagai, ma talu ai o le 4 o le numera o le atoatoa faaletino, o lea ua tatou maua ai le atoatoaga faaletino mo le lelei atoatoa faaleagaga.

Talu ai ona o le faaupuga "auro ma siliva" e 29 taimi e faʻaaoga ai i le Tusi Paia, seʻi o tatou faʻapipiʻiina ni numera ma vaʻai pe o le a le mea tatou te maua, amata i le uiga o le Tusi Paia o numera 20 & 9:

“O le 20 o le faaluaina lea o le sefulu, ma e mafai i nisi o tulaga ona faailoa mai ai lona uiga loloto. Ae o lona taua e foliga mai e sili atu ona fesootai ma le mea moni e tasi le puupuu o le luasefulutasi, 21 – 1 = 20; o lona uiga, afai o le 21 o le sautuatolu e 7, ma o lona uiga o le faamaeaina o le Atua (3) e tusa ai ma le atoatoa faaleagaga (7), ona luasefulu lea, a itiiti le tasi i le 21, o lona uiga o le mea lea ua taʻua e Dr. Milo Mahan o le faamoemoe, ma e mautinoa lava e lē aunoa i tatou ma ni talafaatusa e lagolagoina ai:

  • E luasefulu tausaga na faatalitali ai Iakopo ina ia maua ana avā ma ana meatotino, Kenese 21:38,41 .
  • E luasefulu tausaga na faatalitali ai Isaraelu mo se laveai mai le sauaina o Iapino, Faamasino 4:3.
  • E lua sefulu tausaga na faatalitali ai Isaraelu mo le laveaʻiina e ala iā Samasoni, Faamasino 15:20, 16:31, ae o lana galuega e leʻi sili atu i le “amata,” Faamasino 13:25.
  • E luasefulu tausaga na faatalitali ai le atolaau o le Feagaiga i Kiriata-iarima, 1 Samuelu 7:2.
  • E luafulu tausaga na faatalitali ai Solomona i le faamaeaina o fale e lua, 1 Tupu 9:10; 2 Nofoaiga a Tupu 8:1 .
  • E luafulu tausaga na faatalitali ai Ierusalema i le va o lona puʻea ma lona faatafunaina; ma
  • E lua sefulu tausaga na vavalo ai Ieremia e uiga i ai.

9 o le numera mulimuli lea, ma ua faapea ona faailogaina o le iuga; ma e taua tele i le faaiuga o se mataupu. E tutusa ma le numera ono, o le ono o le aofaiga o ona mea (3×3=9, ma le 3+3=6), ma o lea e taua ai le iuga o le tagata, ma le aotelega o galuega uma a le tagata. O le iva la,

O LE NUMERA O LE I'U POO LE FAAMASINOGA, aua o le faamasinoga ua tuuina atu ia Iesu “o le Atalii o le tagata” (Ioane 5:27; Galuega 17:31). E faailogaina ai le atoatoa, le iuga ma le tuuina atu o mea uma e uiga i le tagata—le faamasinoga o le tagata ma ana galuega uma. O se vaega o le 666, lea e 9 fa'a 74.

O le gematria o le upu "Dan," o lona uiga o se faamasino, e 54 (9x6)".

Ona o le faaupuga “auro ma ario” e 29 ona faaaogāina i le Tusi Paia, e mafai la ona vaevaeina i le 20 [numera o le faamoemoe] + 9 [le numera o le iuga ma le faamasinoga], o lea la, afai e manaʻo se tasi i tupe [auro. & siliva], ona latou faatalitali ai lea i le faamasinoga i le lumanaʻi.

O le numera atomika mo auro o le 79, o le 22 leand numera muamua [e le mafai ona vaevaeina se numera muamua i se isi numera vagana ai le 1 ma ia lava].

EW Bullinger upusii:
“E LUA SEFULU LUA o le faaluaina lea o le sefulutasi, o loo i ai le taua o lena fuainumera i se tulaga faateleina,—le faamaopoopoina ma le malepelepe, aemaise lava i le sootaga ma le Afioga a le Atua”.

O le a le mea e fai i le auro?

I Timothy 6: 10
mo le alofa o tupe o aʻa o mea leaga uma: lea e ui lava ina naunau nisi, ae ua latou sese mai le faatuatua, ma ua tuia i latou lava i le tele o faanoanoaga.

Afai e te faia [tupe] auro po o ario mo au auauna, e mafai ona latou fesoasoani ia te oe, ae afai e te tuu atu ia i latou e avea ma ou matai, o le a malepelepe lou olaga i le tele o faanoanoaga.

Mataio 6:24 | 6 Timoteo 10:XNUMX

O nei upu moni e matuā saʻo ma manaia uma e fausia ai le faatuatuaina ma le mautinoa i le Atua ma lana afioga.

II Samuel 22: 31 [Ua faaopoopo le Tusi Paia]
A o le Atua, e sao ma atoatoa lona ala; Ua tofotofoina le afioga a le Alii. O ia o le talita ia i latou uma o e sulufai ma faatuatua ia te Ia.

Salamo 56: 4
O le Atua ou te vivii atu ai i lana afioga, ou te tuu atu loʻu faatuatua i le Atua; O le a ou le fefe i mea e mafai ona faia e tagata ia te au.

FA'AI'UGA O LE VAEGA VAVEGA MATEMATIKA

E tusa ai ma le tele o pulega, na tusia le I Korinito pe tusa o le 55A.D. [+ po o se tausaga pe lua], pe tusa o le 40-45 tausaga a o leʻi māeʻa le Tusi Paia. Na faapefea la ona maua mai numera atomika o auro ma siliva [lea o le a le maua mo le silia ma le 1,850+ tausaga], ma numera numera muamua, ma le aofaʻi o le faʻaaogaina o upu e leʻi tusia lava, na oʻo mai i le Tusi Paia ma numera ma atoatoa faaleagaga?


FacebookTwitterlinkedinrss
FacebookTwitterredditpinterestlinkedinmeli